BOŠNJACI, RASPIŠITE KONKURS ZA NAJBOLJEG OKUPATORA - IZBOR NIJE LAK! Turci, Austrijanci, Mađari, Nemci... SVI SU TOP! Brutalna analiza Nenada Kecmanovića!
Podeli vest
„Vi ste Austrijanac, ja bih rekao - i naš, u smislu Austrougar" pozdravio je Senad Hadžifejzović u svojoj emisiji „Fejs tu fejs" Mihaela Satlera, ambasadora EU u BiH, a povodom dodjele Kandidatskog statusa.
Zbunjen ovom provokativnom formulacijom bliskosti s obzirom na ne tako daleku prošlost austrougraske aneksije i okupacije BiH, Satler je osetio potrebu da relativizuje: „Da, imamo bliskost tokom stoleća... I to je dobro".
Ambasada SAD u Sarajevu odgovorila je lideru SDA Bakiru Izetbegoviću na tvrdnje da je visoki predstavnik Kristijan Šmit pod njihovim uticajem i da se bave samo kompromitacijom njegove stranke
22.12.2022
10:56
Ne, Senad nije hteo da, podsećanjem na prošlost, napravi neslanu šalu na račun gosta. Naprotiv, to je trebalo da bude ljubazan izraz bliskosti bazirane, paradoksalno, baš na iskustvu aneksije i okupacije.
Hadžifejzović, naime, nije rekao Satleru samo da je Austrijanac, nego „i naš Austrougar", tako da nije ostao nedorečen na koji period je mislio.
Ciljao je očito baš na Dvojnu monarhiju, koja je od Osmanlija preuzela vlast u BiH.
Senadu Hadžifejzoviću ne treba zameriti jer je njegova izjava dobrodošlice bila spontan izraz percepcije aneksije i okupacije. Ne samo njegove lične nego i bošnjačkog naroda.
Kao lek od bolne nostalgije za pustim turskim, Beč je umesto kalifa u Stambolu uveo lokalnu funkciju reisu-ul-uleme kao poglavara Islamske verske zajednice u BiH. Što je bilo još važnije, u feudalnoj Bosni privremeno je poštedio bosanski begovat od agrarne reforme.
No, nije to bilo dovoljno da Austrougarska kupi lojalnost bosanskih muslimana, i u njihova srca usadi lepe uspomene koje u Bošnjaka žive do današnjih dana.
Austrougarski kolonizator je istovremeno bio i evropski modernizator. Pruge, putevi, rudnici, pilane, banke, administracija, inostrani stručnjaci, Zemaljski muzej i reprezetativne građevine u Sarajevu (Većnica, Pravosudna palata na četiri ulice i sl.).
Sve je to, naravno, služilo za kolonijalnu eksploataciju domaćih prirodnih resursa i nepovratan transport na preradu i profit carske blagajne i austrijskih i ugarskih preduzetnika. Ali, Austrougarska je imala dugoročne planove u Bosni, pa je mnogo toga i ostalo, poput moderne infrastrukture i impozantnih građevina.
Stigle su i Zaher torte, balske haljine, šeširi, smokinzi, kravate, pa su muslimani Bosnu doživljavali kao deo Habzburškog carstva i sebe identifikovali kao Evropejce.
Kolonijalni status se zadržao, samo što fermani više nisu stizali sa stambolske Visoke porte, nego sa Bečkog dvora. Onda je prošla i ta okupacija, drugo zlatno doba bosanskih muslimana.
U popularnoj TV seriji "Tale", po scenariju Derviša Sušića, zabeležena je nostalgija već omatorelih raspusnih i rasipnih bosanskih begova za provodima u bleštavoj carskoj Pešti, peštanskim kafanama i bordelima, vatrenim i pristupačnim Mađaricama, o čemu sa sjetnim dubokim uzdahom pripovijedaju po bosanskim kasabama.
Bio je to neodoljiv zov hedonizma jedne nove njima do tada nepoznate zapadne civilizacije u kojoj žena u kući nije bila skrivena iza mušebeka, a napolju pod zarom.
Kada je rođena prva Jugoslavija, na „pusto tursko", nadovezalo se „pusto bečko i peštansko".
Habzburška kolonijalna uprava nije mnogo obraćala pažnju na takođe još nedovoljno nacionalno osvešćene Hrvate, koji su, kao dobri katolici, austrougarske istovernike tretirali kao braću, koja ih je oslobodila od osmanske islamizacije.
Radić je, nakon turneje po zapadnoj Hercegovini, bio šokiran otkrićem da tamošnji katolici mahom sebe ne prepoznaju kao nacionalno Hrvate.
Sa Srbima je bilo posve drugačije. Iako su se znatno bolje snašli u prvobitnoj akumulaciji kapitala kao preduzetnici, koji su po bosanskim i hercegovačkim gradovima (Sarajevo, Mostar, Banjaluka, Tuzla) otvarali pilane, kožare, vinarije, trgovine, banke, hotele, oni su u Austrougarskoj videli prenstveno novog okupatora.
Ćorović piše: Uzeli su nam dušu...! Zato su delom profita finansirali nacionalna, crkvena, prosvetna i kulturna društva. Javno ili diskretno sponzorisali su čitaonice, knjige, časopise, borbu za kulturno-prosvetnu autonomiju i, oslonjeni na slobodnu državu Srbiju, razvijali jugoslovensku ideju jedinstva i oslobođenja slovenskih naroda.
U Mladoj Bosni bili su okupljeni i Srbi i Hrvati i muslimani, ali poslije Principovog atentata na nadvojvodu Ferdinanda u Sarajevu, muslimanska alaša je u znak privrženosti bečkoj kruni razbijala i pljačkala srpske radnje širom Bosne.
Bečki namesnik u BiH, Benjamin Kalaj, došao je na ideju da od bosanskih muslimana, hrišćanskim okruženjem duboko izolovanim od islamskog sveta i bez nacionalnog identiteta, napravi bosansku naciju. Sa, po katoličanstvu lojalnim malobrojnim Hrvatima, brojni muslimani trebalo je da postanu dugoročan oslonac bečko-vatikanske politike širenja prema Istoku preko Srbije.
Ovaj projekat, nesporno učenog i darovitog Kalaja, podrazumevao je konstrukciju novog identiteta bosanskih muslimana (bogumilska hipoteza, crkva bosanska, bosančica, bosanstvo), zatim savez sa Hrvatima protiv Srba i, najzad, zatvaranje granice na Drini, a protiv nacionalno-oslobodilačkih uticaja iz Srbije.
Muslimani toga vremena nisu naseli i zadovoljili su se verskom autonomijom, ali poraženi projekat preživeo je u vatikanskim arhivama i nakon nekoliko decenija oživeo u Kardeljevoj misiji priznanja novih nacija pa i muslimanske, Mikulićevoj borbi za jedinstvenu istoriju i književnost Bosne, a protiv „paternalizma i dušebrižništva" Beograda, prestonice obe Jugoslavije.
Milošević je bio više opravdanje nego razlog da Slovenija i pogotovo Hrvatska odu, te da Bošnjaci ne ostanu u skraćenoj državi.
Kučan je čak kasnije priznao da bi konfederacija bila samo čekaonica za "zbogom u Beogradu, vidimo se u Briselu".
Pokret nesvrstanih i posete arapskih lidera Sarajevu sve sa mamutskim perzijanerima na poklon Begovoj džamiji, uspeh Homeinija i uspon islama u svetu, probudio je emocije ruralne, više verske nego nacionalne baze.
Istakli su u prvi plan islamistu Izetbegovića naspram sekularne konkurencije, koja mu se dvonacionalnim referendumom pridružila u samoubilačkom provociranju rata.
Pred kapitulacijom su se na Prvom bošnjačkom saboru ponovo podelili. Eks komunistički sekularci, koji su, doduše, počeli i da klanjaju, zamenili su ime nacije koje se ni jednim slovom nije razlikovalo od verskog, uveli bošnjačku književnost i izmislili nacionalni jezik. Sve po evropskim standardima za prepoznavanje nacije.
Alija je to taktički dopustio da zbije unutrašnje redove i osigura podršku Zapada, ali sprega SDA i IVZ i ABiH je redovno pobeđivala na izborima, dok je proevropska opozicija beznadežno ostajala na rezervoj klupi.
Pobeda „osmorice" na netom održanim izborima i kandidatski status u EU ulili su silan optimizam i samopouzdanje u redove bošnjačkih građanista.
Ushićeni Hadžifezovićev pozdrav Satleru ispalo je da znači: Ti si Austrijanac, a ja Bošnjak, ti jesi ambasador EU, a ja tek na evropskom startu. Jedino što nas povezuje jeste Austrougarska okupacija BiH i zato te smatram svojim".
Uostalom, reis emeritus Mustafa efendija rekao je „Naš kalif više ne stoluje u Stambolu nego u Briselu".
Hadžifejzović je u svom tok šouu, pre Satlera razgovarao i sa predsednicima ex yu republika, pa i sa Vučićem, ali nije ga pozdravio: Vi ste predsednik Srbije, a i naš, u smislu Jugosloven.
„Naš u smislu Austrougar" bio je i v.p. Volfgang Petrič i v.p. Valentin Incko. A ako ćemo već tako da tretiramo potomke bivših okupatora, onda bismo za „naše u smislu Trećeg Rajha" mogli da pozdravimo i v.p. Švarc-Šilinga, i nesuđenog v.p. Šmita.
Možda bi bilo najbolje da Bošnjaci raspišu konkurs za najboljeg okupatora, pri čemu bi prednost imali oni koji su se na tom poslu već ogledali u BiH. Dakle, ne samo Austrijanci i Mađari, nego i Nemci, ali pre svih Turci zbog vekovnog iskustva u okupaciji i islamizaciji.
Ali, treba dati šansu i novima, možda se pokažu još bolji.
Materijal za pozivni konkurs ne bi trebalo slati Rusima i Kinezima da ne bi maligno uticali.
Senadova dobrodošlica Mihaelu bila je eho dalekog Austrougarskog vakta, a povodom otvaranja ne manje daleke kandidatske perspektive bošnjačkog priključenja Evropskoj uniji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ambasada SAD u Sarajevu odgovorila je lideru SDA Bakiru Izetbegoviću na tvrdnje da je visoki predstavnik Kristijan Šmit pod njihovim uticajem i da se bave samo kompromitacijom njegove stranke
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu izjavio je na sastanku ministara odbrane država članica Organizacije za saradnju (ŠOS), održanom u kazahstanskoj prestonici Astani, da Rusija nikada nije pretila i želela da napadne NATO, jer kako kaže, "nema ni geopolitičke, ni vojne interese" u napadu na zemlje alijanse.
SAD šalju milijarde dolara Ukrajini ne zato što slede neke humanističke ideale, nego iz mržnje prema Rusima, izjavio je potpredsednik parlamenta Slovačke Ljuboš Blaga.
U Skupštini Srbije nešto posle 13.00 časova počeo je sastanak predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić sa predstavnicima poslaničkih grupa, političkih stranaka nacionalnih manjina i udruženja, radi konsultacija oko obrazovanja radnih grupa za unapređenje izbornog procesa i uvid, kontrolu i reviziju Jedinstvenog biračkog spiska.
Bojkot beogradskih izbora za koji se odlučio propali vođa opozicije Dragan Đilas, ujedno je i početak njegovog političkog kraja koji se pre može označiti kao sunovrat, ocenio je Dejan Bulatović, narodni poslanik sa liste „Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane“.
Više javno tužilaštvo u Vranju saopštilo je juče da je obdukcija pokazala da je uzrok smrti porodilje M. A iz okoline Preševa 17. aprila, ruptura materice sa posledičnim iskrvarenjem i da bi se u tom slučaju moglo raditi o krivičnom delu nesavesnog pružanja lekarske pomoći koje se zbog smrtne posledice može kvalifikovati kao teško delo protiv zdravlja ljudi.
Odlaganje sednice Generalne skupštine UN o rezoluciji o Srebrenici ukazuje da je očigledno da u vezi sa tim postoji kriza predlagača i da su uspeli napori političkih predstavnika Srba da objasne da bi to mogao da bude veći problem od bilo kakvog rešenja, izjavio je danas predsednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Od ukupno 2.589.344 domaćinstava u Srbiji, porodičnih domaćinstava, odnosno domaćinstva koja u svom sastavu imaju najmanje jednu porodicu, ima 1.757.507 (67,9%), dok je neporodičnih domaćinstava 831.837, odnosno 32,1% (773.945 samačkih i 57.892 višečlanih neporodičnih domaćinstava).
Narodni poslanik Radoslav Milojčić Kena govorio je u Glavnom dnevniku TV Informer. o prozapadnoj opoziciji, sramnim napadima sa Zapada na našu zemlju, kao i borbi Vučića za Srbiju.
Čitava Rusija bruji o hapšenju Timura Ivanova, zamenika ministra odbrane Rusije. On je optužen za primanje mita. Na ovu temu u "Ratu uživo" govorili su pukovinik Velibor Stević i istoričar Saša Adamović. Uživo u program javio se i Hadži Bratislav Živković, kapetan garde VSRF.
Veliki sukobi u svetu potrajaće makar još jednu zimu. Ova 2024. godina čini se da će biti još krvavija od prethodne. U emisiji "Rat uživo" o svim ratovima koji se već vode, ali i onima koji su na pomolu govorili su istoričar Saša Adamović i prof. dr Velibor Stević, pukovnik.
Bivši šef bezbednosti SZS Vladimir Savić razotkrio je u Info danu na Informer TV sve dugo skrivane tajne prozapadne opozicije na čijem je čelu Dragan Đilas.
Odbegli Dejan Popović (43), koji se sumnjiči da je juče ujutru u Preljini ubio poznanika Maria Simovića (44), očigledno je trenutno u velikom strahu od krvne osvete s obzirom da je porodica ubijenog preduzetnika poreklom iz Crne Gore, gde je to vekovni običaj!
Zoran Marjanović, najpoznatiji udovac u Srbiji, kome je u martu počelo ponovljeno suđenje pred Višim sudom u Beogradu zbog optužbi da je 2. aprila 2016. godina na nasipu Crvenka u Borči ubio suprugu, pevačicu "Granda" Jelenu Marjanović, oglasio se na svom Fejsbuk profilu nakon dužeg perioda ćutanja.
Ugledni čačanski advokat otkrio je za Informer da ga je prošle noći pozvao Dejan Popović, osumnjičeni za ubistvo Maria Simovića, i da je od njega navodno tražio informacije o načinu i uslovima predaje policiji!
Odbojkaši Crvene zvezde novi su šampioni Srbije! Crveno-beli su večeras u majstorici finalne serije Superlige pobedili večitog rivala Partizan sa 3:0 (25:23, 25:18, 25:18).
Jedan od najvećih boksera svih vremena Majk Tajson (57) kroz čitavu karijeru nosio je poptuno crni šorc, a decenijama kasnije otkrio je razlog: zlokobno je i preteće, kaže on.
Košarkaši Crvene zvezde očekuje polufinale plej-ofa ABA lige protiv ekipe Mege, prvi meč na programu je u petak 3. maja u "Pioniru", a klub je odlučio da obraduje svoje navijače.
Ako se ovih dana pripremate za radove na terasi ili u bašti, trebalo bi da počnete da koristite sredstvo koje je odlično za sve biljke, a posebno za ruže.
Mrtvački kovčezi, sanduci, krstovi, pokrovi, venci...U niškoj hali "Čair“ na drugom Sajmu pogrebne sve za ukop - čak i frižideri za hlađenje pokojnika pa i kolica za prevoz!
Sve do 1999. i progona Srba sa Kosmeta, Lazarice su bile običaj na Lazarevu subotu, koji se najživopisnije sprovodio među Srbima u dva sela Sredačke župe, Mušnikovu i Drajčiću, a do danas, u svom originalnom duhu, održale su se i u selima Sirinićke župe, u kojoj ima i mlađih Srba.
Zaposleni u Gradskoj upravi Kragujevac danas su, u organizaciji Samostalnog sindikata GU organizovali prvu od dve godišnje akcije dobrovoljnog davalaštva krvi za potrebe Banke krvi Univerzitetskog kliničkog centra u ovom gradu.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.