Evropska unija mora podržati neotuđivo pravo Ukrajine da sama određuje svoju budućnost, poručili su lideri EU uoči predstojećeg samita predsednika SAD Donalda Trampa i predsednika Rusije Vladimira Putina 15. avgusta na Aljasci.
Lideri EU istakli su da će, u koordinaciji sa Sjedinjenim Američkim Državama i drugim saveznicima, nastaviti da pružaju političku, finansijsku, ekonomsku, humanitarnu, vojnu i diplomatsku pomoć Kijevu, kao i da održavaju i uvode nove sankcije protiv Moskve.
Bez mira bez prekida vatre
U izjavi se naglašava da konstruktivni mirovni pregovori mogu početi samo u uslovima prekida vatre ili smanjenja intenziteta borbi. Pravedan i trajan mir, navode evropski lideri, mora biti zasnovan na međunarodnom pravu, uključujući principe nezavisnosti, suvereniteta, teritorijalnog integriteta i neprihvatljivosti promene granica silom.
Samit na Aljasci i moguć trilateralni sastanak
Pomoćnik ruskog lidera Jurij Ušakov otkrio je da je specijalni predstavnik predsednika SAD Stiv Vitkof tokom posete Moskvi pomenuo mogućnost trilateralnog sastanka Putina, Trampa i ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog u Kremlju, ali je ruska strana to ostavila bez komentara i fokusirala se na pripremu bilateralnog susreta.
Putin je poručio da je spreman na sastanak sa Zelenskim, ali da za to moraju postojati određeni uslovi, koji su, kako je rekao, još daleko od ispunjenja. Zelenski, pak, ističe da neće praviti teritorijalne ustupke, pozivajući se na ukrajinski ustav.
Komanda operativno-strateške grupe ukrajinskih snaga „Dnjepar“ odbacila je tvrdnje da su ruske trupe zauzele položaje u blizini Dobropolja u Donjeckoj oblasti, naglašavajući da se svaka neprijateljska grupa koja pokuša da probije ukrajinske linije „uništava u najkraćem mogućem roku“.
Najmanje desetak stranih dobrovoljaca u redovima ukrajinske vojske poginulo je krajem prošlog meseca kada je ruska raketa Iskander pogodila trpezariju vojnog kampa tokom ručka, u jednom od najsmrtonosnijih napada na strane borce od početka rata, tvrde vojnici koji su upoznati sa događajem.
Mađarski premijer Viktor Orban odbio je da potpiše zajedničku izjavu lidera Evropske unije o rešavanju ukrajinske krize, u kojoj se, između ostalog, podržava politički kurs evrointegracija Kijeva.
Zamenik šefa ruske predsedničke administracije Dmitrij Kozak izneo je predsedniku Vladimiru Putinu predlog za okončanje rata u Ukrajini i pokretanje mirovnog procesa, piše Njujork tajms.
Dmitrij Medvedev objavio je video napravljen pomoću veštačke inteligencije posle pada drona na teritoriji Rumunije i poručio evropskim državama da se pripreme za još takvih incidenata.
Evropsku uniju i Ujedinjeno Kraljevstvo mogao bi da pogodi novi talas energetske krize, ocenio je Kiril Dmitrijev, specijalni predstavnik ruskog predsednika za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom i generalni direktor Ruskog fonda za direktne investicije.
Rezultati razgovora Donalda Trampa i Si Đinpinga pokazuju da je Vašington sve bliži ideji da Ukrajinu posmatra kao deo ruske zone interesa, ocenio je bivši savetnik Leonida Kučme Oleg Soskin.
Evropska unija je u prvom tromesečju 2026. kupila više ruskog tečnog prirodnog gasa nego ikada ranije, i to u trenutku kada Brisel najavljuje potpuno zatvaranje vrata ruskim energentima.
Moldavija bi mogla da dobije znatno veću vojnu podršku Evropske unije, pošto je šefica evropske diplomatije Kaja Kalas predložila da se pomoć Kišinjevu preko Evropskog fonda za mir podigne na 120 miliona evra godišnje.
Plan Evropske unije da potpuno potisne Rusiju kao dobavljača energenata mogao bi da se završi tako što će Sjedinjene Američke Države kupovati rusku naftu i gas, a zatim ih Evropi prodavati po znatno višim cenama, upozorio je slovački premijer Robert Fico.
Rusija je spremna za razgovore sa Evropom o završetku rata u Ukrajini, ali će taj proces ići samo onoliko daleko koliko su evropske zemlje zaista spremne da razgovaraju, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Šumar
pre 9 meseci
Koja dvoličnost i pokvarenjaštvo. Ukraina ima pravo da određuje svoju sudbinu. Tačno. A da li Srbija ima pravo da određuje svoju sudbinu ali je vi većina evrope bombardujete i otimate joj teritoriju. Kakvo je to poštenje vi radite šta hoćete što vama odgovara a mi nemamo pravo. Stam te bilo evropo i međunarodno pravo...
Komanda operativno-strateške grupe ukrajinskih snaga „Dnjepar“ odbacila je tvrdnje da su ruske trupe zauzele položaje u blizini Dobropolja u Donjeckoj oblasti, naglašavajući da se svaka neprijateljska grupa koja pokuša da probije ukrajinske linije „uništava u najkraćem mogućem roku“.
Diplomatski uspeh i sastanci predsednika Srbije Aleksandra Vučića sa najvažnijim evropskim liderima u Tivtu bio je povod za najnoviji rat na relaciji blokaderi-opozicija.
Osvedočeni blokader Vladimir Štimac pokušao je da ospori tvrdnje predsednika Aleksandra Vučića o srpskim dobrovoljcima koji su pomagali u gašenju požara u Crnoj Gori, iako su o toj akciji godinama unazad postojali javno dostupni podaci i medijski izveštaji.
Dokaz da je među blokaderima sve popucalo i da više ne znaju gde udaraju jeste objava jednog od vođe blokada, Nemanje Miloševića, na društvenoj mreži Iks.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U prethodnoj epizodi Informerove emisije “Na merama” otkrili smo koga to traži novinar blokader Mladen Savatović, čime se zanima političar u pokušaju Đorđe Stanković, gde se skriva najbolji drugar rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović, kako se opušta propali aktivista Petar Đurić…
Potpredsednica Srpske radikalne stranke Vjerica Radeta gostujući u Info jutru komentarisala je bezbednosnu pretnju predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću u Crnog Gori.
Zbog promena na tržištu i slabije prodaje, u Nemačkoj se zatvara deo prodavnica lanca nameštaja Roller. Neke prodavnice su već zatvorene, a dodatna zatvaranja planirana su za jul ove godine, u okviru reorganizacije poslovanja kompanije.
Večeras je zvanično podignut Pojas Presvete Bogorodice na postolje u Hramu Svetog Save u Beogradu, ali se, prema poslednjim informacijama, kolona vernika ne smanjuje.
Nesreća se dogodila 28. maja 2025. godine oko 11 časova, tokom promotivne vožnje padobranom iznad mora koju je organizovala firma „Jet Sky Budva“. Let je krenuo iz pravca Slovenske plaže ka otvorenom moru, prema plaži Mogren, kada je došlo do tragedije i mlada devojka je pala u more sa velike visine.
Policija u Novom Sadu rasvetlila je četiri teške krađe, od kojih je jedna u pokušaju i uhapsila D. Z. (27) iz Žablja, zbog sumnje da je izvršio ova krivična dela.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
Tokom letnjih vrućina i kućni ljubimci su izloženi ozbiljnom riziku od pregrevanja, zbog čega je važno prilagoditi njihove aktivnosti i na vreme prepoznati simptome toplotnog udara.
Spor internet, prekidi tokom video-poziva ili sporo učitavanje stranica često se mogu rešiti jednostavnim restartovanjem Wi-Fi rutera, koji može pomoći da mreža ponovo radi stabilno i bez problema.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar