U protekle dve godine dronovi su postali zaštitni znak rata u Ukrajini. Scene u kojima male i relativno jeftine letelice uništavaju ruske tenkove i oklopna vozila punile su medijske naslove i društvene mreže.
Analitičari su zaključili da se dogodila revolucija u načinu ratovanja, a mnogi su tvrdili da bespilotne letelice predstavljaju budućnost oružanih sukoba. Međutim, penzionisani američki general Mark T. Kimit u komentaru za Politiko tvrdi da je razdoblje dominacije dronova zapravo već završeno.
General Kimit, bivši pomoćnik američkog državnog sekretara za vojno-politička pitanja, smatra da su se dronovi, uprkos svojoj početnoj efikasnosti, vrlo brzo našli na meti sofisticiranih protivmera.
Prilagođavanje vojnika na terenu ključni je razlog za gubitak njihove dominacije. Ruske snage u Ukrajini brzo su naučile bolje da maskiraju položaje, koriste elektronsku odbranu i ojačaju vozila dodatnim slojevima oklopa.
Rezultat: dramatičan pad njihove efikasnosti već nekoliko meseci nakon što su se pojavili na ratištu.
Brz razvoj protivdron sistema
Kimit posebno ističe ulogu Izraela i njegovog sistema Iron Lite, reč je o laserskoj tehnologiji visokih performansi koja je u kratkom roku uspela da neutrališe desetine pretnji. Širom sveta odbrambene kompanije intenzivno razvijaju slične tehnologije, takozvane C-UAS (Counter Unmanned Aerial Systems), što znači da dronovi danas imaju više neprijatelja nego ranije, piše Politiko.
Ukratko, tržište je prepoznalo priliku, a velike vojne kompanije širom sveta već nude široku paletu tehnoloških rešenja protiv dronova. Kako objašnjava Kimit, razdoblje u kojem su oni vladali nebom bilo je kratkotrajno – baš kao i mnoge druge navodno nepobedive vojne inovacije iz prošlosti.
Istorijska lekcija o nepobedivosti oružja
Kimit povlači paralelu između dronova i drugih vojnih tehnologija koje su nekada smatrane revolucionarnim. Navodi primer bombardera između dva svetska rata, koje su vojni teoretičari smatrali nepobedivima, sve dok nisu razvijeni efikasna protivvazdušna odbrana, radari i lovci.
Slično su prošli konjica, rimske falange, engleski dugi luk, pa čak i podmornice. Svaka od tih tehnologija imala je svoje kratko razdoblje dominacije pre nego što je protivnik razvio efikasne protivmere.
Takvi sistemi, smatra Kimit, uskoro bi mogli da postanu standard jer su ekonomičniji i efikasniji od postojećih rešenja kojima upravljaju ljudi. Time AI dronovi postaju nova generacija vazdušne odbrane i ofanzive, dostupna čak i nedržavnim akterima.
Količina kao novi kvalitet
Iako bespilotne letelice više nisu revolucionarne u smislu nepobedivosti, Kimit napominje da i dalje igraju važnu ulogu u ratnim sukobima. Njihova najveća snaga sada leži u količini, što je potvrdio rat u Ukrajini. Masovna upotreba dronova, često u obliku roja, i dalje može da nanese značajnu štetu neprijatelju.
Kako je jednom rekao Staljin: "Kvantitet ima kvalitet sam po sebi." Upravo to je pristup današnjoj upotrebi dronova – ne kao apsolutno nepobedivog oružja, već kao jeftinog i masovno proizvedenog sredstva koje i dalje može značajno da utiče na ishod sukoba.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), saopštila je danas da se u subotu uveče čulo na stotine hitaca iz lakog naoružanja u blizini nuklearne elektrane u Zaporožju u Ukrajini.
Rusija je značajno proširila svoje kapacitete za proizvodnju dronova namenjenih ratu u Ukrajini zahvaljujući saradnji sa kineskim kompanijama, koje zvanično negiraju bilo kakvu povezanost sa Moskvom. To otkriva istraga agencije Bloomberg, zasnovana na internim dokumentima ruske firme Aero-HIT i korespondenciji s ruskim državnim institucijama.
Ukrajinske vlasti izvestile su zapadne partnere da je proizvodnja bespilotnih letelica u zemlji navodno porasla za čak 900 odsto u poslednjih godinu dana, te da se sada, prema zvaničnim podacima iz Kijeva, u Ukrajini mesečno izrađuje više od 200.000 dronova.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), saopštila je danas da se u subotu uveče čulo na stotine hitaca iz lakog naoružanja u blizini nuklearne elektrane u Zaporožju u Ukrajini.
Bivši poslanik Vrhovne rade Borislav Bereza oštro je napao Volodimira Zelenskog, tvrdeći da ukrajinski lider zbog političkog marketinga i trenutnih rejtinga uvlači celu zemlju u još opasniji sukob sa Moskvom.
Šiptarski lobisti u Sjedinjenim Američkim Državama na sav glas kukaju zbog sve bolje saradnje SAD i Srbije, koja bi uskoro mogla da bude politički krunisana strateškim partnerstvom!
Jedan od najnasilnijih blokadera Miša Bačulov i blokaderski ideolog Aleksandar Kavčić i pojedini studenti-blokaderi umešani su u proneveru novca koje je dijaspora skupljala za studentsku trku do Brisela!
Jalova srpska opozicija i tajkunski mediji koji su joj naklonjeni pokrenuli su pravu hajku protiv međunarodne izložbe Ekspo 2027, odnosno odluke Ministarstva prosvete da u školski kalendar za narednu godinu uključi posetu ovoj izložbi.
Direktori srpskih osnovih škola iz Kosovske Kamenice , Negovan Vasić, direktor OŠ "Bratstvo" iz sela Strezovce i Dragan Krstić, direktor OŠ "Desanka Maksimović" iz Kosovske Kamenice koji su uhapšeni sinoć, zadržani su u pritvoru 48 sati.
Blokader Vukašin Milićević iz redova Demokratske stranke, teolog koji je izbačen iz crkve, skutonoša Srđana Milivojevića, pridružio se Mariji Vasić, bivšoj ženi Nenada Čanka u vređanju Pojasa Presvete Bogorodice.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam kakav je to javni blam doživeo revolucionar u pokušaju Savo Manojlović, gde voli da sedi advokat blokader Božo Prelević, čime se u slobodno vreme bavi glumac blokader Tika Stanić, na koji način se opušta penzionisani policijski general-pukovnik Goran Radosavljević Guri…
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Četiri dana obilnih padavina i klizišta na indonežanskom ostrvu Sumatra još više su pogoršali stanje najugroženijih čovekolikih majmuna i doveli ih bliže ivici izumiranja, pokazuje nova studija.
Srbija, ali i region opraštaju se od prerano nastradale mlade planinarke Smiljane koja je život izgubila tokom planinarenja na Prokletijama koje su ozbiljan izazov za planinare, pa stručnjaci apeluju da alpinisti budu posebno oprezni kada idu u ovaj pohod.
U Srbiji će danas biti promenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, vetrovito i sveže, dok se samo ujutru i pre podne na istoku i jugu očekuje oblačno i mestimično kišovito vreme. Temperature od 12 do 24 stepena.
U Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal saslušani su: B.D., organizator organizovane kriminalne grupe koja je osnivač i direktor privatne Srednje škole „Nikola Tesla“ u Novom Pazaru, kao i tri pripadnika grupe I.P., V.Đ. i M.N.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Paraćinu uhapsili su B. P. (43) iz ovog mesta zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo ubistvo.
J.M. (68) poginula je sinoć okoo 20 časova u Paraćinu kada je pala sa terase zgrade u kojoj je živela. Komšije su neme zbog tragedije u samom centru Paraćina.
Glumicu Jasminu Avramović publika najviše pamti kao Ružu Aleksić, odnosno majku lika kog je tumačio Ivan Bosilјčić u kultnoj seriji "Ranjeni orao", ali ona danas izgleda potpuno neprepoznatljivo.
Istaknuti srpski kompozitor, muzički urednik i stvaralac, Vladimir Milačić umro je u 65. godini, a iza sebe je ostavio neizbrisiv trag u domaćoj muzici, pozorištu i na televiziji.
Posni pužići sa spanaćem su jedno od onih peciva koje se rado pravi tokom posta, ali i u svim situacijama kada želite nešto jednostavno, domaće i ukusno.
Instagram je predstavio dugo očekivanu opciju koja korisnicima daje veću kontrolu nad izgledom njihovog profila. Zahvaljujući novoj funkciji „Grid Reordering“, sada je moguće ručno menjati raspored objava bez obzira na datum njihovog objavljivanja.
Snimak sa venčanja u Teksasu postao je viralan nakon što je jedan od kumova kolabirao usred ceremonije, dok je matičar bez prekida nastavio da vodi obred, kao da se ništa neobično ne dešava.
Pevačica Višnja Petrović je pokazala zavidnu liniju, bujne grudi i isklesane trbušnjake, te su mnogi zaboravili ili joj bar oprostili što je bila sa oženjenim!
Počele su prijave za novu sezonu najpopularijeg sportskog rijalitija "Exatlon", a takmičarka iz prošle sezone Dušica Topić pozvala je kandidate da se prijave.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.