Andrej Gurkov, ruski novinar i analitičar koji živi u Nemačkoj kaže da rat i sankcije postaju sve skuplji za Rusiju, a privreda pokazuje jasne znake pogoršanja.
Dok ruski predsednik Vladimir Putin iz Pekinga odlazi na Ekonomski forum u Vladivostoku, ekonomski problemi Rusije postaju sve očigledniji, iako se o njima verovatno neće govoriti.
Andrej Gurkov, ruski novinar i analitičar koji živi u Nemačkoj, u intervjuu za "tagesschau.de" ističe da rat i sankcije postaju sve skuplji za Rusiju, a privreda pokazuje jasne znake pogoršanja.
Prema Gurkovu, uticaj rata i sankcija se definitivno oseća, a zvanične brojke ruskih ministara, koje govore o pretećoj recesiji i niskom rastu, još uvek ne obuhvataju katastrofalan avgust za ključnu naftnu industriju.
Najmanje deset rafinerija zapaljeno
- Ukrajina je, a to je nova strategija, vrlo sistematski napadala ruske rafinerije dronovima širom evropskog dela Ruske Federacije. Najmanje deset rafinerija je zapaljeno, neke su bile napadnute dva puta, a nekoliko čak i tri puta - objašnjava Gurkov.
Dodaje da su na meti bili i izvozni pravci, poput luke Ust-Luga na Baltiku i naftovoda Družba, što je dodatno pogoršalo makroekonomske pokazatelje. Dinamika ruske privrede značajno je usporila već u prvoj polovini godine, a čak i stručnjaci bliski Kremlju priznaju da je zemlja verovatno već u recesiji. Dok ratna industrija i dalje beleži rast, civilni sektori su u očitom minusu.
- To pogoršava finansijsku situaciju države, kojoj je potrebno mnogo više novca za nastavak rata. Imamo rapidno pogoršanje ekonomske situacije, što, međutim, ne znači da Kremlj već sada razmišlja o okončanju rata zbog ekonomskih problema. Ali rat, a to je i cilj zapadnih sankcija, postaje sve skuplji za Kremlj - naglašava Gurkov.
Foto: Foto: Shutterstock
Ruska boljka je visoka inflacija
Gurkov potvrđuje da prelazak na ratnu ekonomiju ide na štetu privatnog sektora. Država je masovno ulagala u vojnu proizvodnju, privlačeći radnike višim platama, što je za privatne firme povećalo troškove rada i kredita.
- Velika ekonomska boljka Rusije je izuzetno visoka inflacija izazvana ratom. Visoki državni rashodi doveli su do toga da je referentna kamatna stopa u Rusiji donedavno iznosila neverovatnih 21 odsto. Sada je 18 odsto. Takve kamate ne može da izdrži nijedno srednje, a kamoli malo preduzeće. -
Čak i ratna industrija radi na granici kapaciteta, a zbog zapadnih sankcija istrošene mašine je teško zameniti, pri čemu Kina, kao gotovo jedini dobavljač za rusku privredu, koristi situaciju. Posledice rata sve jasnije osećaju i ruski građani, ponajviše zbog napada na rafinerije. U nekim regionima već je došlo do nestašice goriva i dugih redova na pumpama.
- Ako se to nastavi, odnosno ako se ukrajinski napadi nastave i problemi u proizvodnji goriva porastu, to će bez sumnje biti faktor iritacije u stanovništvu - smatra Gurkov.
Problemi s gorivom mogli bi da utiču i na žetvu i, u kombinaciji s budžetskim problemima, da povećaju nezadovoljstvo, ali Gurkov ne veruje da će to dovesti do ustanka protiv rata.
Foto: EPA
Putinu je potrebna pobeda
Nekadašnji prećutni dogovor između Putina i građana - blagostanje u zamenu za nemešanje u politiku - više ne važi. Nakon aneksije Krima 2014. godine, euforija je Putinu dala signal da popularnost može da gradi na vojnim pobedama. Danas se o stabilnosti više ne može govoriti, jer se građani bude uz zvuke protivvazdušne odbrane.
- Očekuje se uspešna kampanja, pobeda. To je veliki problem za Putina. On mora naciji da predstavi pobedu. Ljudi mogu stajati u redovima pred pumpama, ali ako Rusija dobije ovaj rat, to bi mu oprostili. To je objašnjenje zašto Putin tako tvrdoglavo odbija sve pokušaje postizanja primirja ili okončanja rata - analizira Gurkov.
Rat iscrpljivanja protiv Ukrajine postao je i rat iscrpljivanja za rusku privredu. Putin ima sve manje novca za visoke premije dobrovoljcima, subvencije državnim firmama ili rešavanje infrastrukturnih problema. Štampanje novca samo bi podstaklo inflaciju.
Foto: EPA
Putin se nada da će se Evropa umoriti
- Verujem da će predstojeća zima biti vrlo teška za Kremlj i mogla bi da utiče na njegovu spremnost na pregovore na proleće - predviđa Gurkov.
Smatra da je ključno nastaviti pritisak sankcijama.
- Putinova nada se oslanja na Trampa, da će mu nekako pomoći i izvršiti pritisak na Ukrajinu. Takođe se nada da će Evropljani oslabiti i odustati od svojih napora. Upravo to ne bi smeli da učine. -
Od Ekonomskog foruma u Vladivostoku ne treba očekivati velike najave. Gurkov smatra da je forum prvenstveno propagandni događaj kojim Putin želi da pokaže da Rusija nije međunarodno izolovana. Poruka će biti da je zemlja ekonomski snažna, ali stvarnost je drugačija.
- U Rusiji postoji ogromno razočaranje zbog toga što Kina ne investira u Rusiju, već radije preplavljuje rusko tržište svojim proizvodima - zaključuje Gurkov, dodajući da je forum, osnovan 2015. radi okretanja Aziji, ekonomski doneo neuporedivo manje od nekadašnje saradnje sa Zapadom.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je danas da će Rusija vratiti svoju zamrznutu imovinu na Zapadu, prebačenu u Ukrajinu, u naturalnom obliku, odnosno u zemljištu.
Na konferenciji za novinare u Kini, ruski predsednik Vladimir Putin jasno je istakao da trenutni unipolarni svetski poredak odlazi u prošlost i da budućnost pripada multipolarnom svetu.
Predsednik SAD Donald Tramp najavio je iznenađenje u vezi rata u Ukrajini, iako ruski predsednik Vladimir Putin i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski „još nisu spremni“ za dogovor.
Razvijanje odnosa Kine sa drugim državama nikada nije usmereno protiv bilo koje treće strane, izjavio je na brifingu u četvrtak zvanični portparol Ministarstva spoljnih poslova Kine, Guo Điakun, komentarišući reči predsednika SAD Donalda Trampa o "zaveri" između Pekinga, Moskve i Pjongjanga.
Kina je odbacila američke pokušaje da sekundarnim sankcijama ograniči njenu trgovinu sa Rusijom, poručivši Vašingtonu da nijedna treća država nema pravo da određuje sa kim će Peking sarađivati.
Specijalni izaslanik američkog predsednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof, doneo je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu dokumenta sa predlozima za okončanje rata u Ukrajini.
Američki predsednik Donald Tramp odbacio je tvrdnje da Rusija i Kina pružaju pomoć Iranu u sukobu sa Sjedinjenim Američkim Državama, poručivši da Moskva i Peking imaju previše toga da izgube i da bi Vašington veoma brzo saznao za njihovu eventualnu umešanost.
Dve nemačke opozicione stranke, Alternativa za Nemačku (AfD) i Savez BSW, pokrenule su zajedničku inicijativu za ukidanje sankcija Rusiji i obustavljanje finansijske pomoći Ukrajini, nakon što je američki predsednik Donald Tramp postigao dogovor sa Vladimirom Putinom o isporukama ruskog dizela.
Nemački kancelar Fridrih Merc se tokom posete Kijevu obratio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu i izjavio spremnost za mirovne pregovore o Ukrajini, izveštava list Taz.de.
Ruski predsednik Vladimir Putin postepeno izlazi iz međunarodne izolacije u koju su zapadne države pokušale da ga stave nakon početka rata u Ukrajini, a ključnu ulogu u jačanju diplomatskog položaja Moskve ima američki predsednik Donald Tramp, piše Njujork tajms.
Ruski predsednik Vladimir Putin spreman je da odgovori na telefonski poziv ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, saopštio je pomoćnik šefa ruske države Jurij Ušakov, nakon što su Moskvi preko evropskih posrednika preneti signali o spremnosti Kijeva da razgovara o teritorijalnim pitanjima.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je spreman da pozove ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog na samit G20 u Majamiju, na koji je već pozvan ruski lider Vladimir Putin.
Upozorenje ruskog predsednika Vladimira Putina da je Moskva spremna za vojni sukob sa Evropom, iako ga ne želi, izazvalo je burne reakcije britanskih medija.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski oštro je kritikovao američkog predsednika Donalda Trampa zbog njegovih dobrih odnosa sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, optužujući Vašington da ne vrši dovoljan pritisak na Moskvu.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je danas da će Rusija vratiti svoju zamrznutu imovinu na Zapadu, prebačenu u Ukrajinu, u naturalnom obliku, odnosno u zemljištu.
Večeras je u Savskoj ulici, došlo do blokade na poziv lidera Suverenista Srbije Vukše Dragovića, zbog nasilja i terora koji su obeležili ovih devet dana takozvane demokratske vlasti tzv. Studentske liste.
Pozivi na hapšenje novinarke i voditeljke Informer TV Andree Veskov, koji su se pojavili na društvenim mrežama, ponovo su otvorili pitanje granica političke netrpeljivosti i odnosa prema novinarima koji imaju drugačije stavove.
Poznati novinar Ivan Radovanović i pisac Muharem Bazdulj u jednom podkastu brutalno su ogolili laži, teror i licemerje "Studentske liste" i njihovih političkih nalogodavaca!
Kako Informer saznaje, Milan Kuč, direktor korporativne bezbednosti Aerodroma "Nikola Tesla", koji se dodvorava tzv. Studenstoj listi i novoj budućoj vlasti u Srbiji, prijavio je prolazak Aleksandra Vulina preko VIP terminala, uz tvrdnju da Vulin nije prošao redovnu kontrolu na VIP terminalu.
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović, istakao je da je tokom okupljanja u Savskoj poslata jasna poruka, da građani više neće trpeti teror, i da ih očekuje novi važan zadatak – podrška Informer televiziji.
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, najavio je da će se zbog aktuelnih dešavanja i pritisaka nova epizoda Exatlona Srbija emitovati u izmenjenom terminu.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je promenu vremenskih prilika u Srbiji tokom narednih dana, ali i mogućnost jačeg zahlađenja sredinom novembra, koje bi, prema trenutnim prognozama, moglo da donese sneg čak i u nižim predelima.
Menjači sa dvostrukim kvačilom bez većih kvarova mogu podneti vožnju i do 200.000 kilometara, ukoliko se pravilno koriste i održavaju, utvrdili su iz nemačkog automobilskog kluba ADAC.
Prava drama i nezapamćeno nasilje odigrali su se u noći između nedelje i ponedeljka na Banovom brdu, kada su dvojica razbojnika upala u stan devedesetogodišnje starice i brutalno je maltretirala.
Legendarna glumica Jelena Žigon, koju generacije gledalaca pamte po ulozi prije Jelene Todorović u kultnoj "Žikinoj dinastiji", rođena je 3. novembra 1933. godine u Beogradu.
Slikarka i scenografkinja Vasilisa Radojević preminula je u nemaštini, a njen poslednji ispraćaj u Nikšiću organizovao je lokalni Centar za socijalni rad.
Poznati turski glumački par Pinar Altug i Jagmur Atadžan privukao je veliku pažnju javnosti nakon što je otvoreno govorio o neprijatnim situacijama u kojima se nalaze kada ih rođaci i prijatelji zamole za novac.
Kada je ChatGPT krajem 2022. godine postao globalni fenomen, mnogi su predviđali da bi tradicionalni internet pretraživači mogli postepeno da izgube svoju ulogu. Najnoviji rezultati pokazuju da se tržište razvilo drugačije nego što su mnogi očekivali.
Pravljenje i dekorisanje slavskog kolača zahteva umeće, a ključni trenutak za uspeh jeste - postavljanje ukrasa. Saznajte kada je pravo vreme za dekoraciju, kako da izbegnete uobičajene greške i da li je bolje da ukrase stavljate pre ili posle pečenja.
Marina Tucaković, jedna od najpoznatijih tekstopisaca sa naših prostora, rođena je na današnji dan 1953. godine, a da je živa, danas bi proslavljala 73. rođendan.
Bivši rijaliti učesnik Mensur Ajdarpašić rešio je da otvori dušu o svom trenutnom načinu života, fitnesu, planovima za budućnost, ali i o neverovatnim sumama novca koje usput uspeva da zaradi putem društvenih mreža.
Komentari