U protekle dve godine dronovi su postali zaštitni znak rata u Ukrajini. Scene u kojima male i relativno jeftine letelice uništavaju ruske tenkove i oklopna vozila punile su medijske naslove i društvene mreže.
Analitičari su zaključili da se dogodila revolucija u načinu ratovanja, a mnogi su tvrdili da bespilotne letelice predstavljaju budućnost oružanih sukoba. Međutim, penzionisani američki general Mark T. Kimit u komentaru za Politiko tvrdi da je razdoblje dominacije dronova zapravo već završeno.
General Kimit, bivši pomoćnik američkog državnog sekretara za vojno-politička pitanja, smatra da su se dronovi, uprkos svojoj početnoj efikasnosti, vrlo brzo našli na meti sofisticiranih protivmera.
Prilagođavanje vojnika na terenu ključni je razlog za gubitak njihove dominacije. Ruske snage u Ukrajini brzo su naučile bolje da maskiraju položaje, koriste elektronsku odbranu i ojačaju vozila dodatnim slojevima oklopa.
Rezultat: dramatičan pad njihove efikasnosti već nekoliko meseci nakon što su se pojavili na ratištu.
Brz razvoj protivdron sistema
Kimit posebno ističe ulogu Izraela i njegovog sistema Iron Lite, reč je o laserskoj tehnologiji visokih performansi koja je u kratkom roku uspela da neutrališe desetine pretnji. Širom sveta odbrambene kompanije intenzivno razvijaju slične tehnologije, takozvane C-UAS (Counter Unmanned Aerial Systems), što znači da dronovi danas imaju više neprijatelja nego ranije, piše Politiko.
Ukratko, tržište je prepoznalo priliku, a velike vojne kompanije širom sveta već nude široku paletu tehnoloških rešenja protiv dronova. Kako objašnjava Kimit, razdoblje u kojem su oni vladali nebom bilo je kratkotrajno – baš kao i mnoge druge navodno nepobedive vojne inovacije iz prošlosti.
Istorijska lekcija o nepobedivosti oružja
Kimit povlači paralelu između dronova i drugih vojnih tehnologija koje su nekada smatrane revolucionarnim. Navodi primer bombardera između dva svetska rata, koje su vojni teoretičari smatrali nepobedivima, sve dok nisu razvijeni efikasna protivvazdušna odbrana, radari i lovci.
Slično su prošli konjica, rimske falange, engleski dugi luk, pa čak i podmornice. Svaka od tih tehnologija imala je svoje kratko razdoblje dominacije pre nego što je protivnik razvio efikasne protivmere.
Takvi sistemi, smatra Kimit, uskoro bi mogli da postanu standard jer su ekonomičniji i efikasniji od postojećih rešenja kojima upravljaju ljudi. Time AI dronovi postaju nova generacija vazdušne odbrane i ofanzive, dostupna čak i nedržavnim akterima.
Količina kao novi kvalitet
Iako bespilotne letelice više nisu revolucionarne u smislu nepobedivosti, Kimit napominje da i dalje igraju važnu ulogu u ratnim sukobima. Njihova najveća snaga sada leži u količini, što je potvrdio rat u Ukrajini. Masovna upotreba dronova, često u obliku roja, i dalje može da nanese značajnu štetu neprijatelju.
Kako je jednom rekao Staljin: "Kvantitet ima kvalitet sam po sebi." Upravo to je pristup današnjoj upotrebi dronova – ne kao apsolutno nepobedivog oružja, već kao jeftinog i masovno proizvedenog sredstva koje i dalje može značajno da utiče na ishod sukoba.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), saopštila je danas da se u subotu uveče čulo na stotine hitaca iz lakog naoružanja u blizini nuklearne elektrane u Zaporožju u Ukrajini.
Rusija je značajno proširila svoje kapacitete za proizvodnju dronova namenjenih ratu u Ukrajini zahvaljujući saradnji sa kineskim kompanijama, koje zvanično negiraju bilo kakvu povezanost sa Moskvom. To otkriva istraga agencije Bloomberg, zasnovana na internim dokumentima ruske firme Aero-HIT i korespondenciji s ruskim državnim institucijama.
Ukrajinske vlasti izvestile su zapadne partnere da je proizvodnja bespilotnih letelica u zemlji navodno porasla za čak 900 odsto u poslednjih godinu dana, te da se sada, prema zvaničnim podacima iz Kijeva, u Ukrajini mesečno izrađuje više od 200.000 dronova.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), saopštila je danas da se u subotu uveče čulo na stotine hitaca iz lakog naoružanja u blizini nuklearne elektrane u Zaporožju u Ukrajini.
Dragan J. Vučićević danas je tokom vanrednog uključenja u program naše televizije otkrio šokantne informacije o premijeru Crne Gore Milojku Spajiću koji je samo nekoliko sati ranije na najsramniji način udario na Srbiju, ali i na glavnog urednika Informera.
Jedan od lidera Srba u Crnoj Gori Milan Knežević uključio se hitno u Kolegijum na Informer televiziji i upozorio da svi novinari i urednici Informera mogu završiti na crnoj listi Crne Gore i Milojka Spajića.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević, poznat i kao "Drekavac", još jednom je pokazao koliko mrzi vlast u Srbiji i stao u odbranu novinara "Vijesti" Petra Komnenića kome je zabranjen ulazak u našu državu.
NATO general Zdravko Ponoš bio je juče u policiji radi informativnog razgovora na koji je pozvan po nalogu Višeg javnog tužilaštva (VJT) u Beogradu zbog plasiranja laži o upotrebi zvučnog topa na protestu 15. marta 2025. godine, zbog čega je nastala neviđena panika u redovima opozicije.
Ministarstvo zaštite životne sredine i kompanija EKSPO 2027 potpisali su Memorandum o razumevanju kojim je uspostavljen okvir za zajedničku pripremu i realizaciju obeležavanja Svetskog dana zaštite životne sredine 2027. godine, u okviru programa specijalizovane izložbe Ekspo 2027 Beograd.
Direktor Fonda PIO, Relja Ognjenović, predsednik Saveza penzionera Srbije, prof. dr Andreja Savić i gradonačelnica Loznice, Dragana Lukić, na tribini održanoj 2. jula u ovom gradu, bili su na raspolaganju za više od tri stotine lozničkih penzionera koji su imali mnogo pitanja iz njihovih nadležnosti.
Fatlind B. (26) izgubio je život u stravičnoj nesreći koja se dogodila u planinskom području u selu Delovce kod Suve Reke, kada ga je tokom nevremena pogodio grom.
U Ulici Salvadora Aljendea na Karaburmi danas se dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj je povređen maloletnik, nakon što je na njega naleteo automobil marke "reno".
Na raskrsnici Bulevara Evrope i Rumenačkog puta u Novom Sadu, u neposrednoj blizini kružnog toka, dogodila se teška saobraćajna nezgoda u kojoj je jedno vozilo potpuno uništeno.
Kultno ostvarenje "Ko to tamo peva" krije brojne anegdote sa snimanja, a jedna do sada neispričana, otkriva kakav je nepopravljivi šaljivdžija bio legendarni glumac Dragan Nikolić.
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da je odbio da glumi u filmu koji je producirao Stiven Spilberg jer je nije želeo da bude deo projekta koji ljude sa ovih prostora predstavlja u negativnom svetlu.
Vreme koje je muškarcima potrebno da ponovo postignu erekciju posle orgazma prvenstveno zavisi od starosti, ali i od opšteg fizičkog i psihičkog stanja, objašnjavaju stručnjaci.
Visoke temperature i velika vlažnost vazduha otežavaju podnošenje letnjih dana. Organizam se tada teže hladi, više se znojimo i brže umaramo, ali uz nekoliko jednostavnih trikova možete lakše preživeti sparinu i rashladiti i sebe i svoj dom.
Japanska kompanija Soni saopštila je da će od januara 2028. godine prestati da proizvodi fizičke diskove za sve nove video-igre za konzole Plejstejšen, čime će buduća izdanja biti dostupna isključivo u digitalnom formatu.
Iako se mnogi parovi nadaju prilici da letnji odmor provedu zajedno, ponovo se povežu i poprave svoj brak, za mnoge problematične odnose ovaj period bi mogao da bude kraj, navode stručnjaci.
Učesnici rijalitija "Elita" od učešća uspevaju da zarade i po nekoliko stotina hiljada evra, a među njima se izdvajaju najplaćeniji takmičari koji za boravak pred kamerama inkasiraju vrtoglave sume.
Pevačica Barbara Bobak nastupila je u jednom prestoničkom klubu, a sve prisutne ostavila je bez teksta kada je otkrila da ispod garderobe ne nosi donji veš.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.