Uprkos reputaciji jednog od najuređenijih zdravstvenih sistema u Evropi, u Nemačkoj se svake godine procenjuje da između 17.000 i 19.000 ljudi umre zbog grešaka u lečenju koje su mogle biti sprečene.
Većina tih smrti - oko 70 odsto - događa se u bolnicama, dok se svega 30 odsto optužbi odnosi na lekare u privatnoj praksi.
Ove procene zasnivaju se na starijim, ali i dalje relevantnim analizama, uključujući izveštaje AOK iz perioda 2014–2020. godine, kao i stavove vodećih nemačkih eksperata poput Matiasa Šrapea (2024). Budući da u Nemačkoj ne postoji centralni registar medicinskih grešaka, podaci su dobijeni ekstrapolacijom iz međunarodnih studija, koje ukazuju da se godišnje u bolnicama dogodi između 190.000 i 680.000 grešaka u lečenju, od kojih značajan deo ima fatalan ishod.
Najčešći uzroci su bolničke infekcije zbog nepoštovanja higijenskih standarda, pogrešna terapija, operativni propusti i duboko ukorenjeni sistemski problemi - preopterećenost osoblja, nedostatak medicinskih radnika i loša organizacija rada.
Zvanični podaci za 2024. i 2025. godinu prikazuju znatno niže brojke: oko 12.300 slučajeva godišnje dospeva do veštačenja, od čega je 3.700 potvrđenih grešaka sa zdravstvenom štetom, uključujući svega 75 smrtnih slučajeva. Međutim, stručnjaci upozoravaju da ovi podaci ne odražavaju stvarno stanje. Prema procenama, tek oko tri odsto svih grešaka biva prijavljeno i provereno, dok ogromna „tamna brojka“ ostaje van sistema.
Zbog toga Aktionsbundnis Patientensiherhajt (APS) i MD – služba veštaka nemačkih zdravstvenih osiguranja insistiraju na uvođenju obaveznog prijavljivanja tzv. „Never Events“ - grešaka koje nikada ne bi smele da se dogode, poput operacije pogrešnog dela tela ili pacijenta.
Za razliku od nekih drugih zapadnih zemalja, Nemačka nema centralizovani registar medicinskih grešaka, što ozbiljno otežava sistemsku prevenciju. Pacijentima preostaje da se žale sudovima ili Ercekameru, ali veliki broj slučajeva nikada ne bude prijavljen, niti zvanično zabeležen.
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus izjavio je da ruski predsednik Vladimir Putin ne teži direktnom ratu sa NATO-om, već pokušava da oslabi Alijansu iznutra i podrije njeno jedinstvo.
Od januara 2026. godine Nemačka će imati obaveznu vojnu službu, a svi muškarci određenog uzrasta moraju da popune upitnik Nemačkih oružanih snaga (Bundesver) i prođu lekarski pregled, a oni koju budu pokušali to da izbegnu suočiće se sa kaznom od 1.000 evra ili prisilnom regrutacijom.
Nemačka patriotska stranka "Alternativa za Nemačku" (AfD) optužena je da koristi svoja poslanička pitanja kako bi prikupljala informacije koje bi mogle da budu od interesa za ruske obaveštajne službe, piše briselski Politiko.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus izjavio je da ruski predsednik Vladimir Putin ne teži direktnom ratu sa NATO-om, već pokušava da oslabi Alijansu iznutra i podrije njeno jedinstvo.
Moćan državnički govor koji je predsednik Srbije Aleksandar Vučić održao u Ujedinjenim nacijama otvorio je i pitanje hipotetičkog scenarija - šta bi bilo da je na njegovom mestu bio neko drugi...
Američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) upozorila je vlade Španije, Francuske i Italije na mogućnost ruskog napada dronovima koji bi mogli biti lansirani sa trgovačkih brodova u Sredozemnom moru, objavio je španski list "El Mundo".
U uživo programu tajkunske televizije N1, blokaderski glumac Ammar Mešić i voditeljka, takođe blokaderka, sa N1 sramotno su se poigravali sa najvećim stradanjem i progonom srpskog naroda, otvoreno aludirajući na zločinačku akciju "Oluja" i kako će im to biti lozinka kada odu u Hrvatsku!
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu na tajkunskoj televiziji N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa blokaderske liste, rektorku Mirjanu Nikolić, oglasila se i perjanica blokaderskih krugova Vesna Pešić, ne krijući očaj i gnev zbog opšte blamaže opozicije!
Prva predizborna debata o obrazovanju na tajkunskoj televiziji N1 pretvorila se u potputi debakl blokadera i lekciju iz političke dominacije potpredsednice GO SNS-a Ane Brnabić!
Prva predizborna debata pred parlamentarne izbore 25. oktobra - u kojoj su se direktno suočile potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić i Mirjana Nikolić, rektorka Univerziteta umetnosti i 90. na blokaderskoj "Studentskoj listi" - završena je sramotnim bežanjem iz programa uživo.
Deveta epizoda Exatlona Srbija donosi potpuni preokret, Plavi tim je odneo dve pobede, pa su njegovi članovi krenuli da slave i komentarišu kapitena Crvenih Nikolu Lakića.
Marija Stanković, studentkinja Medicinskog fakulteta u Nišu i kandidatkinja za poslanika na listi Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija, kojoj se preti silovanjem, jer je "ćacikica", do pre nekoliko godina vodila je stravičnu borbu za svoj život i jedva spasila živu glavu.
U Crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice u manastiru Tronoša počeli su konzervatorsko-restauratorski radovi na živopisu kupole, zbog čega se ne može služiti liturgija, ali ni obavljati obredi venčanja i krštenja.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podigla je u danas objavljenom izveštaju prognozu rasta srpske privrede za 2026. godinu sa junskih 2,8 odsto na 3,1 odsto, uz ocenu da će oporavak investicija i turizam povezan sa specijalizovanom izložbom Ekspo 2027 podržati ekonomsku aktivnost.
Srećko Bogdanović (31) vatrogasac iz Bajine Bašte koji je juče spasio grupu turista od medveda u blizini turističkog centra na Tari, kaže da ljudi nisu mogli da poveruju da je zver bila na nekoliko koraka od njih.
Ženi S. D. (46) i njenom sinu M. J. (24) iz Dolova kod Pančeva je, nakon saslušanja u tužilaštvu i sudu, određen pritvor zbog sumnje da su u noći između 14. i 15. septembra u Sokobanji upali u kuću starice T. B. (86) i od nje oteli ogromnu sumu novca i dragocenosti.
U ulici Mihaila Pupina u Užicu večeras je oko 21 čas došlo do incidenta na parkingu, kada je iz jednog automobila počeo da izbija dim. Na lice mesta intervenisali su vatrogasci, koji su ubrzo utvrdili odakle dim dolazi.
Policija u Beogradu u saradnji sa Prvim osnovnim јavnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila je D. N.(59) zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio dva krivična dela prevara.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Mačka i hrčak postali su potpuno neočekivani najbolji prijatelji. Snimak koji je osvojio društvene mreže pokazuje mačku kako strpljivo čeka da njen mali prijatelj završi sa jelom, a ono što se događa nakon toga mnoge je raznežilo.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.