Nakon što je Rusija privremeno obustavila napade na ukrajinsku energetsku mrežu do 1. februara, što je predstavljeno kao gest usmeren ka podršci mirovnim pregovorima i ublažavanju humanitarne krize usled ekstremne hladnoće, usledio je talas ponovljenih udara na ključne objekte i infrastrukturu širom Ukrajine.
U noćima nakon isteka dogovorenog primirja, ruske snage pokrenule su masovne udare na ukrajinski energetski sektor i druge civilne i logističke ciljeve, uključujući rudnike, termoelektrane i ključne tačke snabdevanja energijom. Ti napadi dodatno su pogoršali već tešku situaciju u kojoj je većina Ukrajine trpela padove napona, nestanak električne energije i otežani rad sistema za grejanje usled ekstremnih zimskih uslova.
Najnoviji i najteži incident dogodio se u regionu Dnjepropetrovska, gde je dron napad pogodio autobus koji je prevozio rudare sa smene, usmrtivši najmanje 12 ljudi i ranivši više civila. Ukrajinski zvaničnici i kompanija DTEK, jedna od najvećih energetskih kompanija u zemlji, opisali su napad kao „ciljani i cinični“ udar usmeren protiv radnika u energetskom sektoru.
Istog dana, izveštaji su ukazali na dodatne napade na bolnicu u Zaporožju i stambene zgrade, što je dovelo do brojnih žrtava i povređenih. Te akcije su usledile upravo nakon najave održavanja nove runde mirovnih pregovora u Abu Dabiju, uz posredovanje SAD i Ukrajine, što dodatno komplikuje političku situaciju.
Skepsa oko primirja i mirovnih pregovora
Iako je dogovor o kratkotrajnoj obustavi napada na energetsku infrastrukturu delovao kao znak napretka u diplomatskim naporima, ukrajinski i međunarodni zvaničnici su ostali oprezni. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio je da ne postoji formalni sporazum o dugoročnoj obustavi napada, već da je reč o inicijativi koja se smatra „prilikom, a ne garantovanim sporazumom“.
Evropska unija i drugi saveznici takođe su osudili nastavak ruskih napada na civilnu i energetsku infrastrukturu, naglašavajući ozbiljne humanitarne posledice za ukrajinsko stanovništvo suočeno sa ekstremnim zimskim uslovima.
Posledice za civili i energetsku mrežu
Ponovljeni napadi značajno su ugrozili ukrajinsku mrežu snabdevanja energijom i prekinuli rad termoelektrana i rudnika, što dodatno povećava rizik od dugotrajnih nestanaka struje i problema sa sistemima za grejanje u sred najhladnijeg vremena. Energetski stručnjaci upozoravaju da bi nastavak takvih napada mogao imati dugoročne posledice po funkcionisanje kritične infrastrukture zemlje tokom zimskog perioda.
Ukrajina je istakla da će se braniti i uzvratiti ukoliko ruske snage nastave ciljati energente i mreže koje snabdevaju milione građana strujom i toplotom.
Rusija ne planira povlačenje iz Odeske i Nikolajevske oblasti sve dok se Ukrajini ne preseče izlaz na Crno more, tvrdi vojni komentator Viktor Baranec, ocenjujući da je reč o dugoročnom strateškom cilju Moskve, a ne o privremenoj vojnoj operaciji.
Državni dug Nemačke porastao je gotovo za petinu od početka 2021. godine, dostigavši u trećem kvartalu 2025. godine najviši nivo u istoriji zemlje, pokazuju proračuni agencije RIA Novosti na osnovu podataka nemačkog Zavoda za statistiku Destatis.
Odnosi unutar NATO-a danas podsećaju na brak koji se nalazi na ivici razvoda, izjavio je nemački ministar odbrane Boris Pistorius, ocenjujući da Alijansa prolazi kroz ozbiljnu fazu preispitivanja poverenja i zajedničkih prioriteta.
Ukoliko Ukrajina odbije kompromis sa Rusijom, veliki gradovi širom zemlje mogli bi da postanu neupotrebljivi za normalan život, upozorio je ukrajinski politički filozof Sergej Dacjuk u emisiji kijevskog politikologa Jurija Romanenka, prenosi PolitiNavigator.
Kijev je tokom noći bio pod jednim od najtežih udara poslednjih meseci, pošto je na ukrajinsku prestonicu, prema prvim navodima sa terena, lansirano više od 25 balističkih raketa, najmanje sedam hipersoničnih raketa „cirkon“, desetine krstarećih raketa i više stotina udarnih dronova.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana ne može efikasno da presretne rusku raketu „orešnik“, jer njena putanja, brzina i način udara predstavljaju problem za postojeće sisteme koje Kijev ima na raspolaganju, piše finski javni servis Ile.
Zapadne ambasade neće napuštati Kijev uprkos upozorenju Moskve da Rusija počinje sistemske udare po objektima u ukrajinskoj prestonici koji se koriste za potrebe Oružanih snaga Ukrajine i po centrima odlučivanja.
Kijev ulazi u novu fazu pritiska nakon najava Moskve da će odgovor na ukrajinske napade biti usmeren na vojne ciljeve, centre odlučivanja i objekte vojne industrije, piše italijanski portal L’Antidiplomatiko u analizi događaja posle napada na Starobeljsk.
Rusija je potvrdila da je u masovnom napadu na ciljeve u Ukrajini korišćena balistička raketa „Orešnik“, čime su okončane spekulacije koje su tokom noći pratile snimke udara i izveštaje ukrajinskih monitoring kanala.
Ruske Vazdušno-kosmičke snage pogodile su navođenim avio-bombama harkovsku TE-5, jednu od najvažnijih termoelektrana-toplana za Harkov i okolinu, a lokalni izvori tvrde da je na objekat palo nekoliko FAB bombi.
U centru Kijeva, uoči početka KijevPrajda, okupili su se protivnici LGBT marša, među njima i nacionalistički aktivisti, a jedan od transparenata nosio je uvredljivu poruku: „Putin je takođe p*der, on se ponosi vama“.
Bivši poslanik Vrhovne rade i major OSU Igor Lucenko tvrdi da je Ukrajina više puta izvodila tajne diverzije na teritoriji Belorusije, gađajući relejne stanice koje, prema ukrajinskim navodima, pomažu ruskim dronovima „Geranj“ da lete ka severu Ukrajine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija ne planira povlačenje iz Odeske i Nikolajevske oblasti sve dok se Ukrajini ne preseče izlaz na Crno more, tvrdi vojni komentator Viktor Baranec, ocenjujući da je reč o dugoročnom strateškom cilju Moskve, a ne o privremenoj vojnoj operaciji.
Poslanik i lider Demokratske narodne partije (DNP), Milan Knežević, tvrdi da je odbornik stranke Ranko Milić "ekspresno stavljen na hrvatsku crnu listu" jer je prošle nedelje u podgoričkom parlamentu rekao da je bio učesnik dubrovačkog ratišta.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp oštro je kritikovao Senat nakon usvajanja rezolucije o ratnim ovlašćenjima u vezi sa Iranom, ocenivši da je glasanje došlo u "loše vreme" i da je oslabilo poziciju Vašingtona u odnosima sa Teheranom.
Hrvatski novinar i srbomrzac Domagoj Margetić doživeo je nervni slom nakon što su monstruozne laži o navodnom „Sarajevo safariju” potpuno raskrinkane. U naletu besa i nemoći, Margetić je udario na sve – od ugledne agencije Rojters, do majke predsednika Aleksandra Vučića!
Advokat Aleksandar Olenik stigao je u zgradu UKP-a na Novom Beogradu vidno uplašen i uznemiren, gde upravo sada pripadnici policije sa njim obavljaju informativni razgovor jer je nakon protesta 15. marta 2025. godine u javnosti širio laži i dizao paniku o upotrebi "zvučnog topa" od strane državnih organa.
U nedostatku morala i bilo kakvog dostojanstva, poslanica Stranke slobode i pravde Jelena Spirić iskoristila je temu zdravstva za najprizemnije sakupljanje poena, optužujući vlast za ljudske živote, nakon čega je usledio žestok i zaslužen odgovor predsednice Skupštine Ane Brnabić!
Katarina Perović, blokaderka iz Kule, poručila je opoziciji da je nesposobna i sočno odbrusila Mariniki Tepić, najpoznatijoj srpskoj preletačici i prvoj saradnici tajkuna Dragana Đilasa.
Svi građani koji dođu na skup 27. juna na plato ispred Skupštine Srbije dobiće papir na kom će moći da zaokruže po pet od ukupno 15 važnih tema i na taj način istaknu prioritete i šta od države žele da se menja!
Osmaci danas imaju poslednju priliku da popune liste želja za upis u srednje škole. Dok većina i dalje bira gimnazije i popularne obrazovne profile, stručnjaci kažu da najveću perspektivu na tržištu rada imaju zanimanja u oblasti građevine, mašinstva i informacionih tehnologija.
Od danas zbog radova dolazi do izmene režima saobraćaja na teritoriji gradskih opština Novi Beograd i Čukarica, kao i do izmene režima rada linija javnog gradskog prevoza.
U naselju Begaljica, u opštini Grocka, u Beogradu juče oko 18 časova dogodila se jeziva nesreća u kojoj je teško povređen dečak star godinu i po dana, a lekari se trenutno bore za njegov život.
Ulcinjska policija traga za grupom nepoznatih muškaraca koji su prethodnih noći pokušavali da opljačkaju više kuća u naselju Đerane 2, a u potragu su se uključili i meštani, koji su u noći između subote i nedelje organizovali straže kako bi zaštitili svoju imovinu i lopove uhvatili na delu, saznaj u crnogorski mediji iz više izvora.
Gostujući kod profesora dr Čedomira Antića u emisiji "Perspektive" na televiziji K1, poznati glumac, producent, režiser i politički aktivista Branislav Lečić osvrnuo se na svoju bogatu karijeru koja traje već tačno pola veka, otvoreno govoreći o ulogama koje su mu obeležile život, ali i o velikim priznanjima sa svetske scene.
Upala slepog creva može da postane ozbiljan problem za vrlo kratko vreme, pa čak i da dovede do njegovog pucanja u roku od dva dana. Hirurg doktor Dejvid Blis objašnjava kako prepoznati simptome, kada je neophodno potražiti pomoć i koje su mogućnosti lečenja.
"All inclusive" aranžman podrazumeva da su hrana, piće i većina hotelskih usluga već uračunati u cenu, ali dilema oko napojnica i dalje muči mnoge turiste.
Reper Marko Popov, iznenadio je javnost iskrenim priznanjem tokom gostovanja u emisiji "Amidži šou", kada je otvoreno govorio o problemima sa zakonom iz prošlosti.
Nekadašnje prijateljice, pevačice Jelena Karleuša i Milica Pavlović, ponovo su dospele u centar pažnje javnosti nakon najnovijih prozivki na društvenim mrežama.
Pevačica Sandra Afrika progovorila je o svom ljubavnom životu, a zatim se dotakla ljudi na nastupu koji traže dozvolu od roditeljka kako bi pevačima dali bakšiš.
Pevačica Buba Miranović posle duge medijske pauze pojavila se u javnosti i progovorila o operaciji glasnih žica i navodima da je Rođa Raičević bio zaljubljen u nju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.