Muslimanske snage u Tuzli, 15. maja 1992. godine, mučki su napale kolonu JNA koja se, na osnovu prethodno postignutog dogovora, povlačila iz tog grada.
Taj događaj upamćen je pod nazivom – Tuzlanska kolona, a od tada je protekla 31 godina.
Tog 15. maja 1992. godine, napadnuta je 92. motorizovana brigada JNA, koja se u skladu s prethodnim dogovorom sa vlastima Tuzle, mirno povlačila iz kasarne "Husinska buna".
Prethodno je postojao dogovor predstavnika SR Jugoslavije i muslimanskih vlasti u Sarajevu o povlačenju JNA sa prostora Bosne i Hercegovine, zaključno s datumom 19. maj 1992. godine.
Povlačenje iz Tuzle bilo je prema tome rezultat navedenog dogovora. U koloni se nalazilo oko 600 ljudi, starešina i vojnika tadašnje JNA, sa približno 200 vozila.
Napad su izvršili pripadnici lokalne Teritorijalne odbrane, policije, formacija "Patriotske lige", i to upravo prilikom odlaska jedinica JNA iz Tuzle, na raskrsnici Brčanska Malta.
Prethodno, u skladu sa sporazumom o mirnom povlačenju JNA, a na osnovu dogovora komandanta kasarne pukovnika Mileta Dubajića i lokalnih vlasti Tuzle, evakuacija je trebalo da počne u 15:00 časova, ali su lokalne vlasti otvorile spor oko predaje dela naoružanja TO Tuzla. Ispostaviće se da je to najverovatnije bio deo planiranog rasporeda zasede koloni u povlačenju.
Dogovor koji je postignut tačno je odredio rutu povlačenje kao i vreme, što je nesumnjivo trebalo da olakša zasedu. Pošto je postignuta neka vrsta kompromisnog dogovora, evakuacija trupa JNA započela je u 19:00 časova.
Kada je poslednja trećina kolone, dolazeći iz pravca Skojevske ulice, prolazila raskrsnicu Brčanska Malta, usledila je, iz okolnih zgrada i zaklona paljba vatrenim oružjem, "zoljama" i drugim zapaljivim sredstvima.
U eksplozijama i plamenu na licu mesta život je izgubilo više desetina vojnika, a povrede su bile tako teške da niz žrtava nije docnije bilo moguće prepoznati.
Raspoređeni snajperisti, prvo su pucali i ubijali vozače vojnih vozila da bi ih zaustavili i blokirali dalji prolaz, a potom je sledilo paljenje vozila. Ostali su bili laka meta. Pucano je čak i sa zgrade bolnice, a duž prethodno određene rute prolaska trupa JNA, postavljene su mine, prepreke.
Prvi napad je trajao približno pola sata, da bi potom sledilo pojedinačno ubijanje ranjenih i uopšte preživelih. Prema svedočenjima, deo ranjenih je zatim brutalno likvidiran. Tela žrtava su noću odvezena na gradsku deponiju i zatrpana buldožerom.
Prolazak kolone i napad koji je usledio prenosila je direktno lokalna televizija FS-3, a snimci su, bar deo njih, sačuvani.
Podaci o broju žrtava se razlikuju. Koliko se zna, u napadu su ubijena 54 pripadnika JNA, 78 ih je ranjeno, dok su zarobljena 44 pripadnika JNA, od kojih su petorica kasnije ubijena, a mnogi zlostavljani. Prema navodima optužnice u koloni je poginulo 59 pripadnika JNA i civila. Pominjane su i bitno više cifre. U spomen kosturnici u Bijeljini sahranjeno je 29 osoba, a posmrtni ostaci niza stradalih međutim nisu pronađeni.
Šef Predstavništva Republike Srpske u Rusiji Duško Perović rekao je da će predsednik Srpske Milorad Dodik 23. maja u Moskvi razgovarati sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom o nastavku i razvijanju ekonomske saradnje, o Dejtonskom sporazumu i pritiscima na Republiku Srpsku
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Šef Predstavništva Republike Srpske u Rusiji Duško Perović rekao je da će predsednik Srpske Milorad Dodik 23. maja u Moskvi razgovarati sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom o nastavku i razvijanju ekonomske saradnje, o Dejtonskom sporazumu i pritiscima na Republiku Srpsku
Na sedam fakulteta Beogradskog univerziteta skaču cene školarina. Poskupljenje su najavili Fakultet organizacionih nauka, Mašinski fakultet, Ekonomski, Pravni, Filološki, Tehnički fakultet u Boru i Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević govorio je o skandaloznoj politici koju vodi tzv. rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić, koji je upravo pokazao način na koji se bori za svoje "studente".
Lider naprednjaka i savetnik predsednika republike Miloš Vučević rekao je gostujući na Pink televiziji da je SNS spremna da preispita ponašanje svakog pojedinca,a i da osuđuje one koji se sakrivaju iza predsednika Vučića.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Кompanija NIS nastavila je sa značajnim ulaganjima u oblast istraživanja i proizvodnje nafte i gasa, te je u prvom kvartalu 2026. godine u ovaj segment biznisa investirano 4,9 milijardi dinara, odnosno 78 odsto ukupnih ulaganja NIS-a u navedenom periodu.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski, koja predvodi delegaciju Vlade Republike Srbije u Taškentu na Međunarodnom forumu o migracijama, sastala se danas sa direktorom Agencije za migracije Republike Uzbekistan Bekzodom Musajevim, sa kojim je potpisala Zajedničku deklaraciju o namerama.
Na magistralnom putu Tutin–Novi Pazar, u mestu Nadumce, danas je došlo do teške saobraćajne nezgode kada je putnički automobil marke "pasat" sleteo sa puta u kanjon Sebečevske reke.
U sarajevskoj Opštini Centar, na putu raskrsnice ulica Terezija-Vrbanja, juče se oko 18.25 časova, dogodila saobraćajna nesreća u kojoj je jedna osoba povređena.
U Višem sudu u Nišu sutra bi trebalo da bude održano pripremno ročište pred početak suđenja bivšoj gradonačelnici Niša Dragani Sotirovski optuženoj za zloupotrebu službenog položaja.
Vozač Opšte bolnice u Trebinju, označen inicijalima J.V. prijavljen je Okružnom javnom tužilaštvu zbog sumnje da je zloupotrebom službenog položaja oštetio ustanovu za 24.000 evra.
Legendarna Katinkina kuća na Dedinju bila je mesto snimanja kultnih ostvarenja poput "Srećnih ljudi", "Žikine dinastije" i filma "Davitelj protiv davitelja".
Glumica Milena Dapčević dobijala je anoniman pretća pisma jer je bila u vezi sa istaknutim partizanskim borcem Pekom Dapčevićem što je u tadašnje vreme bilo neprihvatljivo.
Kontroverzni biografski film "Majkl" do sada je zaradio neverovatnih 700 miliona dolara širom sveta, ostavljajući iza sebe sve skandale koji ga prate od prvog dana snimanja.
Za ljude koji žele psa koji i u odraslom dobu ostaje mali i ne zauzima mnogo prostora, pojedine rase predstavljaju idealan izbor za takav način života.
Rak pankreasa spada među najopasnije bolesti sistema za varenje, a problem je što se simptomi često razvijaju postepeno i lako mogu da se pomešaju sa svakodnevnim stomačnim tegobama.
Zova je sada u punom cvetu, a budući da vrlo brzo prođe, iskoristite lepe dane da odete u prirodu, naberete je i napravite sok koji možete piti tokom vrelih dana.
Među decom poznatih ima onih koji su odlučili da ne žive od slave svojih roditelja - Veljko, Mirko, Milica, Nikolina, Igor i Aleksandra su jedni od tih.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar