Uprkos reputaciji jednog od najuređenijih zdravstvenih sistema u Evropi, u Nemačkoj se svake godine procenjuje da između 17.000 i 19.000 ljudi umre zbog grešaka u lečenju koje su mogle biti sprečene.
Većina tih smrti - oko 70 odsto - događa se u bolnicama, dok se svega 30 odsto optužbi odnosi na lekare u privatnoj praksi.
Ove procene zasnivaju se na starijim, ali i dalje relevantnim analizama, uključujući izveštaje AOK iz perioda 2014–2020. godine, kao i stavove vodećih nemačkih eksperata poput Matiasa Šrapea (2024). Budući da u Nemačkoj ne postoji centralni registar medicinskih grešaka, podaci su dobijeni ekstrapolacijom iz međunarodnih studija, koje ukazuju da se godišnje u bolnicama dogodi između 190.000 i 680.000 grešaka u lečenju, od kojih značajan deo ima fatalan ishod.
Najčešći uzroci su bolničke infekcije zbog nepoštovanja higijenskih standarda, pogrešna terapija, operativni propusti i duboko ukorenjeni sistemski problemi - preopterećenost osoblja, nedostatak medicinskih radnika i loša organizacija rada.
Zvanični podaci za 2024. i 2025. godinu prikazuju znatno niže brojke: oko 12.300 slučajeva godišnje dospeva do veštačenja, od čega je 3.700 potvrđenih grešaka sa zdravstvenom štetom, uključujući svega 75 smrtnih slučajeva. Međutim, stručnjaci upozoravaju da ovi podaci ne odražavaju stvarno stanje. Prema procenama, tek oko tri odsto svih grešaka biva prijavljeno i provereno, dok ogromna „tamna brojka“ ostaje van sistema.
Zbog toga Aktionsbundnis Patientensiherhajt (APS) i MD – služba veštaka nemačkih zdravstvenih osiguranja insistiraju na uvođenju obaveznog prijavljivanja tzv. „Never Events“ - grešaka koje nikada ne bi smele da se dogode, poput operacije pogrešnog dela tela ili pacijenta.
Za razliku od nekih drugih zapadnih zemalja, Nemačka nema centralizovani registar medicinskih grešaka, što ozbiljno otežava sistemsku prevenciju. Pacijentima preostaje da se žale sudovima ili Ercekameru, ali veliki broj slučajeva nikada ne bude prijavljen, niti zvanično zabeležen.
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus izjavio je da ruski predsednik Vladimir Putin ne teži direktnom ratu sa NATO-om, već pokušava da oslabi Alijansu iznutra i podrije njeno jedinstvo.
Od januara 2026. godine Nemačka će imati obaveznu vojnu službu, a svi muškarci određenog uzrasta moraju da popune upitnik Nemačkih oružanih snaga (Bundesver) i prođu lekarski pregled, a oni koju budu pokušali to da izbegnu suočiće se sa kaznom od 1.000 evra ili prisilnom regrutacijom.
Nemačka patriotska stranka "Alternativa za Nemačku" (AfD) optužena je da koristi svoja poslanička pitanja kako bi prikupljala informacije koje bi mogle da budu od interesa za ruske obaveštajne službe, piše briselski Politiko.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus izjavio je da ruski predsednik Vladimir Putin ne teži direktnom ratu sa NATO-om, već pokušava da oslabi Alijansu iznutra i podrije njeno jedinstvo.
Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov poručio je da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić iskusan i hrabar političar! Ruski šef diplomatije time je sahranio laži blokadera i njihovih medija da Kremlj više ne podržava srpskog šefa države.
Udari na brodove koji se upućuju ka lukama Velike Odese sa teretom ukrajinskih oružanih snaga još uvek ne predstavljaju potpunu blokadu, kaže ruski vojni stručnjak i penzionisani kapetan prvog ranga Sergej Gorbačov.
Objava Ivana Atanaskovića na društvenoj mreži Iks, u kojoj je, govoreći o ženama koje su posle Drugog svetskog rata optuživane za saradnju sa okupatorima, podsetio na praksu javnog šišanja glava, izazvala je talas oštrih reakcija i novi sukob unutar opozicionog i blokaderskog kruga.
Nova izjava jedne od predstavnica blokaderskog pokreta otvorila je ozbiljno pitanje. Naime, blokaderka sa FPN-a Isidora Jovanović, priznala je u razgovoru sa novinarom tajkunske N1, da studenti ni ne znaju ko im je na listi!
Muškarac koji je tokom noći teško povređen nožem na Novom Beogradu je Vuk Vučinić, navijač koji je ranije bio hapšen pod sumnjom da je pripadnik kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.
Alen Kostić Kubi, vođa Partizanove navijačke grupe "Zabranjeni", ubijen je u Železniku pre deset godina kada ga je, nakon dugotrajnog sukoba oko narkotika i reketiranja, izrešetao poznanik Nikola Elezović, inače vođa suparničke frakcije "Alkatraz".
Muškarac (35) koji je tokom noći teško povređen nožem na Novom Beogradu zatečen je u garaži u Ulici dr Ivana Ribara, ali najnoviji detalji iz istrage ukazuju na to da se sam napad nije odigrao na toj lokaciji.
Nesvakidašnji napad odigrao se u beogradskom naselju Zvezdara, kada je državljanin Azerbejdžana polno uznemiravao A. J. (30). Detalji iz policijske istrage rasvetljavaju neverovatnu bezobzirnost napadača, ali i prisebnost i hrabrost napadnute Beograđanke, koja je uspešno pružila otpor i izbegla najgori scenario.
Krvavi obračun odigrao se tokom noći na Novom Beogradu, u Ulici dr Ivana Ribara, gde je muškarac (35) zadobio teške povrede nakon što ga je nepoznati napadač izbo nožem
Uživajte u ukusnom i zdravom satarašu pripremljenom na vodi, od svežih paprika, paradajza i tikvica. Ovo jednostavno i lagano jelo savršeno je za dane posta, ali i kao osvežavajući letnji obrok.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.