Duhovi Staljingrada! Putin u čast velike pobede pokrenuo novog nuklearnog giganta
Podeli vest
18. novembra u Sankt Peterburgu, na lokaciji akcionarskog društva "Baltički zavod", održana je svečana ceremonija polaganja kobilice šestog serijskog univerzalnog nuklearnog ledolomca "Staljingrad" projekta 22220.
Na ceremoniji je putem video-konferencije učestvovao predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin. Polaganje ledolomca "Staljingrad2 izvedeno je uoči značajnog datuma -19. novembra 1942. počela je kontraofanziva sovjetskih trupa kod Staljingrada pod kodnim nazivom "Uran", koja je zauvek promenila tok istorije.
Ruski ledolomci na nuklearni pogon prvi put će u decembru zaploviti Severnim morskim putem u punom sastavu, kaže izvršni direktor Rosatoma Aleksej Lihačov.
Predsednik Rusije Vladimir Putin je danas putem video-konferencije pokrenuo izgradnju nuklearnog ledolomca Staljingrad.
18.11.2025
14:08
Na svečanoj ceremoniji prisustvovali su: punomoćnik predsednika Ruske Federacije u Severnozapadnom federalnom okrugu Igor Rudenja, ministar industrije i trgovine Anton Alihanov (putem video-veze), guverner Volgogradske oblasti Andrej Bočarov, generalni direktor državne korporacije "Rosatom" Aleksej Lihačev, generalni direktor akcionarskog društva "Ujedinjena brodograđevinska korporacija" Andrej Pučkov, veteran Velikog otadžbinskog rata i učesnik Staljingradske bitke Pavel Vinokurov i drugi.
Predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin sa konferencije „Sbera“ o veštačkoj inteligenciji poneo je „nova i dubinska znanja“, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prenosi RIA Novosti.
Crna Gora će uskoro pooštriti vizni režim za ruske državljane kako bi se u potpunosti uskladila sa politikama Evropske unije
21.11.2025
12:40
Ceremoniju je otvorio predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin, koji se putem video-konferencije obratio okupljenima:
- Zadaci pred nama su - bez preuveličavanja - istorijski. Važno je dosledno jačati poziciju Rusije u Arktiku, u potpunosti realizovati logistički potencijal naše zemlje i obezbediti razvoj perspektivnog transarktičkog transportnog koridora - od Sankt Peterburga do Vladivostoka - rekao je on.
Šef "Rosatoma" je istakao da se u godini obeležavanja 80 godina Pobede i ruske nuklearne industrije posebno snažno oseća veza vremena:
- Prva sovjetska atomska bomba lišila je naše neprijatelje monopola na nuklearno oružje, obezbedivši decenije mira. Danas je naša nuklearna energija instrument stvaranja. Nuklearni ledolomac je mirni atom u službi ljudi i države - rekao je Aleksej Lihačev.
Počasno pravo da postave zakladnu ploču na prvu sekciju šestog serijskog univerzalnog nuklearnog ledolomca "Staljingrad" dodeljeno je Igoru Rudenji, Alekseju Lihačevu, Pavlu Vinokurovu i učesniku arktičke ekspedicije "Rosatoma" "Ledolomac znanja" Danilu Kononovu.
Nuklearna ledolomačka flota predstavlja jedinstvenu konkurentsku prednost Rusije u Arktiku. Ona omogućava ekološki bezbednu i maksimalno efikasnu navigaciju akvatorijom Severnog morskog puta. Ključne prednosti nuklearnih ledolomaca su: autonomija plovidbe (npr. univerzalni nuklearni ledolomci projekta 22220 mogu raditi do 7 godina bez dopune goriva), velika snaga (snaga na osovinama - 60 MW). U ledolomcima projekta 22220 utelovljeno je veliko iskustvo brodograditelja i pomoraca. Efikasna eksploatacija ovih brodova biće odlučujući faktor održivog razvoja plovidbe Severnim morskim putem.
Najvažniji zadatak u narednom periodu jeste obezbediti celogodišnju navigaciju Transarktičkim transportnim koridorom i Severnim morskim putem. U tu svrhu, po nalogu „Rosatoma“, u toku je izgradnja novih nuklearnih ledolomaca. Na Baltičkom zavodu nastavlja se gradnja ledolomaca projekta 22220 "Čukotka" i "Lenjingrad", dok se u dalekoistočnom brodogradilištu "Zvezda" gradi najmoćniji nuklearni ledolomac na svetu - "Rusija", projekt 10510 "Lider".
Severni morski put (SMP) predstavlja najkraću pomorsku rutu između zapadnog dela Evroazije i Azijsko-pacifičkog regiona. Administrativno počinje na granici između Barencovog i Karskog mora (Karske kapije), a završava se u Beringovom moreuzu (Rt Dežnjova). Dužina rute iznosi 5,6 hiljada km. SMP prolazi kroz mora Severnog ledenog okeana (Karsko, Laptevljevo, Istočnosibirsko, Čukotsko) i opslužuje arktičke luke i ušća velikih sibirskih reka. U akvatoriji SMP nalazi se šest velikih morskih luka: Sabeta, Dikson, Dudinka, Hatanga, Tiksi i Pevek.
U 2024. godini postavljen je rekord po obimu tereta preko SMP - 37,9 miliona tona (2023: 36,25 miliona tona). Oboren je i rekord tranzitnih prevoza - 3,09 miliona tona (2023: 2,127 miliona tona). U narednim godinama očekuje se višestruko povećanje saobraćaja: do 2035. planirano je povećanje na 220 miliona tona godišnje. Ovaj cilj će biti postignut uvođenjem novih ledolomaca serije 22220, dok će vodeći ledolomac "Rusija" projekta 10510 obezbediti stabilan ritam prolaza brodova u istočnom delu akvatorije.
Rusija je jedina zemlja na svetu koja poseduje nuklearnu ledolomačku flotu. Trenutno flotu čini osam nuklearnih ledolomaca: "50 godina Pobede", "Vajgač", "Jamal", "Tajmir", kao i četiri ledolomca projekta 22220: "Arktika" (u upotrebi od 2020), "Sibir" (2021), "Ural" (2022), "Jakutija" (2024). Dvostruka gaznost univerzalnih ledolomaca omogućava korišćenje i na arktičkim vodama i u ušćima polarnih reka, uključujući plitke delove Jeniseja (Dudinka) i Obskog zaliva.
Prilikom izgradnje primenjuju se inovativna rešenja koja ranije nisu korišćena na brodovima sa nuklearnim postrojenjima. Ledolomac je opremljen reaktorskim postrojenjem nove generacije RITM-200, projektovanim u konstrukcionom birou „OKBM Afrikantov“. Brod je opremljen sistemom elektropogona naizmenične struje sa asinhronim propulzionim motorima, koje je razvio „Krilovski državni naučni centar“.
Osnovne tehničke karakteristike ledolomca projekta 22220:
Dužina: 173,3 m (160 m po konstruktivnoj vodenoj liniji)
Širina: 34 m (33 m po KVL)
Visina boka: 15,2 m
Snaga: 60 MW (na osovinama)
Brzina: 22 čvora (na čistoj vodi)
Gaz: 10,5 m / 9,03 m
Maksimalna ledopropusnost: do 3 m
deplasman: 33.540 tona
Predviđeni vek trajanja: 40 godina
Broj članova posade: 54
Kompleksan razvoj Arktičke zone Ruske Federacije predstavlja jedan od strateških prioriteta države. Povećanje obima transporta duž SMP od ključne je važnosti za rešavanje transportnih zadataka i brzu isporuku tereta. Razvoj ovog logističkog koridora obezbeđuje se uspostavljanjem redovnih teretnih linija, izgradnjom novih nuklearnih ledolomaca i modernizacijom ključne infrastrukture. Preduzeća državne korporacije "Rosatom" aktivno učestvuju u ovom radu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski ledolomci na nuklearni pogon prvi put će u decembru zaploviti Severnim morskim putem u punom sastavu, kaže izvršni direktor Rosatoma Aleksej Lihačov.
Posada misije Artemis II tokom leta oko Meseca uočila je neobične boje na njegovoj površini, uključujući smeđe tonove i izolovana zelenkasta područja, prenosi Foks njuz.
Narode, verovali ili ne, blokaderi su dobili i svog prvog analitičara za spoljnu politiku koji je izazvao salve reakcija na društvenim mrežama - ali ne onih pozitivnih.
Blokaderi ne mogu da se pomire s činjenicom da je Junajted medija, kompanija kojoj pripadaju Nova S i N1, dobila nove vlasnike, pa zajedno sa zaposlenima u tim medijima, do juče produženim rukama tajkuna Dragana Šolaka, dižu hajku protiv Brenta Sadlera.
Novinar Uroš Piper ocenio je da dugogodišnji milionski minusi N1 i Nove S pokazuju da čak ni medijski “svete krave” ne mogu ignorisati vlasničke odluke.
Zvanično je počelo emitovanje Srpskog dnevnika, udarne informativne emisije u do sada neviđenom formatu. U našem Srpskom dnevniku čuje se glas naroda, a jedini prioritet je istina!
Srpski dnevnik počinje danas, 6. aprila u 21 čas! Osim najvažnijih vesti i tema, gledaoci će imati priliku da prvi saznaju i najtačniju vremensku prognozu, poručila je jedna od voditeljki Marijana Milićeivć.
Srpski dnevnik počinje 6. aprila u 21 čas, a pored najnovijih informacija i aktuelnih tema, gledaoci će moći prvi da saznaju najtačniju vremensku prognozu, poručila je jedna od voditeljki Kristina Vasić.
Nova velika informativna snaga Informer televizije, Srpski dnevnik, koji od ponedeljka startuje svakog dana u 21 čas, izazvao je pravi bum na mrežama i lavinu reakcija gledalaca koji već sada poručuju da jedva čekaju premijerno izdanje.
Zabrana fizičkog kažnjavanja dece, ukidanje maloletničkih brakova i veća kontrola države nad roditeljima, samo su neke od izmena koje će doneti novi Porodični zakon. Za one koji pravila ne poštuju slede sankcije.
Tokom izvođenja radova na redovnom održavanju u ulicama Dr Žorža Matea, Tošin bunar i Bulevaru Zorana Đinđića, od danas, 6. aprila, od 22 časa, do 8. aprila doći će do promena u radu linija javnog prevoza, saopšteno je iz Sekretarijata za saobraćaj.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju praznik Blagovesti, a po narodnom verovanju na ovaj dan treba da pogledamo u nebo, jer nije svejedno da li će biti vedro ili oblačno.
Svetski dan zdravlja obeležava se svake godine 7. aprila širom sveta, sa ciljem da se podigne svest o najvažnijim zdravstvenim izazovima, ukaže na značaj prevencije i zdravih stilova života, podstaknu pojedinci, zajednice i institucije da zajednički rade na unapređenju zdravlja.
Suđenje bivšoj policajki Kristini K. (45) iz Sombora, osumnjičenoj za teško ubistvo državljanina Slovenije Tomaža Kostelnika, čiji su posmrtni ostaci nađeni u leto 2024. godine u blizini Monoštorskog puta, privodi se kraju u Višem sudu u Somboru.
Srbija je juče izručila Marjana Vujačića Crnoj Gori. On će, nakon što je Viši sud u Vranju odobrio zahtev njegovih advokata, kaznu zatvora od 14 godina za ubistvo Jugoslava Cvetanovića nastaviti da služi u crnogorskom zatvoru.
Četvoro maloletne dece ostalo je bez oba roditelja nakon porodične tragedije koja je potresla Austriju, kada je muškarac, kako se sumnja, ubio bivšu suprugu, a zatim i sam završio iza rešetaka.
Drama koja je uznemirila javnost počela je oružanom otmicom automobila na naplatnoj rampi Kovilj, a završena je u ataru sela Mošorin hapšenjem M.B. (47), koji je od ranije poznat policiji.
U Zemunu je juče nepoznato lice na ulici nožem izbolo G.L. (42), a samo nedelju dana ranije, istu sudbinu doživela je i K.T. (47) šetajući Humskom ulicom.
Glumac Džonatan Mejdžors i njegov kolega Džej-Si Kilkojn doživeli su ozbiljnu nezgodu na snimanju novog akcionog filma kada su pali kroz prozor direktno na beton.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar