SAD su zarad prevazilaženja finansijske krize 2008. godine stvorile mega-fondove sa ciljem uspostavljanja kontrole nad vodećim bankama i kompanijama zemalja EU, uključujući Nemačku, navodi se u izveštaju agencije „Rusija sevodnja“ pod nazivom „Američki mega-fondovi, ili ko pljačka Evropu“.
U izveštaju se navodi da su mega-fondovi kao što su "BlekRok", "Vangard" i drugi koji su koncentrisali ogromne resurse svojih investitora (u 2017. vodeća petorka raspolagala je ukupnom imovinom od više od 15 biliona dolara - 15 hiljada milijardi dolara), činili ozbiljnu konkurenciju tradicionalnim komercijalnim i investicionim bankama, kao i hedž-fondovima. Pored toga, postali su značajan korak u pravcu takozvanog upravljačkog kapitalizma i, na kraju, preuzeli na sebe ulogu kvazi-državnog makroregulatora.
Time je došlo do neprimetnog preformatiranja transatlantskih odnosa u nešto nalik „saniranju“ Japana kao američkog konkurenta dve decenije ranije.
Zato transakciona diplomatija nove administracije Donalda Trampa „u jednakoj meri prema saveznicima i protivnicima“, samo konceptualizuje ovaj trend i čini ga javnim, pretvarajući NATO u otvoreni poslovni projekat i pretendujući na teritorijalni integritet saveznika kao što su Kanada i Danska.
Foto: EPA
Nova uloga Evrope iz vizije SAD
Može se proceniti da Sjedinjene Države „zatvaraju“ globalizaciju jer nije u skladu sa njihovim fundamentalnim interesima i stavljaju akcenat na obnavljanje ekonomske i tehnološke moći unutar sopstvenih granica uz paralelnu teritorijalnu ekspanziju. Pritom, teritorija i resursi ponovo dobijaju na značaju, a prilagođavanje klimatskim promenama zahteva proširenje pristupa Arktiku, što bi omogućilo jednaku konkurenciju Rusiji u ovom regionu budućnosti.
U takvom geostrateškom scenariju, koji daje prednost ekonomskim, a ne tradicionalnim vojno-bezbednosnim faktorima, Evropi je dodeljena uloga izvora reindustrijalizacije Amerike na novoj, tehnološkoj osnovi.
Naravno, Nemci su se našli u centru američke strategije za realizaciju (kapitalizaciju) savezničkih odnosa u odnosu na kvalitativno novu geostratešku paradigmu. Ukrajinska kriza je slučajno ili ne, postala svojevrstan paravan za takvu transformaciju transatlantskih odnosa.
Sada je jasno da je ta igra gotova. Svest o tome raste i u samoj Evropi, posebno u Nemačkoj. U nedavno objavljenom i aktuelnom zbog Trampove politike istraživanju londonskog Chatham House „Suparničke vizije međunarodnog poretka“ priznaje se da su problemi Berlina počeli krizom 2008. godine. Prema britanskom dokumentu, sada kada se zemlja nalazi u „posebno oslabljenom položaju“, može se očekivati da će „stvari biti samo još gore“.
Foto: EPA
Nemačka u trouglu
Amerika je u londonskom istraživanju opisana kao „globalno revizionistička sila“ koja pokazuje „grabežljivi ekstraktivni imperijalizam“.
I, kao što pokazuje izveštaj „Rosija sevodnja“, sve ono što se dešavalo od 2008. krije duboke ekonomske korene čitavog načina postojanja Nemačke, koji se svodio na tri stuba: prepuštanje njene bezbednosti Vašingtonu, zavisnost od snabdevanja ruskim energentima i orijentacija izvoza na Kinu.
Sve se promenilo radikalno i istovremeno, kao i za Evropu u celini.
Autor izveštaja je Aleksandar Jakovenko, bivši ruski ambasador u Londonu od 2011-2019. godine i aktuelni zamenik generalnog direktora „Rosija sevodnja“.
Kina je stopirala dogovor vredan 23 milijarde dolara, koji je predvodila najveća američka investiciona kompanija Blekrok, a kojim bi ključne luke Panamskog kanala ponovo došle pod američku kontrolu. Odluka je doneta usred sve većih zabrinutosti zbog ekonomskih i geopolitičkih posledica ovog poteza.
Investicioni fond Blek rok i njegov izvršni direktor Lari Fink proglasili su Bitkoin „taktičkom zaštitom od specifičnih rizika, poput zlata" usred „geopolitičke fragmentacije" sveta na konkurentske blokove! Ovo je fundamentalna promena u odnosu na raniji stav da je bitkoin „indeks pranja novca"!
Peking ni po koju cenu neće dozvoliti Donaldu Trampu i Sjedinjenim Državama da ponovo "preuzmu" Panamski kanal, a pre svega, luke Kristobal i Balboa, koje pod svoju kontrolu uz pomoć Vašingtona žele da stavi investicioni fond "Blekrok"!
Premijer nemačke savezne pokrajine Saksonije Mihael Krečmer, član Hrišćansko-demokratske unije (CDU), pozvao je Berlin da preispita politiku sankcija prema Rusiji, upozorivši da te mere nanose veću štetu Evropi nego Moskvi.
Bivši ministar spoljnih poslova Nemačke Joška Fišer uputio je još jedno ozbiljno upozorenje evropskim liderima, poručivši da kontinent više ne može bezuslovno da računa na američki nuklearni štit.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kina je stopirala dogovor vredan 23 milijarde dolara, koji je predvodila najveća američka investiciona kompanija Blekrok, a kojim bi ključne luke Panamskog kanala ponovo došle pod američku kontrolu. Odluka je doneta usred sve većih zabrinutosti zbog ekonomskih i geopolitičkih posledica ovog poteza.
Opozicioni korisnik društvene mreže Iks Vukša Dragović, koji je prethodne nedelje uzdrmao javnost Srbije objavivši detaljnu listu NVO hidre, kao i detalje na koji se način u našoj zemlji finansiraju neke od najpoznatijih i najvećih nevladinih organizacija, ali i onih blokaderskih, sada je otišao korak dalje.
Uticajni briselski list blizak najvišim instancama vlasti u srcu Evropske unije (EU) objavio je analizu kojom je žestoko udario na Hrvatsku, optuživši tu zemlju da čak ni više od tri decenije nakon sticanja nezavisnosti ona nije raščistila sa ustaškom prošlošću!?!
Glavni i odgovorni urednik Infornera komentarisao je prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" to da je NATO lobista Zdravko Ponoš bio prvi koji je objavio da je korišćen zvučni top.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Penzionisani zastavnik Radiša Paunić (57) koji je donirao kožu i spasao život Milu Ivanoviću (30) iz Branjeva u Republici Srpskoj, vratio se sa Klinike za opekotine su rodno selo Badovince.
Čuveni italijanski proizvođač superautomobila predstavio je ekskluzivni model „ferari“ 12Cilindri Manuale, opremljen inovativnim digitalnim sistemom koji simulira rad klasičnog mehaničkog manuelnog menjača.
Avio-kompanije i aerodromi traže hitnu obustavu EES sistema zbog haosa i praznih sedišta u avionima. YUTA apeluje na putnike da na aerodrome dolaze znatno ranije.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je izazvala ogroman interes javnosti, ovog puta povodom promocije velikog koncerta koji će biti održan u Banjaluci 17.07.2026. godine.
Sin nekadašnjeg fudbalera Crvene zvezde Ivana Gvozdenovića privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, i to ne zbog sporta, već zbog upečatljivog modnog izraza.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.