Nakon što je Rusija privremeno obustavila napade na ukrajinsku energetsku mrežu do 1. februara, što je predstavljeno kao gest usmeren ka podršci mirovnim pregovorima i ublažavanju humanitarne krize usled ekstremne hladnoće, usledio je talas ponovljenih udara na ključne objekte i infrastrukturu širom Ukrajine.
U noćima nakon isteka dogovorenog primirja, ruske snage pokrenule su masovne udare na ukrajinski energetski sektor i druge civilne i logističke ciljeve, uključujući rudnike, termoelektrane i ključne tačke snabdevanja energijom. Ti napadi dodatno su pogoršali već tešku situaciju u kojoj je većina Ukrajine trpela padove napona, nestanak električne energije i otežani rad sistema za grejanje usled ekstremnih zimskih uslova.
Najnoviji i najteži incident dogodio se u regionu Dnjepropetrovska, gde je dron napad pogodio autobus koji je prevozio rudare sa smene, usmrtivši najmanje 12 ljudi i ranivši više civila. Ukrajinski zvaničnici i kompanija DTEK, jedna od najvećih energetskih kompanija u zemlji, opisali su napad kao „ciljani i cinični“ udar usmeren protiv radnika u energetskom sektoru.
Istog dana, izveštaji su ukazali na dodatne napade na bolnicu u Zaporožju i stambene zgrade, što je dovelo do brojnih žrtava i povređenih. Te akcije su usledile upravo nakon najave održavanja nove runde mirovnih pregovora u Abu Dabiju, uz posredovanje SAD i Ukrajine, što dodatno komplikuje političku situaciju.
Skepsa oko primirja i mirovnih pregovora
Iako je dogovor o kratkotrajnoj obustavi napada na energetsku infrastrukturu delovao kao znak napretka u diplomatskim naporima, ukrajinski i međunarodni zvaničnici su ostali oprezni. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio je da ne postoji formalni sporazum o dugoročnoj obustavi napada, već da je reč o inicijativi koja se smatra „prilikom, a ne garantovanim sporazumom“.
Evropska unija i drugi saveznici takođe su osudili nastavak ruskih napada na civilnu i energetsku infrastrukturu, naglašavajući ozbiljne humanitarne posledice za ukrajinsko stanovništvo suočeno sa ekstremnim zimskim uslovima.
Posledice za civili i energetsku mrežu
Ponovljeni napadi značajno su ugrozili ukrajinsku mrežu snabdevanja energijom i prekinuli rad termoelektrana i rudnika, što dodatno povećava rizik od dugotrajnih nestanaka struje i problema sa sistemima za grejanje u sred najhladnijeg vremena. Energetski stručnjaci upozoravaju da bi nastavak takvih napada mogao imati dugoročne posledice po funkcionisanje kritične infrastrukture zemlje tokom zimskog perioda.
Ukrajina je istakla da će se braniti i uzvratiti ukoliko ruske snage nastave ciljati energente i mreže koje snabdevaju milione građana strujom i toplotom.
Rusija ne planira povlačenje iz Odeske i Nikolajevske oblasti sve dok se Ukrajini ne preseče izlaz na Crno more, tvrdi vojni komentator Viktor Baranec, ocenjujući da je reč o dugoročnom strateškom cilju Moskve, a ne o privremenoj vojnoj operaciji.
Državni dug Nemačke porastao je gotovo za petinu od početka 2021. godine, dostigavši u trećem kvartalu 2025. godine najviši nivo u istoriji zemlje, pokazuju proračuni agencije RIA Novosti na osnovu podataka nemačkog Zavoda za statistiku Destatis.
Odnosi unutar NATO-a danas podsećaju na brak koji se nalazi na ivici razvoda, izjavio je nemački ministar odbrane Boris Pistorius, ocenjujući da Alijansa prolazi kroz ozbiljnu fazu preispitivanja poverenja i zajedničkih prioriteta.
Ukoliko Ukrajina odbije kompromis sa Rusijom, veliki gradovi širom zemlje mogli bi da postanu neupotrebljivi za normalan život, upozorio je ukrajinski politički filozof Sergej Dacjuk u emisiji kijevskog politikologa Jurija Romanenka, prenosi PolitiNavigator.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana ne može efikasno da presretne rusku raketu „orešnik“, jer njena putanja, brzina i način udara predstavljaju problem za postojeće sisteme koje Kijev ima na raspolaganju, piše finski javni servis Ile.
Zapadne ambasade neće napuštati Kijev uprkos upozorenju Moskve da Rusija počinje sistemske udare po objektima u ukrajinskoj prestonici koji se koriste za potrebe Oružanih snaga Ukrajine i po centrima odlučivanja.
Kijev ulazi u novu fazu pritiska nakon najava Moskve da će odgovor na ukrajinske napade biti usmeren na vojne ciljeve, centre odlučivanja i objekte vojne industrije, piše italijanski portal L’Antidiplomatiko u analizi događaja posle napada na Starobeljsk.
Rusija je potvrdila da je u masovnom napadu na ciljeve u Ukrajini korišćena balistička raketa „Orešnik“, čime su okončane spekulacije koje su tokom noći pratile snimke udara i izveštaje ukrajinskih monitoring kanala.
Ukrajinski portali objavili su snimak snažnog udara u oblasti Bele Crkve, u Kijevskoj oblasti, uz tvrdnje da je Rusija tokom noćnog napada najverovatnije upotrebila balističku raketu srednjeg dometa „Orešnik“.
Rusija je izvela jedan od najžešćih vazdušnih napada na Ukrajinu od početka rata, a udari su pogodili Kijev, zapadne oblasti zemlje, energetske objekte, prugu, luke i drugu infrastrukturu važnu za ukrajinsku pozadinu.
Pet osoba je poginulo, a najmanje 31 je povređena u ruskom napadu na ukrajinsko industrijsko postrojenje Naftogas i železničku infrastrukturu u Poltavskoj oblasti.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski javno je potvrdio da su primarne mete najnovijih i najmasovnijih ruskih vazdušnih udara postale domaće kompanije i fabrike namenske industrije koje se bave razvojem i proizvodnjom raketne tehnologije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija ne planira povlačenje iz Odeske i Nikolajevske oblasti sve dok se Ukrajini ne preseče izlaz na Crno more, tvrdi vojni komentator Viktor Baranec, ocenjujući da je reč o dugoročnom strateškom cilju Moskve, a ne o privremenoj vojnoj operaciji.
Bezbednosno-informativna agencija (BIA) potvrdila je pisanje Informera i oglasila se zvaničnim saopštenjem u kom se ističe da je odlazak predsednika Srbije Aleksandra Vučića u Crnu Goru događaj visokog rizika.
Vođa blokaderskog pokreta M.K. iz Rume je uhapšen jer je krao novac namenjen za humaniranu pomoć, javljaju Sremske vesti. Njemu je određeno policijsko zadržavanje do 48h nakon čega će biti priveden u Osnovno javno tužilaštvo u Rumi radi saslušanja.
U novom izdanju podkasta "Perspektive" na televiziji K1, bivša ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović otvoreno je govorila o ključnim izazovima domaće energetike, projektu "Jadar" i geopolitičkim pritiscima na resurse Srbije. Ona je istakla da su decenije neulaganja ostavile ozbiljne posledice, ali da naša zemlja raspolaže izuzetnim resursima i ima potencijal da bude potpuno energetski samodovoljna.
Nenad Kulačin, voditelj tajkunske Nove S, masno je slagao da američki predsednik Donald Tramp nije objavio intervju predsednika Srbije Aleksandra Vučića za Breitbart.
Nakon vesti da u Hramu Svetog Save nestalo osveštanih traka, oglasio se veroučitelj Aleksandar Đurđević, koji je na svojim društvenim mrežama saopštio da su trake ponovo dostupne.
U poslednje vreme sve više građana prijavljuje neobične telefonske pozive u kojima, nakon javljanja, vlada tišina ili se veza odmah prekida, što najčešće ukazuje na moguću zloupotrebu i prevaru.
Nekoliko stotina osveštanih trakica, blagoslovenih na Časnom pojasu Presvete Bogorodice koji se nalazi u Hramu Svetog Save u Beogradu, uručene su danas pacijentima, lekarima, medicinskim sestrama i osoblju Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije u Beogradu.
Škoda bi u Evropu mogla da dovede Kylaq, mali SUV iz Indije koji košta manje od 7.000 evra, pošto je već zaštitila dizajn ovog modela na nivou Evropske unije.
Na današnji dan pre 20 godina ubijen je Zoran Vukojević Vuk (42), svedok-saradnik u procesu za ubistvo srpskog premijera Zorana Đinđića i zločine "zemunskog klana".
Nakon što je Više javno tužilaštvo u Beogradu odbacilo krivičnu prijavu protiv trojice policajaca osumnjičenih za prikrivanje i neprijavljivanje ubistva Aleksandra Nešovića, oni su večeras pušteni iz pritvora.
Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu oglasilo se povodom hapšenja dvojice pripadnika Jedinice za zaštitu svedoka (JZZ) koji su privatno obezbeđivali Sašu Vukovića Bosketa, osumnjičenog za ubistvo Aleksandra Nešovića Baje.
Ubijali su decu, pacijente, žene i mladiće. Neki su nosili beli mantil, drugi status uglednog građanina, a pojedini su se predstavljali kao prijatelji svojih budućih žrtava. Kada su konačno razotkriveni, iza njih su ostale desetine, pa čak i stotine mrtvih, zbog čega se i danas smatraju najzloglasnijim serijskim ubicama u istoriji.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
Miris i ukus prave, domaće višnjevače vraćaju nas u detinjstvo i podsećaju na špajzove naših baka, gde je ova dragocena flaša uvek imala posebno mesto.
Britanac Džastin Vali i njegova partnerka Viktorija uspeli su da organizuju šestonedeljnu avanturu tokom koje su za avionske karte izdvojili svega 286 evra.
Doktorka Triša Pasriča podelila je na društvenim mrežama tehniku za koju tvrdi da je zasnovana na naučnim saznanjima i da može pomoći već pri prvim znacima svraba.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar