Andrej Gurkov, ruski novinar i analitičar koji živi u Nemačkoj kaže da rat i sankcije postaju sve skuplji za Rusiju, a privreda pokazuje jasne znake pogoršanja.
Dok ruski predsednik Vladimir Putin iz Pekinga odlazi na Ekonomski forum u Vladivostoku, ekonomski problemi Rusije postaju sve očigledniji, iako se o njima verovatno neće govoriti.
Andrej Gurkov, ruski novinar i analitičar koji živi u Nemačkoj, u intervjuu za "tagesschau.de" ističe da rat i sankcije postaju sve skuplji za Rusiju, a privreda pokazuje jasne znake pogoršanja.
Prema Gurkovu, uticaj rata i sankcija se definitivno oseća, a zvanične brojke ruskih ministara, koje govore o pretećoj recesiji i niskom rastu, još uvek ne obuhvataju katastrofalan avgust za ključnu naftnu industriju.
Najmanje deset rafinerija zapaljeno
- Ukrajina je, a to je nova strategija, vrlo sistematski napadala ruske rafinerije dronovima širom evropskog dela Ruske Federacije. Najmanje deset rafinerija je zapaljeno, neke su bile napadnute dva puta, a nekoliko čak i tri puta - objašnjava Gurkov.
Dodaje da su na meti bili i izvozni pravci, poput luke Ust-Luga na Baltiku i naftovoda Družba, što je dodatno pogoršalo makroekonomske pokazatelje. Dinamika ruske privrede značajno je usporila već u prvoj polovini godine, a čak i stručnjaci bliski Kremlju priznaju da je zemlja verovatno već u recesiji. Dok ratna industrija i dalje beleži rast, civilni sektori su u očitom minusu.
- To pogoršava finansijsku situaciju države, kojoj je potrebno mnogo više novca za nastavak rata. Imamo rapidno pogoršanje ekonomske situacije, što, međutim, ne znači da Kremlj već sada razmišlja o okončanju rata zbog ekonomskih problema. Ali rat, a to je i cilj zapadnih sankcija, postaje sve skuplji za Kremlj - naglašava Gurkov.
Foto: Foto: Shutterstock
Ruska boljka je visoka inflacija
Gurkov potvrđuje da prelazak na ratnu ekonomiju ide na štetu privatnog sektora. Država je masovno ulagala u vojnu proizvodnju, privlačeći radnike višim platama, što je za privatne firme povećalo troškove rada i kredita.
- Velika ekonomska boljka Rusije je izuzetno visoka inflacija izazvana ratom. Visoki državni rashodi doveli su do toga da je referentna kamatna stopa u Rusiji donedavno iznosila neverovatnih 21 odsto. Sada je 18 odsto. Takve kamate ne može da izdrži nijedno srednje, a kamoli malo preduzeće. -
Čak i ratna industrija radi na granici kapaciteta, a zbog zapadnih sankcija istrošene mašine je teško zameniti, pri čemu Kina, kao gotovo jedini dobavljač za rusku privredu, koristi situaciju. Posledice rata sve jasnije osećaju i ruski građani, ponajviše zbog napada na rafinerije. U nekim regionima već je došlo do nestašice goriva i dugih redova na pumpama.
- Ako se to nastavi, odnosno ako se ukrajinski napadi nastave i problemi u proizvodnji goriva porastu, to će bez sumnje biti faktor iritacije u stanovništvu - smatra Gurkov.
Problemi s gorivom mogli bi da utiču i na žetvu i, u kombinaciji s budžetskim problemima, da povećaju nezadovoljstvo, ali Gurkov ne veruje da će to dovesti do ustanka protiv rata.
Foto: EPA
Putinu je potrebna pobeda
Nekadašnji prećutni dogovor između Putina i građana - blagostanje u zamenu za nemešanje u politiku - više ne važi. Nakon aneksije Krima 2014. godine, euforija je Putinu dala signal da popularnost može da gradi na vojnim pobedama. Danas se o stabilnosti više ne može govoriti, jer se građani bude uz zvuke protivvazdušne odbrane.
- Očekuje se uspešna kampanja, pobeda. To je veliki problem za Putina. On mora naciji da predstavi pobedu. Ljudi mogu stajati u redovima pred pumpama, ali ako Rusija dobije ovaj rat, to bi mu oprostili. To je objašnjenje zašto Putin tako tvrdoglavo odbija sve pokušaje postizanja primirja ili okončanja rata - analizira Gurkov.
Rat iscrpljivanja protiv Ukrajine postao je i rat iscrpljivanja za rusku privredu. Putin ima sve manje novca za visoke premije dobrovoljcima, subvencije državnim firmama ili rešavanje infrastrukturnih problema. Štampanje novca samo bi podstaklo inflaciju.
Foto: EPA
Putin se nada da će se Evropa umoriti
- Verujem da će predstojeća zima biti vrlo teška za Kremlj i mogla bi da utiče na njegovu spremnost na pregovore na proleće - predviđa Gurkov.
Smatra da je ključno nastaviti pritisak sankcijama.
- Putinova nada se oslanja na Trampa, da će mu nekako pomoći i izvršiti pritisak na Ukrajinu. Takođe se nada da će Evropljani oslabiti i odustati od svojih napora. Upravo to ne bi smeli da učine. -
Od Ekonomskog foruma u Vladivostoku ne treba očekivati velike najave. Gurkov smatra da je forum prvenstveno propagandni događaj kojim Putin želi da pokaže da Rusija nije međunarodno izolovana. Poruka će biti da je zemlja ekonomski snažna, ali stvarnost je drugačija.
- U Rusiji postoji ogromno razočaranje zbog toga što Kina ne investira u Rusiju, već radije preplavljuje rusko tržište svojim proizvodima - zaključuje Gurkov, dodajući da je forum, osnovan 2015. radi okretanja Aziji, ekonomski doneo neuporedivo manje od nekadašnje saradnje sa Zapadom.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je danas da će Rusija vratiti svoju zamrznutu imovinu na Zapadu, prebačenu u Ukrajinu, u naturalnom obliku, odnosno u zemljištu.
Na konferenciji za novinare u Kini, ruski predsednik Vladimir Putin jasno je istakao da trenutni unipolarni svetski poredak odlazi u prošlost i da budućnost pripada multipolarnom svetu.
Predsednik SAD Donald Tramp najavio je iznenađenje u vezi rata u Ukrajini, iako ruski predsednik Vladimir Putin i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski „još nisu spremni“ za dogovor.
Razvijanje odnosa Kine sa drugim državama nikada nije usmereno protiv bilo koje treće strane, izjavio je na brifingu u četvrtak zvanični portparol Ministarstva spoljnih poslova Kine, Guo Điakun, komentarišući reči predsednika SAD Donalda Trampa o "zaveri" između Pekinga, Moskve i Pjongjanga.
Ruski predsednik Vladimir Putin veoma dobro poznaje nemačko društvo i ponekad ga razume bolje nego što ga razumeju sami Nemci, ocenio je bivši šef nemačke diplomatije Zigmar Gabrijel u razgovoru za Bild.
Stanovnica Krima objavila je emotivno obraćanje predsedniku Rusije Vladimiru Putinu, optužujući vlast da je poluostrvo dovela u stanje svakodnevne neizvesnosti, nestašica i straha.
Predsednik Rusije Vladimir Putin obavestio je predsednika SAD Donalda Trampa da su ruske snage oslobodile Konstantinovku, tokom telefonskog razgovora koji je trajao oko sat i po i u kojem su glavne teme bile rat u Ukrajini, Bliski istok i budući odnosi Moskve i Vašingtona.
Ukrajinski predsednik Volodomir Zelenski neće biti "deportovan" sa granice, ukoliko bude želeo da kroči u Rusiju, ističe tokom javnog istupanja Dmitrij Peskov.
Predsednik Rusije Vladimir Putin zatražio je od vojnog vrha da se preduzme sve za zaštitu ruskih građana, civilne infrastrukture i ključnih objekata od ukrajinskih napada, uz istovremeni nastavak masovnih udara po ukrajinskom vojno-industrijskom kompleksu.
Bivši komandant jedinice udarnih dronova OSU Valerij Borovik najavio je da će ukrajinski napadi na Krim biti pojačani i poručio Ukrajincima koji se nalaze na poluostrvu da pokušaju da se evakuišu, dok je ruskim snagama i saradnicima Moskve zapretio da se „čuvaju“.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je ukrajinska strana predlagala da se borbena dejstva ograniče samo na četiri regiona — Hersonsku oblast, Zaporošku oblast, Donjecku Narodnu Republiku i Lugansku Narodnu Republiku - dok bi na svim ostalim pravcima borbe bile prekinute.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je danas da će Rusija vratiti svoju zamrznutu imovinu na Zapadu, prebačenu u Ukrajinu, u naturalnom obliku, odnosno u zemljištu.
Opozicioni korisnik društvene mreže Iks Vukša Dragović, koji je prethodne nedelje uzdrmao javnost Srbije objavivši detaljnu listu NVO hidre, kao i detalje na koji se način u našoj zemlji finansiraju neke od najpoznatijih i najvećih nevladinih organizacija, ali i onih blokaderskih, sada je otišao korak dalje.
Uticajni briselski list blizak najvišim instancama vlasti u srcu Evropske unije (EU) objavio je analizu kojom je žestoko udario na Hrvatsku, optuživši tu zemlju da čak ni više od tri decenije nakon sticanja nezavisnosti ona nije raščistila sa ustaškom prošlošću!?!
Glavni i odgovorni urednik Infornera komentarisao je prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" to da je NATO lobista Zdravko Ponoš bio prvi koji je objavio da je korišćen zvučni top.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Penzionisani zastavnik Radiša Paunić (57) koji je donirao kožu i spasao život Milu Ivanoviću (30) iz Branjeva u Republici Srpskoj, vratio se sa Klinike za opekotine su rodno selo Badovince.
Čuveni italijanski proizvođač superautomobila predstavio je ekskluzivni model „ferari“ 12Cilindri Manuale, opremljen inovativnim digitalnim sistemom koji simulira rad klasičnog mehaničkog manuelnog menjača.
Avio-kompanije i aerodromi traže hitnu obustavu EES sistema zbog haosa i praznih sedišta u avionima. YUTA apeluje na putnike da na aerodrome dolaze znatno ranije.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je izazvala ogroman interes javnosti, ovog puta povodom promocije velikog koncerta koji će biti održan u Banjaluci 17.07.2026. godine.
Sin nekadašnjeg fudbalera Crvene zvezde Ivana Gvozdenovića privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, i to ne zbog sporta, već zbog upečatljivog modnog izraza.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.