Evropska unija odlučila je na neodređeno vreme da imobilizuje imovinu Ruske centralne banke vrednu 210 milijardi evra.
Ova mera, zasnovana na klauzuli za vanredne ekonomske situacije, ima za cilj da spreči spoljne pokušaje oslobađanja sredstava pre nego što Moskva isplati ratnu odštetu Kijevu, piše Euronews.
Ovim potezom EU želi da obezbedi kontrolu nad zamrznutom imovinom usled zabrinutosti da bi SAD mogao da pokuša da iskoristi ta sredstva u budućem mirovnom sporazumu s Moskvom.
Odluka na čvršćim temeljima
Dugoročnu imobilizaciju dogovorili su ambasadori država članica danas, pozivajući se na član 122. Ugovora o EU. Taj član omogućava donošenje odluke kvalifikovanom većinom, čime se zaobilazi Evropski parlament i potencijalni veto pojedinih država.
Novom uredbom zabranjuje se prenos 210 milijardi evra nazad Ruskoj centralnoj banci. Najveći deo imovine, oko 185 milijardi evra, nalazi se u Euroclearu, centralnom depozitorijumu hartija od vrednosti u Briselu, dok se preostalih 25 milijardi evra čuva u privatnim bankama.
Do sada su se sredstva zamrzavala kroz standardni režim sankcija, koji je zahtevao jednoglasnu odluku svih 27 članica i obnavljanje svakih šest meseci, što ga je činilo osetljivim na blokade.
Foto: Rueters
Ekonomska vanredna situacija kao opravdanje
Prošle nedelje Evropska komisija predložila je aktivaciju člana 122, koji se ranije koristio u krizama poput pandemije kovida 19 i energetske krize. Komisija tvrdi da je ruska invazija na Ukrajinu izazvala „ozbiljan ekonomski uticaj“ na celu Uniju, navodeći „ozbiljne poremećaje u snabdevanju, veću neizvesnost, povećane premije rizika, niža ulaganja i potrošnju“, kao i brojne hibridne napade.
- Hitno je potrebno sprečiti prenos sredstava Rusiji kako bi se ograničila šteta za ekonomiju Unije - stoji u predlogu Komisije.
Prema odluci, sredstva će biti oslobođena tek kada ruske akcije „objektivno prestanu da predstavljaju značajne rizike“ za evropsku ekonomiju i kada Moskva isplati odštetu Ukrajini „bez ekonomskih i finansijskih posledica“ za EU. Za deblokadu će takođe biti potrebna kvalifikovana većina.
- Član 122. u suštini se odnosi na postavljanje imobilizacije imovine na održiviju osnovu kako se imobilizacija ne bi obnavljala svakih šest meseci - rekao je visoki diplomata u četvrtak, govoreći pod uslovom anonimnosti. „Evropski savet već je odlučio da se to mora učiniti — da imovina treba da ostane imobilizovana dok Rusija ne plati ratnu štetu — tako da se može reći da je odluka zasnovana na članu 122. sprovođenje te odluke Evropskog saveta.“
Foto: Shutterstock
Suprotstavljanje Trampu i zaštita Kijeva
Prošlog meseca, evropski zvaničnici su preko medija saznali za tajno pripremljen plan od 28 tačaka američkih i ruskih zvaničnika za okončanje rata u Ukrajini. Tačka 14. plana navodi da bi ruska imovina trebalo da se koristi za komercijalnu korist i Vašingtona i Moskve, što su zapadni saveznici brzo odbacili.
Imobilizovanjem imovine kvalifikovanom većinom, EU će biti u jačoj poziciji da se odupre spoljnom pritisku i spreči neželjene vete.
Belgijski otpor i naredni koraci
Dugoročna zabrana važan je stub predloga Komisije da se ruska imovina usmeri u reparacioni zajam bez kamata za podršku Ukrajini, čemu se Belgija, kao glavni staralac sredstava, i dalje snažno protivi.
Ambasadori trenutno prolaze kroz pravne tekstove, a cilj je da se reši što je više pitanja moguće pre ključnog samita lidera EU 18. decembra, kada će odlučiti kako da prikupe 90 milijardi evra za pokrivanje potreba Ukrajine za 2026. i 2027. godinu.
Prema diplomatama upoznatim s procesom, Belgija je podnela desetine strana amandmana, što dodatno komplikuje već veoma složen dosije. Juče je belgijski premijer Bart de Vever izrazio sumnju u primerenost ove odredbe. „Ovo je novac zemlje sa kojom nismo u ratu“, rekao je de Vever. „To bi bilo kao provaliti u ambasadu, izneti sav nameštaj i prodati ga.“
Kao odgovor na kritike, portparol Komisije rekao je da je „razumno“ tvrditi da je ruski rat izazvao potrese širom evropske ekonomije u celini i da, stoga, primena člana 122. ima pravno utemeljenje.
Evropski lideri pripremaju strategiju kako bi pridobili Belgiju da podrži plan finansiranja Ukrajine zajmom od 210 milijardi evra, upozoravajući da bi u protivnom zemlja mogla da bude tretirana poput Mađarske, izjavili su izvori iz Brisela.
Jedno dete je teško povređeno, a dvoje lakše nakon što je troje mladih propalo kroz staklo na krovu osnovne škole De Zibom u priobalnoj belgijskoj opštini De Han, saopštila je danas lokalna policija.
Nemački kancelar Fridrih Merc odložio je planiranu posetu Norveškoj, zakazanu za petak, i umesto toga otputovao u Brisel na sastanak sa premijerom Belgije Bartom de Veverom i predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.
Sjedinjene Američke Države udaljavaju od osnovnih dogovora koje su postigli ruski predsednik Vladimir Putin i američki predsednik Donald Tramp na samitu u Enkoridžu, izjavio je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov.
Stanovnica Krima objavila je emotivno obraćanje predsedniku Rusije Vladimiru Putinu, optužujući vlast da je poluostrvo dovela u stanje svakodnevne neizvesnosti, nestašica i straha.
Predsednik Rusije Vladimir Putin obavestio je predsednika SAD Donalda Trampa da su ruske snage oslobodile Konstantinovku, tokom telefonskog razgovora koji je trajao oko sat i po i u kojem su glavne teme bile rat u Ukrajini, Bliski istok i budući odnosi Moskve i Vašingtona.
Ukrajinski predsednik Volodomir Zelenski neće biti "deportovan" sa granice, ukoliko bude želeo da kroči u Rusiju, ističe tokom javnog istupanja Dmitrij Peskov.
Predsednik Rusije Vladimir Putin uputio je čestitku predsedniku SAD Donaldu Trampu povodom 250. godišnjice nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država, uz poruku da Moskva i Vašington, uprkos dubokoj krizi u odnosima, imaju posebnu odgovornost za globalnu bezbednost.
Predsednik Rusije Vladimir Putin zatražio je od vojnog vrha da se preduzme sve za zaštitu ruskih građana, civilne infrastrukture i ključnih objekata od ukrajinskih napada, uz istovremeni nastavak masovnih udara po ukrajinskom vojno-industrijskom kompleksu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Evropski lideri pripremaju strategiju kako bi pridobili Belgiju da podrži plan finansiranja Ukrajine zajmom od 210 milijardi evra, upozoravajući da bi u protivnom zemlja mogla da bude tretirana poput Mađarske, izjavili su izvori iz Brisela.
Opozicioni korisnik društvene mreže Iks Vukša Dragović, koji je prethodne nedelje uzdrmao javnost Srbije objavivši detaljnu listu NVO hidre, kao i detalje na koji se način u našoj zemlji finansiraju neke od najpoznatijih i najvećih nevladinih organizacija, ali i onih blokaderskih, sada je otišao korak dalje.
Uticajni briselski list blizak najvišim instancama vlasti u srcu Evropske unije (EU) objavio je analizu kojom je žestoko udario na Hrvatsku, optuživši tu zemlju da čak ni više od tri decenije nakon sticanja nezavisnosti ona nije raščistila sa ustaškom prošlošću!?!
Glavni i odgovorni urednik Infornera komentarisao je prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" to da je NATO lobista Zdravko Ponoš bio prvi koji je objavio da je korišćen zvučni top.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Penzionisani zastavnik Radiša Paunić (57) koji je donirao kožu i spasao život Milu Ivanoviću (30) iz Branjeva u Republici Srpskoj, vratio se sa Klinike za opekotine su rodno selo Badovince.
Čuveni italijanski proizvođač superautomobila predstavio je ekskluzivni model „ferari“ 12Cilindri Manuale, opremljen inovativnim digitalnim sistemom koji simulira rad klasičnog mehaničkog manuelnog menjača.
Avio-kompanije i aerodromi traže hitnu obustavu EES sistema zbog haosa i praznih sedišta u avionima. YUTA apeluje na putnike da na aerodrome dolaze znatno ranije.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je izazvala ogroman interes javnosti, ovog puta povodom promocije velikog koncerta koji će biti održan u Banjaluci 17.07.2026. godine.
Sin nekadašnjeg fudbalera Crvene zvezde Ivana Gvozdenovića privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, i to ne zbog sporta, već zbog upečatljivog modnog izraza.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.