Hrvatska sutra obeležava Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske! Tačno pre 32 godine, 15. januara 1992, Hrvatsku su priznale članice tadašnje EU, a Nemačka je istog dana uspostavila i diplomatske odnose s Zagrebom.
Međunarodno priznanje Hrvatske je postupno usledilo nakon proglašenja nezavisnosti Hrvatske 25. juna 1991. Istog dana nezavisnost od SFRJ proglasila je i Slovenija i sledećeg dana novonastale države uzajamno su se priznale. Paralelno je tekao proces razdruživanja Sovjetskog Saveza, gde su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su priznale Hrvatsku tokom 1991. godine, a prva je to učinila Litvanija. Te su države u to doba i same bile tek delimično priznate.
Zemlje koje su prednjačile u diplomatskim nastojanjima za međunarodno priznanje Hrvatske bile su Vatikan i Nemačka. Vatikan je još 3. oktobra 1991. godine objavio da radi na međunarodnom priznanju Hrvatske.
Od opštepriznatih zemalja Hrvatsku je prvi priznao Island, 19. decembra 1991. godine, koji je takođe prvi priznao i baltičke republike Litvaniju, Letoniju i Estoniju. Istog dana Nemačka je objavila priznanje koje je međutim trebalo da stupi na snagu 15. januara 1992. godine. Vatikan je priznao Hrvatsku 13. januara, a San Marino dan kasnije.
Hrvatsku je 15. januara 1992. godine priznalo svih 12 tadašnjih članica EU i Austrija, Kanada, Bugarska, Mađarska, Poljska, Malta, Norveška i Švajcarska. Sledećeg dana usledilo je priznanje još zemalja, a do kraja januara Hrvatsku su priznale 44 države.
Rusija je Hrvatsku priznala u februaru, Japan u martu, SAD u aprilu, a Indija u maju. Do 31. decembra 1995. godine Hrvatsku su priznale 124 države. Hrvatska i SR Jugoslavija sklopile su Sporazum o normalizaciji odnosa, koji je uključivao uzajamno priznanje, 23. avgusta 1996. godine, a uspostavile su diplomatske odnose 9. septembra iste godine.
Do danas Hrvatsku još nisu priznale četiri zemlje. To su Butan, Liberija, Niger i Tonga. Među zemljama koje su relativno skoro priznale Hrvatsku su Somalija, koja je to učinila u februaru 2022. godine dok su Centralnoafrička Republika i Togo to učinili istog dana - 18. septembra 2023. godine.
Pedesetak zemlja nikad nije formalno donelo odluku o priznanju, ali su uspostavile diplomatske odnose što se tretira kao priznanje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog šok snimka sa blokaderskog plenuma u Nišu iz kog saznajemo kako funkcioniše blokaderska "demokratija" i kako su mažnjavane prljave zgubidanske pare.
U Frankfurtu je danas održan skup ProGlasa, tokom kojeg je došlo do incidenta u kojem je napadnut novinar Zoran Vicelarević. U publici je bila i Ana Drakulović, koja je nakon incidenta napustila skup.
Srbi širom Kosova i Metohije od ranih jutarnjih sati masovno su izlazili na izbore, a prizori iz srpskih sredina svedočili su o velikom odzivu građana koji žele da ostvare svoje biračko pravo i izaberu svoje istinske predstavnike u parlamentu u Prištini.
Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić bez dlake na jeziku komentarisao je predsednika Crne Gore Jakova Milatovića, iznoseći niz oštrih kritika na njegov račun i dovodeći u pitanje doslednost njegovih političkih stavova.
Blokaderski glumac Dragan Bjelogrlić, jedan od vođa antisrpskog Proglasa, zaputio se juče u Frankfurt. On je otišao u Nemačku gde je održana tribina Proglasa.
Organizator ProGlasovskih aktivnosti Dragan Vasiljević snimljen je pijan u Frankfurtu nakon što je u tom gradu na tribini ProGlasa napadnut novinar Zoran Vicelarević, kada je pokušao da postavi pitanje predstavnicima ProGlasa.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Spektakularni prizori iz Amerike! Tradicionalni "SerbFest" okupio hiljade naših ljudi, a slika sa Nacionalnog mola u glavnom gradu SAD obišla je planetu.
Dok cene na moru divljaju, na Tenerifima je moguć brutalan popust! Pogledajte šta je ovaj turista dobio za manje od 5 evra tik uz obalu i sa pogledom na more.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar