HRVATSKA ZADUŽENIJA NEGO IKAD! Objavljena zastrašujuća brojka, dug dostigao rekordnu cifru!
Podeli vest
Javni dug Hrvatske iznosio je krajem jula rekordnih 45,7 milijardi evra, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB)
To je za 5,8 odsto više nego krajem jula prošle godine, a analitičari Rajfajzen banke Austrije (RBA) procenjuju da će dug Hrvatske u apsolutnom iznosu ostati na višim nivoima i narednih godina.
Prema poslednjem preseku epidemiološkog stanja Hrvatska je i danas oborila neslavni rekord po broju novozaraženih korona virusom, kojih je 6.932, što je broj aktivnih infekcija povećalo na 28.541.
05.11.2021
12:15
U odnosu na ovogodišnji jun, kada je ukupni dug opšte države prema konačnim podacima HNB-a iznosio 340,8 milijardi kuna (oko 45,3 milijarde evra) ili 86,1 posto BDP-a, taj dug je krajem jula veći za 3,5 milijarde kuna (oko 465 miliona evra) ili 1,2 odsto.
„Povećanje duga opšte države u julu u odnosu na mesec ranije rezultat je prvenstveno rasta unutrašnjeg duga centralne države po osnovi dugoročnih dužničkih vrednosnih papira“, ističu analitičari RBA u osvrtu na izveštaj HNB.
Naime, početkom jula ove godine, u susret dospeću 6 milijardi kuna (797 miliona evra) obveznica, na domaćem tržištu kapitala izdato je novih 9 milijardi kuna (oko 1,2 milijarde evra) državnih obveznica sa dospećem 2028. godine. Od početka ove godine do kraja jula, pak, opšti dug države uvećan je za 14,1 milijardu kuna (skoro 1,9 milijardi evra) ili 4,3 odsto.
Unutrašnji dug opšte države krajem jula iznosio je 228,6 milijardi kuna (oko 30,3 milijarde evra) te je bio 7 milijardi (oko 930,3 miliona evra) veći u odnosu na kraj juna, odnosno za 8,1 milijardu kuna (skoro 1,1 milijardu evra) viši nego krajem jula lane.
Istovremeno, inostrana komponenta duga krajem jula iznosila je 115,7 milijardi kuna (oko 15,4 milijarde evra), što je za 3,4 milijarde kuna (oko 452 miliona evra) manje u odnosu na kraj juna, ali i 10,8 milijardi (oko 1,4 milijarde evra) više nego godinu dana ranije.
„Na nivou cele 2021. očekujemo povratak relativnog pokazatelja razmere duga opšte države i BDP-a na silaznu putanju, podržan pre svega rastom ekonomije. S druge strane, rastući rashodi zadržavaće javni dug u apsolutnom iznosu na višim nivoima u godinama pred nama“, navode iz RBA.
Njihove projekcije odražavaju očekivanja o umerenoj, ali postojanoj dinamici fiskalne konsolidacije u srednjoročnom periodu, uzimajući u obzir s jedne strane pojačanu fiskalnu disciplinu zbog uvođenja evra, a s druge potrebu za snažnijom fiskalnom podrškom ekonomiji, piše Jutarnji list.
„Očekujemo povratak fiskalnog salda unutar Mastrihtskih kriterijuma u 2022. uz postepeno smanjivanje razmere javnog duga u BDP-u. Pri tome olakšavajuću okolnost sigurno pruža potpuna fleksibilnost odnosno produženje Klauzule o odstupanju od budžetskih pravila Pakta o stabilnosti i rastu, koja će ostati aktivirana i tokom 2022. što državama članicama omogućava mogućnost pružanja snažnijih fiskalnih podsticaja svojim ekonomijama kako bi se ublažili negativni uticaji i osigurao što skoriji oporavak od krize izazvane aktuelnom pandemijom“, navode iz RBA.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nije bitno koliki je dig, nego samo da ga vraćaš uredno! A i pored duga im je minimalna plata koliko i srpska prosečna! Kako je moguće da duplo manja Hrvatska, posle porušene i obnovljene 2/3 zemlje ima takvu pobedu na kraju, već 30g ima veći BDP od Srbije i plate i penzije, a da za to svi srpski političari i mediji ćute... MATEMATIKA JE NEUMOLJIVA Aleksandar Vučić tvrdi da će Srbija prestići Hrvatsku po BDP-u. Možda i hoće krajem ovog stoljeća, ako mi ne budemo radili ništa.
Korona diže dug svima, a nije bitno koliki je dug nego da li ga možes vratit! Grčka je otišla u bankrot sa 61% duga, a Hrvatska neće ni sa 100% sve dok im se ne uništi turizam, a to ni Korona nije uspela.... tako da vama nema utehe od 95g i neće je biti dok ste živi?
Nije bitno koliki ti je dug, nego da li ga možeš vraćati koliko god da je. Grčka je otišla u bankrot sa 61% bedepea, a Hrvatska neće nikada, sve dok turizam ne propadne, a on i Koroni radi čuda. Svi srpski mediji još ćute da Plenković, od Nove godine, diže hrvatsku MINIMALNU platu na 500 evra i po Zakonu se ne sme dati manja! Posle objavljenog Registra hrvatskih Branitelja (Ima i oko 10.000 Srba), objavljen je i Registar hrvatskih otoka u kojem je tačno 1244 ostrva. Kako je moguće da duplo manja Hrvatska, posle porušene i obnovljene 2/3 zemlje ima takvu pobedu na kraju, već 30g ima veći BDP od Srbije i plate i penzije, a da za to svi srpski političari i mediji ćute... MATEMATIKA JE NEUMOLJIVA Aleksandar Vučić tvrdi da će Srbija prestići Hrvatsku po BDP-u. Možda i hoće krajem ovog stoljeća, ako mi ne budemo radili ništa.
Али човече, путеви у Хрватској су у немачком власништву. Више од 80% хрватског приморија је у немачком и аустријском власништву. Славонија и Далмација се празне. Крајина је празна од 1995. Хрватска је прошле године добила око 8-9 МИЛИЈАРДИ евра бесповратне помоћи од ЕУ због ковида. ...И поред туризма и све ЕУ помоћи- опет су Хрваткса и Бугарска задње у Европи. ...Хрваткса је бедна и јадна али је и Србија с тим што Србија како-тако напредује.
Pa to je sve zbog toga što vas kljukaju ovi sa zapada, vaše gazde. Inače bi propali. To se vidi i koliko je njih pobeglo iz hrvatske u zapadne zemlje. Trbuhom za kruhom kako vi kažete.
Ne cvetaju im ruže, ali ipak treba biti realan, tamo je prosečna plata preko 100 000 dinara, plate lekara čak do 400 000 dinara sa dežurstvima, a tu je i večna krava muzara-turizam.
Zasto se nasa drzava bavi tudjom problematikom? Sto ne kaze svoj pravi dug, ko, kako i kada ce se vratiti. Znacemo koliko smo duzni tek kad se ova vlast promeni, pre ne, sigurno.
Prema poslednjem preseku epidemiološkog stanja Hrvatska je i danas oborila neslavni rekord po broju novozaraženih korona virusom, kojih je 6.932, što je broj aktivnih infekcija povećalo na 28.541.
Tvrdnje američkog Stejt departmenta da iza sajber napada na Evropu stoji ruska služba su "lažljiva propaganda", prokomentarisao je danas ambasador Ruske Federacije u SAD Anatolij Antonov.
Odluka pokreta "Kreni-Promeni" koji predvodi Savo Manojlović da učestvuje na izborima u Beogradu raspisanim za 2. jun podigla je dosta prašine na političkoj sceni Srbije a reakcije i komentari tim povodom ređaju se kao na traci.
Programski direktor Demostata, novinar Zoran Panović ocenio je da između Sava Manojlovića i tajkuna Dragana Đilasa bukti otvoreni rat za lidera opozicije.
Ministar bezbednosti BiH, Nenad Nešić, oglasio se na društvenoj mreži "X" i tom prilikom prokomentarisao izjavu tajkuna i predstavnika opozicije, Dragana Đilasa.
Povodom predstojećeg Vaskrsa, potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić uputio je čestitku Njegovoj svetosti Patrijarhu Porfiriju, monaštvu i sveštenstvu, kao i svim vernicima Srpske pravoslavne crkve. U čestitki ministra Dačića se navodi:
Predsednik Demokratske narodne partije (DNP) u Crnoj Gori Milan Knežević tradicionalnim pozdravom "Hristos Voskrese – Vaistinu Voskrese" čestitao je Vaskrs patrijarhu srpskom Porfiriju, sveštenstvu, monaštvu SPC i Mitropolije crnogorsko-primorske i svim vernicima i upitao ima li naroda na Zapadnom Balkanu koji je u prošlom ali i ovom veku više postradao nego što je srpski.
Tajkunski portal "Direktno" misli da će prenošenjem tekstova o besprekornom vođenju države predsednika Vučića nauditi sam sebi, a ne shvataju da samo treba da izađu na ulicu i pitaju građane šta misle o lideru Srbije!
Predsednk Vlade Republike Srbije Miloš Vučević uputio je danas čestitku patrijarhu srpskom Porfiriju, sveštenstvu i monaštvu, kao i pravoslavnim vrnicima koji Vaskrs slave po Julijanskom kalendaru.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić izjavio je da radovi na rekonstrukciji železničkog mosta kod Sente teku brže nego što je planirano i dodao da će biti završeni već sredinom maja, odnosno mesec dana pre ugovorenog termina.
Mihajlo Olujić, politički analitičar i Aleksa Tojčić iz Centra za društvenu stabilnost komentarisali su sramnu Rezoluciju o Srebrenici i njene sponzore tokom gostovanja u "Info danu" Informer TV.
Blažo Marković, iz pokreta "Novi ljudi, nova snaga Srbije" i Maja Jovanović iz Biroa za borbu protiv trgovine ljudima, gostovali su u emisiji "Info dan" na Informer televiziji. Tema njihovog gostovanja bila je sigurnost dece na društvenim mrežama i u sajber svetu generalno.
Gosti "Info dana" Informer TV bili su Stefan Krkobabić, potpredsednik PUPS i Vladimir Kokanović, predsednik Saveza Srba u Sloveniji. Oni su komentarisali diplomatsku borbu Srbije u vezi sa takozvanom Rezolucijom o Srebrenici i primanjem lažne države Kosovo u Savet Evrope.
Licemerno sponzorstvo rezolucije o Srebrenici iza kog stoji Nemačka i istorijski kontekst nemačkog antisrpskog sentimenta, komentarisali su gosti Info jutra, izdavač Vesna Pešić i predsednik OO SNS Smederevska Palanka Nikola Vučen.
U Malom Orašju, kod spomenika gde su kobne večeri 4. maja prošle godine ubijena šestorica mladića, prikazane su fotografije mladića dok su njihovi braća i sestre i prijatelji recitovali pesme u njihovu čast.
Policija u Beogradu u četvrtak je uhapsila D.Š. (34) i odredila mu zadržavanje do 48 sati, zbog toga što je, kako se sumnja, verbalno, a potom i fizički nasrnuo na suprugu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Policijske uprave Novi Pazar tragaju za nepoznatim počiniocima koji su jutros oko 8 sati u novopazarskom naselju Selakovac iz jednog kazina oteli oko 300.000 dinara.
Generalnom direktoru Milošu Vazuri sam rekao: ‘Nemoj da si naivan, tapšu te po leđima, zaposli mi ćerku, sina, ovoga, onoga. Cela familija se zaposli, a sutra kada bude problem tebe će prvog da šutnu’. Zato se drže zajedno, samo nemojte da mi ljubite grb, da se busate, kaže Igor Duljaj, doskorašnji trener crno-belih.
Modna kuća Balenciaga je za leto 2024. predstavila mušku novu torbu koja izgleda kao obična torba za odlazak u prodavnicu, a koja košta -2.990,00 dolara.
Poznata pevačica Zorica Marković godinama unazad tradicionalno proslavlja Vaskrs sa porodicom, a na svojoj vaskršnjoj trpezi samo što od ptice mleko nema.
Ovogodišnja predstavnica Srbije na Evroviziji, Teya Dora, sve praznike će provesti u Švedskoj gde ima već prve probe, a 1. maja je proslavila i 32. rođendan.
Tradicionalni dečiji deveti po redu, festival Uskršnje jaje, uz nekoliko hiljada mališana, njihovih roditelja i prolaznika, odrzan je na centralnom gradskom trgu u Zrenjaninu, u organizaciji udruženja Vratimo deci radost u pokretu.
Vaskršnja jaja se najčešće farbaju na Veliki petak, ali ima i onih koji to rade na Veliku subotu. I pored mnogo tehnika koje mogu da se pronađu na internetu, svaka domaćica ima svoj oprobani način ukrašavanja jaja.
Vesna Kozak iz Padine pre tri godine je počela da gaji kokoške i to više vrsta, ali u njenom kokošarniku najinteresantnije su "arlaukane" koje nose plava jaja!
Kragujevac će ove godine za svoj praznik, Dan grada, 6. 7. i 8. maja tokom tri koncertne večeri ugostiti značajna i velika imena srpske rok i pop scene, ali dolazi i svetska muzička zvezda.
U većini pravoslavnih domova širom Srbije tradicija je da se jaja pred Vaskrs farbaju na Veliki petak, ali se u Prizrenu i okolini to činilo na Veliki četvrtak.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.