Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik poručio je da Republika Srpska ne želi u NATO, niti će za to dati saglasnost, i podsetio da je za svaku promenu Ustava BiH potreban sporazum dva entiteta - RS i Federacije BiH
18.08.2020
17:13
Ovo je odgovor politikologa Anđelka Kozomare na izjavu ambasadora Amerike u BiH Erika Nelsona da bi dejtonski ustav u BiH trebalo da se reformiše. Nelson je napomenuo i da je postojeći Ustav početni kao i da svaka država, pre ili kasnije, shvati da su joj potrebne neke reforme.
„Očigledno je da su BiH ustavu potrebne reforme, i Dejtona i Ustava BiH, zato što građani žele da budu deo transatlantske zajednice,“ poručio je Nelson.
Kozomara je uveren da je prava namera se da oduzme još dejtonskih ovlašćenja od RS i da se napravi centralizovana država u kojoj ne bi bilo entitetskog glasanja.
„Cilj je, dakle, da Srbi ne mogu da blokiraju bilo kakve odluke na nivou BiH. Sarajevu je bitno da uđe u NATO jer bi to omogućilo dominaciju jednog naroda nad ostalim. Takođe, žele da BiH postane centralizovana država sa jednom vojnom komandom, jednim predsednikom, dva potpredsednika, dok bi Savet ministara postao Vlada, a bila bi formirana i dodatna ministarstva“, tvrdi Kozomora.
On ocenjuje da su Zapadni agresivni metodi takvi da mnogo traže, a da, ako ništa ne prihvatimo, onda kažu da nismo kooperativni. U ovoj fazi, dodaje, oni bi bili zadovoljni i da pola od ovih predloga RS prihvati.
„Nije sporno da se menja takozvani Ustav ali to mora da bude stvar dva entiteta, da se tačno zna šta se menja, šta kome odgovara i da se onda to usvoji u parlamentu BiH“, ističe on.
Nikakve nametnute odluke velikih sila, zaključuje Kozomara, ali ni samo jednog naroda u BiH, nisu moguće po ovom pitanju niti mogu da dovedu do promena.
Profesor međunarodnog prava na banjalučkom univerzitetu dr Miloš Šolaja kaže da Bosna i Hercegovina de fakto nema Ustav, već Aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je neko nazvao Ustavom. Da bi se došlo do stvarnog ustavnog uređenja BiH potreban je konsenzus sva tri naroda.
On podseća da je Aneks 4, u momentu kada je donet u okviru Dejtonskog sporazuma, prećutno prihvaćen bez da se o njemu izjašnjavalo, jer je poslužio kao sredstvo za zaustavljanje rata.
„Danas bi bilo bi dobro otvoriti tu ustavnu diskusiju ali ne na način kako to neko zamišlja, pod patronatom neke međunarodne organizacije ili Amerike kao što je to bilo 1995. To bi trebalo da bude izvorni proces samih stanovnika u BiH. Ali, to je komplikovano sada kad postoje snažne intencije u sarajevskoj politici da se ustavne promene dese pod kontrolom međunarodne zajednice, jer na taj način žele da ostvare politički cilj – unitarizaciju i centralizaciju“, ističe profesor Šolaja.
Da bi se uopšte o ovome pokrenula neka rasprava, dodaje on, morala bi da postoji stvarna želja za novo ustavno rešenje koje bi svi prihvatili i samo tako bi se održala politička stabilnost.
„Ukoliko bi se, pak, prihvatilo da se sve uradi pod rukovodstvom međunarodne zajednice, što se na neki način i nazire iz zaključka izjave američkog ambasadora, to bi bio novi uzrok konflikata i bio bi to izvor nestabilnosti. Ne bi bilo efikasno“, smatra on.
Profesor Šolaja kaže da donošenje Ustava ne podrazumeva promenu Dejtonskog sporazuma.
„Promena bi se odnosila samo na Aneks 4. Srpska i dalje ima svoj Ustav i svoj politički sistem. Američki ambasador ovom pričom očito pokazuje da je nekome u interesu da se stvori Ustav BiH. BiH je nastala kao kompilacija dva entiteta, a ovaj Ustav bi se odnosio na zajedničke institucije i na zajedničko funkcionisanje“, dodaje Šolaja.
Agresivne pokušaje Nemačke i SAD da ponište Dejtonski sporazum i stave stigmu na srpski narod, kao i istorijski kontekst toga, komentarisali su gosti Info jutra, predsednik Udruženja "Prosvjeta" iz Austrija Srđan Mijalković i predsednik pokreta Srba Krajišnika Mile Bosnić.
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da u Bosni i Hercegovini nema nikakve vanredne situacije, da iza politike Republike Srpske ne stoji namera izazivanja bilo koga, da RS poštuje Dejtonski sporazum i da ne postoji plan o secesiji.
Direktor Centra za humanitarno pravo i borbu protiv terorizma BiH Dževad Galijašević objavio je kolumnu koja, sada kada je donošenje Rezolucije o Srebrenici koju forsiraju Zapadne zemlje u epicentru političkih dešavanja, mnogo toga objašnjava.
26.04.2024
09:43
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik poručio je da Republika Srpska ne želi u NATO, niti će za to dati saglasnost, i podsetio da je za svaku promenu Ustava BiH potreban sporazum dva entiteta - RS i Federacije BiH
Druga kubanska raketna kriza je već očigledna, kao i nastavak nuklearnih testiranja kako bi se demonstrirali sposobnosti Rusije, kaže vojni ekspert Aleksej Živov koji pruža pomoć učesnicima Specijalne vojne operacije.
Politikolog Dušan Milenković istakao je da cela opozicija izlazi na izbore 2. juna, samo što Dragan Đilas, Zdravko Ponoš, DSS i SSP ne izlaze u Beogradu.
Iz dana u dan ne prestaju udruženi napadi na deo opozicije koja je odlučila da izađe na izbore 2. juna, pa je sada najnoviji napad na njih to da nije moralno što se nisu odlučili za bojkot.
Saradnja Srbije i Kine je odlična, a da su to dve prijateljske zemlje najbolje pokazuje i poseta kineskog predsedika srpskoj prestonici. Ipak, nije samo Si Đinping oduševljen našom zemljom, već i hiljade i hiljade turista koji svake godine stižu iz Kine.
Predsednik Kine Si Đinping je tokom obraćanja nakon sastanka sa srpskim predsednikom Aleksandrom Vučićem i potpisivanja Zajedničke izjave i razmena potpisanih bilateralnih dokumenata istakao kako će dalja saradnja Srbije i Kine biti unapređena poduzimanjem 6 konkretnih koraka.
Male boginje ne jenjavaju. U Srbiji su za 7 dana, one dijagnostikovane kod još 14 osoba, te je ukupan broj obolelih od početka godine u našoj zemlji, a zaključno sa 5. majom - 82. Poslednji slučajevi, između ostalog, zabeleženi su u Nišu, gde je nakon jedne porodične epidemije, registrovana i epidemija u predškolskoj ustanovi.
U novom Info danu o poseti kineskog predsednika Si Đin Pinga Srbiji, ali i odnosima Kine i naše zemlje, govorili su Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost i Aleksa Grubešić iz Centra za društvena istraživanja.
Autobus koji prevozi đake koji pohađaju Gimnaziju i Pomorsku školu u Kotoru juče je doživio ozbiljan incident, kada su mu otkazale kočnice i sudario se sa drugim autobusom u kojem su bili koji takođe prevozio đake.
Direktor Srpskog telegrafa Saša Milovanović i stručnjak za bezbednost Nikola Antić gostovali su u "Info jutru" Informer TV. Oni su govorili o poseti kineskog predsednika Si Đinpinga Beogradu.
Ministarka bez portfelja Tatjana Macura govorila je o poseti kineskog predsednika Si Đinpinga Beogradu tokom svog gostovanja u "Info jutru" na televiziji Informer.
Više javno tužilaštvu u Zaječaru potvrdilo je informaciju, koja se pojavila u pojedinim medijima, da nova DNK veštačenja koja su pristigla u to tužilaštvo ne pokazuju da postoje biološki tragovi ubijene devojčice Danke Ilić (2) iz Bora.
Šezdesetpetogodišnji muškarac S. R. iz Vučja, koji je teško povređen danas oko 13.30 sati na ulazu u Leskovac iz pravca Niša u sudaru autobusa i putničkog vozila kojim je upravljao, podlegao je povredama u Urgentnom centru Opšte bolnice Leskovac.
Da vreme prazničnih gužvi ne sprečava carinike da i dalje uspešno otkrivaju pokušaje krijumčarenja svedoče brojne zaplene, zabeležene tokom proteklih praznika.
Fudbaleri Borusije Dortmund probaće 1. juna u finalu Lige šampiona na "Vembliju" da urade nešto što se retko dešava u fudbalu i da uđu u red najslabije rangiranih šampiona Evrope!
Košarkaši Partizana juče su izgubili u Podgorici od Budućnosti sa 74:73, a mnogi su za poraz okrivili Aleksu Avramovića, koji je u poslednjem napadu promašio zicer za trijumf i plasman u finale. Aleksa možda jeste tragičar meča zbog tog poteza, ali treba istaći da su se izabranici Željka Obradovića tokom meča u barem šest situacija propisno obrukali pred košem domaćih, pošto su na neverovatan način promašivali maltene otvorene zicere.
Nagrada "50 godina" Motovun film festivala biće dodeljena Bogdanu Dikliću biće na festivalu "Cinehillu" koji se održava od 24. do 28. jula u Gorskom kotaru, saopštili su organizatori.
Iako su u svetu, a i kod nas sve popularnije moderne metode uklanjanja dlačica, mnoge dame i dalje koriste brijač kako bi imale glatku kožu. Ipak, s tim predmetom treba biti oprezan, jer i on ima rok trajanja.
Mladi reprezentativac Srbije u stonom tenisu Andrej Radulović iz Niša, ima samo 19 godina, ali iza sebe već ima nekoliko dobijenih teških životnih bitaka. Zato je sada rešen da dobije još dve.
Tradicionalna manifestacija ''Jagnjijada'' biće održana od 17. do 19. maja u centru Jagnjila, u organizaciji udruženja „Jagnjijada – Jagnjilo“, pod pokroviteljstvom Opštine Mladenovac., a posetioce očekuje i bogat kulturno- umetnički program.
Pobeda Srpske vojske na Ceru je bila istorijska, ali gubici u ljudstvu bili veliki. Iz stroja je izbačeno čak 259 oficira i 16.045 podoficira i vojnika. Za tadašnju Srbiju od oko 4 miliona stanovnika, to je bio nenadoknadiv gubitak, naročito imajući u vidu da je u Balkanskim ratovima 1912-13 Srpska vojska izgubila oko 44 hiljade oficira, podoficira i vojnika. Veliki gubici u starešinskom kadru bili su istovremeno i veliki gubici srpske inteligencije i školovanih starešina. Ovo je priča o 1.300 kaplara.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.