Ekspert za bezbednost i politički analitičar Dževad Galijašević uveren je da je Nezavisna međunarodna komisija za Srebrenicu na čelu sa izraelskim naučnikom Gideonom Grajfom obavila veliki i važan posao koji je obavezujuća šansa i za Srbe i za Bošnjake
Fakti presnose njegovu reakciju na izveštaj te komisije:
Mislim da u Izveštaju komisije nije samo riječ o broju ubijenih Srebreničana nego i o načinu njihove pogibije.
Nisu svi Srebreničani ubijeni kao ratni zarobljenici. Mnogi su poginuli u borbi, mnogi u minskim poljima prilikom povlačenja, a neki su ubijeni u međusobnim obračunima, dok su neki poginuli na potpuno drugim mestima.
Naročito je za komisiju bilo važno vrijeme smrti jer su neki ginuli puno prije egzodusa Srebreničana u julu 1995.
Na žalost, mnoga sudska veštačenja ostala su nedostupna ozbiljnoj analizi i proveri, jer su obavljena u Tuzli i Visokom.
Tu je svakako i politička pozadina bitna: uloga Alije Izetbegovića u dogovoru sa Bilom Klintonom i Žakom Širakom... uloga UNPROFORA kojim su upravljali francuski generali Bernar Žanvije i Filip Morion...
Pred komisijom je bio zaista težak zadatak, jer ako je u bosanskom ratu Srebrenica predstavljala trijumf zločina, ona je istovremeno bila i trijumf propagande.
Ovaj izveštaj doprinosi razbijanju propagandne matrice koja je kreirana na Zapadu i provodi se još uvek haškim presudama.
Izveštaj komisije Vlade Republike Srpske, kojom je predsedavao ugledni izraelski naučnik Gideon Grajf, na najvažnijoj tački pritiska i satanizacije celog srpskog naroda kroz sankcionisanje njihovih političkih i vojnih elita u proteklom ratu, vraća nas najvažnijem pitanju funkcionisanja zajedničke države BiH: dijalogu o svim spornim temama.
Naravno da je sporna tema nametanja krivice u lažnim i netačnim događajima, višestruko uvećavanje žrtava na jednoj strani i obesmišljavanje srpskih žrtava.
Zato Bošnjaci u Sarajevu i zapadni mentori i kreatori srpske krivice ovaj izveštaj moraju shvatiti kao poslednju šansu za dijalog o Srebrenici, ali i o drugim temama.
Poznato je da su vođe iz Srebrenice - predsednik opštine i predsednik SDA Ibran Mustafić, te šef policije u Srebrenici Hakija Meholjić kao i pukovnik 28. divizije iz Srebrenice Huso Salihović - otvoreno govorili i isticali međusobna ubistva, zločine i ubijanje Bošnjaka od strane Nasera Orića i njegovih falangi, te ubistvo prvog komandanta Teritorijalne odbrane Srebrenica Nurifa Rizvanovića i pokušaj ubistva Ibrana Mustafića, a koje je Orić organizovao.
Sve te žrtve moraju se klasifikovati i jasno ukazati na elemenat međusobnih ubistava, lažnih podataka i izmišljenih identiteta kako bi dijalog bio na korist zajedničkoj budućnosti dva naroda.
Zadnji je čas i ovaj Izveštaj mora biti doprinos dijalogu o otvorenim pitanjima, a ne povod za nove sukobe.
Hram Hrista Spasa je prošao put od miniranja 1999, preko javnog nužnika, pogrdnih grafita, alpinista koji se veru po njemu, polugolih pevačica koje ovde snimaju spotove sve do poruke: Isus mrzi Srbe
Blokaderka i dežurna klevetnica Sonja Biserko javila se iz Sarajeva. Za nju su žrtve Albanci i Bošnjaci, a Srbi su sami krivi za sve što ih je snašlo...
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Hram Hrista Spasa je prošao put od miniranja 1999, preko javnog nužnika, pogrdnih grafita, alpinista koji se veru po njemu, polugolih pevačica koje ovde snimaju spotove sve do poruke: Isus mrzi Srbe
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija već krajem avgusta započeti prvu fazu proizvodnje humanoidnih robota, odnosno njihovo sklapanje, dok bi naredne faze podrazumevale razvoj takozvanih "data fabrika" i intenzivniju primenu veštačke inteligencije.
Snimci intime, golotinja i fetiši na internetu su roba koja ima široko tržište. Ovaj biznis je razrađen i kod nas, a, verovali ili ne, po dogovoru s "kupcem" može da se zaradi i golicanjem!
Skandal veka dogodio se na svadbi u Čačku, kada je kum jasno u mikrofon izgovorio ime devojke, za koju tvrdi da je bila u aferi sa mladoženjom nakon veridbe.
Prizor sa plaže u grčkom letovalištu Pefkohori izazvao je buru na društvenim mrežama, a ljudi su po automatizmu zaključili da su za isti krivi turisti iz Srbije.
Tradicionalno okupljanje vlasnika i ljubitelja "fića" u Velikom parku u Kragujevcu bila je vožnja kroz istoriju i lepa sećanja poznanika i starih prijatelja koji su se našli ponovo na istom mestu.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.