16.15 - Rusija raspisala poternicu za Julijom Timošenko
Protiv Julije Timošenko, lidera ukrajinske partije „Otadžbina“, pokrenuta je međunarodna poternica i doneta odluka o hapšenju u njenom odsustvu zbog širenja lažnih informacija o Oružanim snagama Rusije, saopštilo je Državno tužilaštvo Rusije.
15.21 - U Kijevu 926 zgrada ostalo bez grejanja
Više od 900 višespratnih stambenih zgrada u Kijevu i dalje je bez grejanja, zaključno sa jutrom 27. januara, nakon ruskog napada u noći između 23. i 24. januara.
"Zaključno sa jutrošnjim danom, 926 zgrada u nekoliko okruga na levoj obali glavnog grada i dalje je bez grejanja", naveo je Zelenski i dodao da Ministarstvo energetike i Ministarstvo unutrašnjih poslova obezbeđuju dodatne generatore kako bi se rešio problem.
"Rezerve iz cele Ukrajine angažovane su kako bi se pomoglo glavnom gradu".
12.38 - Gerasimov: Ruska vojska pokrenula ofanzivu na svim frontovima u Ukrajini
Načelnik Generalštaba Rusije Valerij Gerasimov izjavio je da ruska vojska sprovodi ofanzivu na svim frontovima u Ukrajini, navodeći da je od početka januara pod ruskom kontrolom stavljeno 17 naselja, odnosno više od 500 kvadratnih kilometara ukrajinske teritorije, a tokom inspekcije trupa saslušao je izveštaje general-pukovnika Sergeja Kuzovljeva i drugih komandanata o rezultatima borbenih zadataka, pohvalivši uspehe grupe snaga „Zapad“ dajući usput uputstva za nastavak daljih vojnih operacija.
11.57 - U Kijevu nameravaju da kopaju septičke jame
Radnici komunalnih službi u jednom od naselja Kijeva na levoj obali Dnjepra planiraju da kopaju ulične toalete ako se kanalizacione cevi zamrznu u višespratnicama zbog energetske krize u ukrajinskoj prestonici, izjavio je šef administracije Desnjanskog okruga Maksim Bahmatov.
„Kopaćemo jame... Iskopa se rupa, pokriva i ostavi otvor odozgo i to je to. Napravićemo toalete, kao u selima“, rekao je Bahmatov za ukrajinski portal „Leva obala“, odgovarajući na pitanje o vanrednim merama u slučaju zamrzavanja kanalizacionih cevi u zgradama.
10.23 - Izveštaj ruskog ministarstva odbrane
Oslobođeno je mesto Novojakovljevka u Zaporoškoj oblasti.
Ruska PVO je u poslednja 24 sata oborila navođenu raketu S-200 i 105 ukrajinskih bespilotnih letelica.
Ruska vojska je izvela udare na energetske objekte koje ukrajinska vojska koristi za svoje potrebe.
Za poslednja 24 sata Oružane snage Ukrajine izgubile su oko 1.345 vojnika.
Mediji: SAD postavile uslove za pružanje bezbednosnih garancija Ukrajini
Sjedinjene Američke Države stavile su do znanja Kijevu da će mu pružiti bezbednosne garancije samo ako prvo odustane od teritorijalnih pretenzija, piše list „Fajnenšel tajms“, pozivajući se na osam izvora upoznatih sa razgovorima.
„Trampova administracija je stavila do znanja Ukrajini da su bezbednosne garancije SAD moguće samo ako Kijev prvo pristane na mirovni sporazum“, navodi se u članku.
09.37 - Ukrajinski poslanik: Krajnji rok za okončanje pregovora – 15. maj
Poslanik Rade Aleksej Gončarenko tvrdi da su SAD odredile 15. maj kao krajnji rok za okončanje pregovora o Ukrajini.
- SAD su postavile rok za pregovore – 15. maj… Ukoliko se ne dogovorimo, oni izlaze iz pregovaračkog procesa i napuštaju tu temu. Razlog za to su novembarski izbori (za Kongres). Ukoliko do izbora dođe bez rešenog sukoba, republikanci će biti meta demokrata - rekao je Gončarenko (u Rusiji na listi terorista i ekstremista).
08.54 - Dmitrijev: Povlačenje ukrajinskih trupa iz Donbasa - put ka miru
Direktor Ruskog fonda za direktne investicije i specijalni predstavnik ruskog predsednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev nazvao je povlačenje ukrajinskih trupa iz Donbasa putem ka miru u Ukrajini.
„Povlačenje trupa iz Donbasa je put ka miru za Ukrajinu“, napisao je Dmitrijev na društvenoj mreži Iks, komentarišući izveštaje medija da je Trampova administracija stavila do znanja da američke bezbednosne garancije zavise od saglasnosti Kijeva da povuče trupe iz Donbasa.
08.36 - FSB sprečila teroristički napad na pruzi u Sverdlovskoj oblasti
Pripadnici Federalne službe bezbednosti Rusije sprečili su teroristički napad koji su, prema navodima službe, planirale ukrajinske obaveštajne službe na železničkoj pruzi u Sverdlovskoj oblasti.
U akciji FSB privedena su tri lica, državljani Rusije, koja su planirala da podmetnu požar na objektu transportne infrastrukture po naređenju ukrajinskih obaveštajnih službi, saopštila je FSB za Sputnjik.
Navodi se da su privedena lica preko mesindžera Telegram uspostavila kontakt sa ukrajinskim obaveštajcem, od koga su dobila zadatak da izvrše teroristički napad na železničkoj pruzi.
08.10 - Tokom noći oboreno 19 ukrajinskih dronova
Ruski sistemi protivvazdušne odbrane tokom noći su presreli i uništili 19 ukrajinskih bespilotnih letelica avionskog tipa, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Iznad Kurske oblasti uništeno je devet dronova, iznad Krasnodarskog kraja pet, iznad Azovskog mora tri, iznad Orlovske oblasti jedan dron i još jedan iznad Belgorodske oblasti.
07.15 - Raketni sistem "Soncepjok" uništio ukrajinsko uporište u Zaporoškoj oblasti
Teški raketni sistem „Soncepjok“ iz sastava grupe „Istok“ uništio je uporište Oružanih snaga Ukrajine u Zaporoškoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Na položaje protivnika ispaljena je termobarična municija, kojom su uništena utvrđenja zajedno sa ljudstvom, navodi se u saopštenju.
Na mestu udara došlo je i do detonacije skladišta municije, što je dodatno pojačalo efekat napada i onemogućilo dalje korišćenje tog položaja.
06.55 - Masovni udari, energetski kolaps i nova pretnja iz vazduha: Težak dan za Ukrajinu
Gotovo 80 odsto Harkova i Harkovske oblasti ostalo je bez električne energije nakon kombinovanog ruskog udara, dok vlasti u Kijevu upozoravaju da bi sanacija ozbiljnih oštećenja na grejnoj infrastrukturi mogla da traje godinama. Istovremeno, ruski izviđački dronovi satima su delovali iznad prestonice, a borbe su se dodatno intenzivirale na istoku zemlje.
Ukrajinske vlasti saopštile su da je oko 80 odsto Harkova i šire oblasti ostalo bez električne energije nakon snažnog kombinovanog udara. Napad je, prema njihovim navodima, izveden korišćenjem višecjevnih raketnih sistema i bespilotnih letelica.
Šef Harkovske oblasne vojne administracije Oleg Sinegubov izjavio je da su u napadu korišćeni sistemi „Tornado-S“, kao i dronovi tipa „Šahed/Geran“.
- Deo Harkova je potpuno bez električnog napajanja, dok su u ostatku oblasti uvedeni vanredni rasporedi isključenja struje - rekao je Sinegubov.
06.45 - Obnova stambenih zgrada u Kijevu može trajati godinama
Sanacija zgrada u Kijevu, koje su oštećene nakon pucanja cevi centralnog grejanja, mogla bi da potraje godinama, upozorio je predsednik Saveza potrošača komunalnih usluga Oleg Popenko.
On je naglasio da je situacija posebno teška u slučajevima kada je došlo do oštećenja kanalizacione mreže.
- Ako je kanalizacija ozbiljno oštećena, neophodan je isključivo kapitalni remont. To zahteva ogromna finansijska sredstva i izuzetno mnogo vremena - izjavio je Popenko.
06.31 - Ruski izviđački dronovi satima nad Kijevom, borbe kod Pokrovska
Ruski borbeni izviđački dronovi leteli su iznad Kijeva ukupno četiri i po sata, saopštavaju ukrajinski izvori. Prema dostupnim informacijama, iznad grada su primećene i nove ruske bespilotne letelice BM-35, opremljene satelitskim terminalima sistema Starlink, koje su ranije registrovane i iznad Dnjepropetrovske oblasti.
Ovi dronovi imaju benzinski motor i domet do 500 kilometara, dok satelitska veza značajno otežava njihovo ometanje sredstvima radio-elektronske borbe. Tokom leta, letelice mogu u realnom vremenu da prenose video-snimke i koordinate ciljeva, što omogućava preciznije izviđanje i koordinaciju udara.
Istovremeno, pripadnici ruske grupacije „Centar“ nastavili su borbena dejstva u oblasti Pokrovska, Mirnograda i na teritoriji Dnjepropetrovske oblasti. Prema navodima sa terena, tokom 26. januara uništavana je pešadija, vojna tehnika, artiljerijski položaji, teški dronovi-bombarderi i sistemi veze Oružanih snaga Ukrajine.
Dok evropski lideri izdaleka govore o podršci Ukrajini, konkretna pomoć Kijevu u suočavanju sa zimom i energetskom krizom praktično izostaje, ocenio je ekonomski komentator Ivan Lizanj.
Nedavna iznenadna ostavka bugarskog predsednika Rumena Radeva mogla bi da označi početak dubokih političkih i geopolitičkih promena u Bugarskoj, upozoravaju analitičari.
Aktuelni glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Aleksandar Sirski mogao bi uskoro da bude smenjen, a kao njegov mogući naslednik pominje se osnivač nacionalističkog bataljona „Azov“ Andrej Bilecki, piše nemački list Junge velt.
Poljska vlada započela je distribuciju „Vodiča za bezbednost“ svim domaćinstvima u zemlji, u okviru priprema za moguće vanredne situacije izazvane ratom u Ukrajini i rastućim bezbednosnim pretnjama u regionu.
Kijev je tokom noći pretrpeo jedan od intenzivnijih napada poslednjih dana, a ruski izvori navode da je u ukrajinskoj prestonici odjeknulo više od 30 snažnih eksplozija dok su „Gerani“ gotovo dva sata ulazili u grad u više talasa.
Rusija bi mogla da ima skrivene radio-repetitore direktno u Kijevu preko kojih operateri tokom napada privremeno preuzimaju vezu sa „Geranima“ i koriguju njihov let ka ciljevima, upozorio je savetnik ukrajinskog predsednika za razvoj odbrambenih tehnologija Sergej „Fleš“ Beskrestnov.
Ruski napadi na mostove preko Dnjepra u Kijevu nastavljeni su treći dan zaredom, a jutros je pogođen Severni most, gde su oštećeni kolovoz i kontaktna mreža trolejbusa, zbog čega je privremeno zatvoren saobraćaj sa leve na desnu obalu ukrajinske prestonice.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski priznao je da ukrajinska vojska u februaru 2022. godine nije bila spremna za ruski prodor iz Belorusije prema Kijevu, jer na tom pravcu nije imala dovoljno snažne jedinice.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana nije prijavila obaranje nijedne ruske balističke ili protivbrodske rakete tokom masovnog napada izvedenog u noći između 21. i 22. oktobra.
Ukrajinske snage izvele su tokom noći između 21. i 22. oktobra masovan napad na Moskovsku oblast, a među metama se, prema informacijama ukrajinskih izvora i nezavisnih istraživača, našao i 75. arsenal u Serpuhovu, vojni objekat u kojem se remontuju i skladište ruski protivvazdušni sistemi.
Ukrajinska prestonica Kijev bila je tokom protekle noći meta novog ruskog napada. Poginula je jedna žena, dok su tri osobe povređene. U napadu su oštećeni metro stanica na levoj obali Dnjepra, stambena zgrada od 25 spratova, medicinska ustanova i drugi objekti.
Letonska vojska proglasila je u nedelju ujutru vazdušnu opasnost u tri oblasti zemlje i zatražila od stanovništva da hitno potraži sklonište, dok su borbeni avioni NATO podignuti zbog moguće pretnje u vazdušnom prostoru.
Ruska vojska počela je masovno da koristi novu generaciju mlaznih bespilotnih letelica „Geran-4“ i „Geran-5“, koje dostižu brzinu do 600 kilometara na čas i lete na visinama nedostupnim većini ukrajinskih dronova-presretača.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dok evropski lideri izdaleka govore o podršci Ukrajini, konkretna pomoć Kijevu u suočavanju sa zimom i energetskom krizom praktično izostaje, ocenio je ekonomski komentator Ivan Lizanj.
Počela je izborna tišina, koja traje do nedelje, 25. oktobra u 20 časova. Izborna tišina počinje 48 sati od početka izbornog dana i odnosi se i na izborni dan.
Nemačka bi mogla da bude sledeća velika žrtva geopolitičkog sukoba koji je počeo u Ukrajini, dok Bliskom istoku preti rat koji bi mogao da preraste u svetski, upozoravao je nekadašnji lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski.
Bliži se dan izbora, a u vašem poštanskom sandučetu i dalje nema štampanog poziva za glasanje? Bez panike - to nikako ne znači da nećete moći da glasate. Potreban vam je samo jedan validan dokument.
Univerzitet u Beogradu odbija da dostavi povereniku za informacije od javnog značaja podatke o službenim putovanjima rektora Vladana Đokića, iako je rok istekao 21. oktobra.
Jakov Ćaleta funkcioner vladajućeg HDZ-a koji je pre samo mesec dana uhapšen pod optužbom da je nosio fantomku i sa grupom huligana terao mlade plesače iz Novog Sada i vukovarskog branitelja uz gnusne ustaške povike, jednoglasno je izabran za predsednika Veća Gradskog kotara Blatine-Škrape u Hrvatskoj.
Čedo Protić objavio je na društvenoj mreži "Iks" prepisku sa nepoznatim brojem sa kojeg je, kako tvrdi, dobio poziv da glasa za izbornu listu pod brojem 3.
Na zadnjim vratima većine automobila sa petoro vrata nalazi se mali otvor koji mnogi vozači nikada nisu primetili. Ipak, iza njega se krije jedna od najvažnijih bezbednosnih funkcija, posebno ako se u automobilu voze deca ili kućni ljubimci.
Grupa Zlatiboraca tokom seče drva za zimu, naišla je na nešto neverovatno. Tako barem izgleda onima koji su zapazili video koji se piri društvenim mrežama.
Policija je na području Kutine, u Hrvatskoj, otkrila prostorije za uzgoj i sušenje marihuane i zaplenila gotovo 2,8 kilograma droge, automatsku pušku i veću količinu municije. Tom prilikom uhapšen je muškarac starosti 47 godina.
Automobil marke "lamborgini aventador" sleteo je u četvrtak sa kolovoza na auto-putu A1, kod odmorišta Sokolac, u blizini Brinja, u smeru ka Dubrovniku, nakon čega je udario u zaštitnu ogradu.
Tomas Markl Stariji (82), otac vojvotkinje od Saseksa Megan Markl, našao se u centru ozbiljnog skandala nakon što ga je sin Tomas Markl Mlađi prijavio policiji zbog navodnog posedovanja velikog broja fotografija i video-snimaka seksualnog zlostavljanja dece.
Legenda britanskog filma i pozorišta Džudi Denč (91) u emisiji Bi-Bi-Si radija 4 otkrila je da zbog problema sa vidom, tačnije zbog degeneracije makule, više ne može ni da glumi, ni da čita.
Glumica Milena Dravić je u jednom od svojih mnogobrojnih intervjua za života govorila da nije volela da snima intimne scene za potrebe neke serije ili filma.
U podnožju planine Helan, u kineskom gradu Jinčuanu, nalaze se carske grobnice Sija Sija, koje su u julu 2025. godine uvrštene na UNESCO-ovu listu svetske baštine.
Simpatični, tihi i obavijeni velom misterije, ježevi su poslednjih godina postali sve popularniji egzotični kućni ljubimci. Njihove preslatke njuškice i bodljikavi oklop osvajaju srca ljudi širom sveta.
Pevačica Dara Bubamara ponovo je uspela da privuče svu pažnju u "Zvezdama Granda", a ovoga puta otišla je korak dalje i nasmejala sve u studiju kada je skočila na sto direktora Granda!
Nekadašnja denserka Slađa Delibašić već 2 godine iznajmljuje kuću, a sada je njen komšiluk otkrio kakva je pevačica van scene i kakav utisak ostavlja na ljude sa kojima deli svakodnevicu.
Pevačica i starleta Dušica Grabović pokazala je svojim pratiocima na društvenim mrežama da je prava domaćica te se pohvalila kulinarskim umećem u kuhinji.
Pevačica Mina Kostić prvi put je progovorila o teškom periodu nakon izlaska iz psihijatrijske ustanove "Laza Lazarević" i otkrila kako joj je tada verenik Mane Ćuruvija Kasper bio najveća podrška.
Rijaliti zvezda Maja Marinković godinama privlači pažnju javnosti svojim izgledom, ljubavnim životom i učešćem u rijaliti programima, a posebno se često polemiše o njenim estetskim korekcijama te malo ko zna da ona ima samo 30 godina!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.