Jelisejska palata će u narednim danima razmotriti mogućnost održavanja pregovora između predsednika Rusije Vladimir Putin i predsednika Francuske Emanuel Makron, objavila je agencija Frans pres, pozivajući se na administraciju francuskog predsednika, prenosi TASS.
„To što u Kremlju javno odobravaju takav korak je pozitivno. U narednim danima ćemo odlučiti o optimalnom načinu održavanja pregovora“, naveo je predstavnik Jelisejske palate.
Makron traži obnovu dijaloga Evrope i Rusije
Ranije je Emanuel Makron, posle samita Evropska unija u Briselu, poručio da je došlo vreme da Evropa obnovi dijalog sa Rusijom. On je ocenio da sadašnji format pregovora o Ukrajini, u kojem američki pregovarači razgovaraju sa Moskvom bez učešća evropskih država, „nije optimalan“.
Makron je time indirektno ukazao na potrebu da evropske zemlje aktivnije učestvuju u razgovorima o mogućem političkom rešenju ukrajinskog sukoba.
Moskva: Dijalog da, ali bez „držanja pridika“
Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je 19. decembra, nakon razgovora sa šefom egipatske diplomatije Badrom Abdel Atijem, da je Rusija uvek otvorena za dijalog. On je podsetio da je predsednik Rusije više puta naglašavao spremnost za kontakte, ali „uz razumevanje da će to biti učtivi ljudi sa elementarnim pravilima pristojnosti“.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov dodatno je naglasio da bi eventualni dijalog između Putina i Makrona morao da bude usmeren na razumevanje međusobnih stavova, a ne na „držanje pridika“.
- Ako govorimo o dijalogu, to ne sme biti razgovor u kome strane pokušavaju jedna drugoj da čitaju bukvice. To mora biti dijalog sa ciljem da se razumeju međusobne pozicije - rekao je Peskov, ističući da je Putin uvek spreman da detaljno, iskreno i dosledno izloži stavove Rusije sagovornicima.
Kontakti posle višegodišnje pauze
Predsednici Rusije i Francuske poslednji put su telefonski razgovarali u julu, prvi put nakon trogodišnje pauze u direktnim kontaktima. Tom prilikom, Vladimir Putin je u razgovoru sa Emanuelom Makronom ocenio da je ukrajinski sukob direktna posledica politike zapadnih država.
Najave iz Pariza o mogućim novim razgovorima ukazuju na pokušaj obnove političkog dijaloga između Moskve i evropskih prestonica u trenutku kada se rasprava o budućem formatu pregovora o Ukrajini sve više zaoštrava.
Evropske zemlje i NATO već duže vreme ne samo da se brane od sajber-napada, već i aktivno sprovode ofanzivne digitalne operacije protiv Rusije, uključujući udare na civilnu infrastrukturu, objavio je nemački list Velt.
Švedska carinska služba saopštila je da su se vlasti u nedelju ukrcale na ruski teretni brod Adler, koji se u petak usidrio u švedskim teritorijalnim vodama nakon što su prijavljeni problemi sa motorom, i da je u toku detaljan pregled tereta.
Neimenovani visoki diplomata iz Evropske unije izjavio je da je francuski predsednik Emanuel Makron u sporu oko zamrznutih ruskih sredstava „izdao“ nemačkog kancelara Fridrih Merc, svesno prihvatajući da će zbog toga morati da plati političku cenu, piše britanski list Fajnešel tajms.
Pad Ukrajine predstavljao bi ozbiljan problem i katastrofu za Mađarsku, zbog čega Budimpešta nema nikakav interes da se takav scenario dogodi i mora učiniti sve da ga spreči, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.
Rat u Ukrajini približava se kraju, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, navodeći da takvu procenu zasniva na onome što se trenutno dešava na frontu.
Jermenija ne može istovremeno da prelazi na standarde Evropske unije i zadrži isti nivo ekonomske integracije sa Rusijom i Evroazijskom ekonomskom unijom, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin, upozoravajući Jerevan na iskustvo Ukrajine.
Rusija je, prema tvrdnjama koje su iznete u emisiji Aleksa Džonsa, spremna da rat u Ukrajini prebaci u mnogo brutalniju fazu, uz masovne udare po Kijevu, Harkovu, ukrajinskoj logistici i objektima NATO-a koji se koriste za snabdevanje ukrajinske vojske.
Poreklo drona koji je pao u Rumuniji ne može se pouzdano utvrditi dok se ne obavi stručna analiza njegovih ostataka, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin posle državne posete Kazahstanu.
Zapadne ambasade neće napuštati Kijev uprkos upozorenju Moskve da Rusija počinje sistemske udare po objektima u ukrajinskoj prestonici koji se koriste za potrebe Oružanih snaga Ukrajine i po centrima odlučivanja.
Vojno-politička situacija u svetu ozbiljno se pogoršala, dok su se nova žarišta nestabilnosti pojavila i u neposrednoj blizini granica Zajednice nezavisnih država, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Rusija je upozorila strane diplomatske misije i državljane stranih zemalja da napuste Kijev zbog najavljenih sistemskih udara na objekte ukrajinske vojne industrije i centre odlučivanja u glavnom gradu Ukrajine.
U ruskim elitama sve je više nezadovoljstva zbog dugog rata u Ukrajini, ekonomskog pritiska i odluka Vladimira Putina, dok Kremlj i dalje računa da može da preuzme kontrolu nad celim Donbasom do kraja 2026. godine, objavio je Gardijan.
Kijev bi mogao da uđe u potpuno novu fazu pritiska ukoliko ruske snage naprave čak i ograničen pomak sa severa, upozorio je ukrajinski poslanik i osnivač Centra za podršku aeroizviđanju Igor Lucenko.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Evropske zemlje i NATO već duže vreme ne samo da se brane od sajber-napada, već i aktivno sprovode ofanzivne digitalne operacije protiv Rusije, uključujući udare na civilnu infrastrukturu, objavio je nemački list Velt.
Bezbednosno-informativna agencija (BIA) potvrdila je pisanje Informera i oglasila se zvaničnim saopštenjem u kom se ističe da je odlazak predsednika Srbije Aleksandra Vučića u Crnu Goru događaj visokog rizika.
Vođa blokaderskog pokreta M.K. iz Rume je uhapšen jer je krao novac namenjen za humaniranu pomoć, javljaju Sremske vesti. Njemu je određeno policijsko zadržavanje do 48h nakon čega će biti priveden u Osnovno javno tužilaštvo u Rumi radi saslušanja.
U novom izdanju podkasta "Perspektive" na televiziji K1, bivša ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović otvoreno je govorila o ključnim izazovima domaće energetike, projektu "Jadar" i geopolitičkim pritiscima na resurse Srbije. Ona je istakla da su decenije neulaganja ostavile ozbiljne posledice, ali da naša zemlja raspolaže izuzetnim resursima i ima potencijal da bude potpuno energetski samodovoljna.
Nenad Kulačin, voditelj tajkunske Nove S, masno je slagao da američki predsednik Donald Tramp nije objavio intervju predsednika Srbije Aleksandra Vučića za Breitbart.
Nakon vesti da u Hramu Svetog Save nestalo osveštanih traka, oglasio se veroučitelj Aleksandar Đurđević, koji je na svojim društvenim mrežama saopštio da su trake ponovo dostupne.
U poslednje vreme sve više građana prijavljuje neobične telefonske pozive u kojima, nakon javljanja, vlada tišina ili se veza odmah prekida, što najčešće ukazuje na moguću zloupotrebu i prevaru.
Nekoliko stotina osveštanih trakica, blagoslovenih na Časnom pojasu Presvete Bogorodice koji se nalazi u Hramu Svetog Save u Beogradu, uručene su danas pacijentima, lekarima, medicinskim sestrama i osoblju Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije u Beogradu.
Škoda bi u Evropu mogla da dovede Kylaq, mali SUV iz Indije koji košta manje od 7.000 evra, pošto je već zaštitila dizajn ovog modela na nivou Evropske unije.
Na današnji dan pre 20 godina ubijen je Zoran Vukojević Vuk (42), svedok-saradnik u procesu za ubistvo srpskog premijera Zorana Đinđića i zločine "zemunskog klana".
Nakon što je Više javno tužilaštvo u Beogradu odbacilo krivičnu prijavu protiv trojice policajaca osumnjičenih za prikrivanje i neprijavljivanje ubistva Aleksandra Nešovića, oni su večeras pušteni iz pritvora.
Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu oglasilo se povodom hapšenja dvojice pripadnika Jedinice za zaštitu svedoka (JZZ) koji su privatno obezbeđivali Sašu Vukovića Bosketa, osumnjičenog za ubistvo Aleksandra Nešovića Baje.
Ubijali su decu, pacijente, žene i mladiće. Neki su nosili beli mantil, drugi status uglednog građanina, a pojedini su se predstavljali kao prijatelji svojih budućih žrtava. Kada su konačno razotkriveni, iza njih su ostale desetine, pa čak i stotine mrtvih, zbog čega se i danas smatraju najzloglasnijim serijskim ubicama u istoriji.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
Miris i ukus prave, domaće višnjevače vraćaju nas u detinjstvo i podsećaju na špajzove naših baka, gde je ova dragocena flaša uvek imala posebno mesto.
Britanac Džastin Vali i njegova partnerka Viktorija uspeli su da organizuju šestonedeljnu avanturu tokom koje su za avionske karte izdvojili svega 286 evra.
Doktorka Triša Pasriča podelila je na društvenim mrežama tehniku za koju tvrdi da je zasnovana na naučnim saznanjima i da može pomoći već pri prvim znacima svraba.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar