SAD su zarad prevazilaženja finansijske krize 2008. godine stvorile mega-fondove sa ciljem uspostavljanja kontrole nad vodećim bankama i kompanijama zemalja EU, uključujući Nemačku, navodi se u izveštaju agencije „Rusija sevodnja“ pod nazivom „Američki mega-fondovi, ili ko pljačka Evropu“.
U izveštaju se navodi da su mega-fondovi kao što su "BlekRok", "Vangard" i drugi koji su koncentrisali ogromne resurse svojih investitora (u 2017. vodeća petorka raspolagala je ukupnom imovinom od više od 15 biliona dolara - 15 hiljada milijardi dolara), činili ozbiljnu konkurenciju tradicionalnim komercijalnim i investicionim bankama, kao i hedž-fondovima. Pored toga, postali su značajan korak u pravcu takozvanog upravljačkog kapitalizma i, na kraju, preuzeli na sebe ulogu kvazi-državnog makroregulatora.
Time je došlo do neprimetnog preformatiranja transatlantskih odnosa u nešto nalik „saniranju“ Japana kao američkog konkurenta dve decenije ranije.
Zato transakciona diplomatija nove administracije Donalda Trampa „u jednakoj meri prema saveznicima i protivnicima“, samo konceptualizuje ovaj trend i čini ga javnim, pretvarajući NATO u otvoreni poslovni projekat i pretendujući na teritorijalni integritet saveznika kao što su Kanada i Danska.
Foto: EPA
Nova uloga Evrope iz vizije SAD
Može se proceniti da Sjedinjene Države „zatvaraju“ globalizaciju jer nije u skladu sa njihovim fundamentalnim interesima i stavljaju akcenat na obnavljanje ekonomske i tehnološke moći unutar sopstvenih granica uz paralelnu teritorijalnu ekspanziju. Pritom, teritorija i resursi ponovo dobijaju na značaju, a prilagođavanje klimatskim promenama zahteva proširenje pristupa Arktiku, što bi omogućilo jednaku konkurenciju Rusiji u ovom regionu budućnosti.
U takvom geostrateškom scenariju, koji daje prednost ekonomskim, a ne tradicionalnim vojno-bezbednosnim faktorima, Evropi je dodeljena uloga izvora reindustrijalizacije Amerike na novoj, tehnološkoj osnovi.
Naravno, Nemci su se našli u centru američke strategije za realizaciju (kapitalizaciju) savezničkih odnosa u odnosu na kvalitativno novu geostratešku paradigmu. Ukrajinska kriza je slučajno ili ne, postala svojevrstan paravan za takvu transformaciju transatlantskih odnosa.
Sada je jasno da je ta igra gotova. Svest o tome raste i u samoj Evropi, posebno u Nemačkoj. U nedavno objavljenom i aktuelnom zbog Trampove politike istraživanju londonskog Chatham House „Suparničke vizije međunarodnog poretka“ priznaje se da su problemi Berlina počeli krizom 2008. godine. Prema britanskom dokumentu, sada kada se zemlja nalazi u „posebno oslabljenom položaju“, može se očekivati da će „stvari biti samo još gore“.
Foto: EPA
Nemačka u trouglu
Amerika je u londonskom istraživanju opisana kao „globalno revizionistička sila“ koja pokazuje „grabežljivi ekstraktivni imperijalizam“.
I, kao što pokazuje izveštaj „Rosija sevodnja“, sve ono što se dešavalo od 2008. krije duboke ekonomske korene čitavog načina postojanja Nemačke, koji se svodio na tri stuba: prepuštanje njene bezbednosti Vašingtonu, zavisnost od snabdevanja ruskim energentima i orijentacija izvoza na Kinu.
Sve se promenilo radikalno i istovremeno, kao i za Evropu u celini.
Autor izveštaja je Aleksandar Jakovenko, bivši ruski ambasador u Londonu od 2011-2019. godine i aktuelni zamenik generalnog direktora „Rosija sevodnja“.
Kina je stopirala dogovor vredan 23 milijarde dolara, koji je predvodila najveća američka investiciona kompanija Blekrok, a kojim bi ključne luke Panamskog kanala ponovo došle pod američku kontrolu. Odluka je doneta usred sve većih zabrinutosti zbog ekonomskih i geopolitičkih posledica ovog poteza.
Investicioni fond Blek rok i njegov izvršni direktor Lari Fink proglasili su Bitkoin „taktičkom zaštitom od specifičnih rizika, poput zlata" usred „geopolitičke fragmentacije" sveta na konkurentske blokove! Ovo je fundamentalna promena u odnosu na raniji stav da je bitkoin „indeks pranja novca"!
Peking ni po koju cenu neće dozvoliti Donaldu Trampu i Sjedinjenim Državama da ponovo "preuzmu" Panamski kanal, a pre svega, luke Kristobal i Balboa, koje pod svoju kontrolu uz pomoć Vašingtona žele da stavi investicioni fond "Blekrok"!
Premijer nemačke savezne pokrajine Saksonije Mihael Krečmer, član Hrišćansko-demokratske unije (CDU), pozvao je Berlin da preispita politiku sankcija prema Rusiji, upozorivši da te mere nanose veću štetu Evropi nego Moskvi.
Bivši ministar spoljnih poslova Nemačke Joška Fišer uputio je još jedno ozbiljno upozorenje evropskim liderima, poručivši da kontinent više ne može bezuslovno da računa na američki nuklearni štit.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kina je stopirala dogovor vredan 23 milijarde dolara, koji je predvodila najveća američka investiciona kompanija Blekrok, a kojim bi ključne luke Panamskog kanala ponovo došle pod američku kontrolu. Odluka je doneta usred sve većih zabrinutosti zbog ekonomskih i geopolitičkih posledica ovog poteza.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odložio je plan za veliko proširenje vojnih operacija protiv Irana zbog upozorenja da bi nastavak rata mogao opasno da iscrpi američke zalihe protivraketnih presretača Patriot i druge municije za sisteme protivvazdušne odbrane na Bliskom istoku.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da mu ne pada na pamet da beži iz Srbije kako to godinama unazad tvrde blokaderi i njihove medijske trovačnice.
Najbliži pajtos rektora blokadera Vladana Đokića, Nebojša Bojović, "čuven" po tome što se da u beg čim mu neko od novinara postavi pitanje, još jednom je dolijao Informerovim kamerama.
Na blokaderskoj listi, pod rednim brojem 161, sakrio se Đorđe Terek, aktivista Pokreta slobodnih građana. Ono što blokaderi zapravo nude su kadrovi sa ozbiljnim skandalima, među kojima je i sramno gađanje Bajrakli džamije u Beogradu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je jezive izjave bivše tužiteljke i druge na blokaderskoj listi Jasmine Paunović kod teoretičara zavere Dejana Lučića.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostujući na TV Prva rekao je da pregovori u okviru strateškog dijaloga Srbije i SAD neće biti jednostavni, naglasivši da su pred obema stranama teške odluke i naporan dijalog.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostuje u jutarnjem programu TV Prva, gde govori o ukidanju američkih carina za Srbiju, ali i o merama pomoći građanima čija isplata počinje u septembru.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je juče na skupu građana u selu Drežnik kod Užica da će biti ubrzana gradnja autoputa od Mačkata ka Kotromanu na granici sa Republikom Srpskom.
Banke su na osnovu novog Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga odobrile olakšice na 1.825 kredita i prihvatile 79 odsto od ukupno obrađenih zahteva građana, objavila je juče Narodna banka Srbije.
Kiša, hladnoća, mantili… malo ko bi tog 25. jula 1960. godine rekao da se nalazi usred leta. Jer, temperatura je naglo pala, praćena upornom kišom, i Beograđani su tog dana bili u skoro pa zimskoj garderobi.
Novi kilometri asfalta u zaseoku Ilijak, u Mrčajevcima, doneli su meštanima veću bezbednost, lakšu svakodnevicu i razlog više da mlade porodice ostanu na svojim ognjištima.
Rano jutros u blizini Najlon pijace u Novom Sadu dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala dva putnička vozila, a jedno od njih se od siline udara prevrnulo na kolovozu.
Opštinski sud u Livnu potvrdio je optužnicu protiv A. L. starog 19 godina, koji se tereti da je zapretio profesoru nakon što je, tokom popravnog ispita, uhvaćen u prepisivanju.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Od paničnog straha od gubitka erekcije i ženskog tela, pa sve do straha od poljupca i dodira, stručnjaci otkrivaju koje skrivene anksioznosti uništavaju intimni život i kako se sa njima izboriti.
Reditelj muzičkih spotova i poznati fotograf Dejan Milićević nedavno se pohvalio da je dosta smršao, a sada je otkrio i da je smršao tako što se "bockao".
Nakon detaljnog pregleda svih materijala i dokaza, vlasnik ružičaste imperije Željko Mitrović, doneo je odluku o hitnoj suspenziji Kristijana Golubovića i Kristine Spalević sa Red televizije!
Pevačica Milica Todorović javno se obratila mlađoj sestri Anđeli povodom njenog rođendana, a zbog njihove neverovatne sličnosti ljudi su ostali u šoku.
Starleta Slađana Lazić, poznatija kao Slađa Poršelina, nikada iskrenije je govorila o bivšem partneru sa kojim je bila četiri godine, ali i o teškom periodu koji je ostavila iza sebe.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.