Nakon što je Rusija privremeno obustavila napade na ukrajinsku energetsku mrežu do 1. februara, što je predstavljeno kao gest usmeren ka podršci mirovnim pregovorima i ublažavanju humanitarne krize usled ekstremne hladnoće, usledio je talas ponovljenih udara na ključne objekte i infrastrukturu širom Ukrajine.
U noćima nakon isteka dogovorenog primirja, ruske snage pokrenule su masovne udare na ukrajinski energetski sektor i druge civilne i logističke ciljeve, uključujući rudnike, termoelektrane i ključne tačke snabdevanja energijom. Ti napadi dodatno su pogoršali već tešku situaciju u kojoj je većina Ukrajine trpela padove napona, nestanak električne energije i otežani rad sistema za grejanje usled ekstremnih zimskih uslova.
Najnoviji i najteži incident dogodio se u regionu Dnjepropetrovska, gde je dron napad pogodio autobus koji je prevozio rudare sa smene, usmrtivši najmanje 12 ljudi i ranivši više civila. Ukrajinski zvaničnici i kompanija DTEK, jedna od najvećih energetskih kompanija u zemlji, opisali su napad kao „ciljani i cinični“ udar usmeren protiv radnika u energetskom sektoru.
Istog dana, izveštaji su ukazali na dodatne napade na bolnicu u Zaporožju i stambene zgrade, što je dovelo do brojnih žrtava i povređenih. Te akcije su usledile upravo nakon najave održavanja nove runde mirovnih pregovora u Abu Dabiju, uz posredovanje SAD i Ukrajine, što dodatno komplikuje političku situaciju.
Skepsa oko primirja i mirovnih pregovora
Iako je dogovor o kratkotrajnoj obustavi napada na energetsku infrastrukturu delovao kao znak napretka u diplomatskim naporima, ukrajinski i međunarodni zvaničnici su ostali oprezni. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio je da ne postoji formalni sporazum o dugoročnoj obustavi napada, već da je reč o inicijativi koja se smatra „prilikom, a ne garantovanim sporazumom“.
Evropska unija i drugi saveznici takođe su osudili nastavak ruskih napada na civilnu i energetsku infrastrukturu, naglašavajući ozbiljne humanitarne posledice za ukrajinsko stanovništvo suočeno sa ekstremnim zimskim uslovima.
Posledice za civili i energetsku mrežu
Ponovljeni napadi značajno su ugrozili ukrajinsku mrežu snabdevanja energijom i prekinuli rad termoelektrana i rudnika, što dodatno povećava rizik od dugotrajnih nestanaka struje i problema sa sistemima za grejanje u sred najhladnijeg vremena. Energetski stručnjaci upozoravaju da bi nastavak takvih napada mogao imati dugoročne posledice po funkcionisanje kritične infrastrukture zemlje tokom zimskog perioda.
Ukrajina je istakla da će se braniti i uzvratiti ukoliko ruske snage nastave ciljati energente i mreže koje snabdevaju milione građana strujom i toplotom.
Rusija ne planira povlačenje iz Odeske i Nikolajevske oblasti sve dok se Ukrajini ne preseče izlaz na Crno more, tvrdi vojni komentator Viktor Baranec, ocenjujući da je reč o dugoročnom strateškom cilju Moskve, a ne o privremenoj vojnoj operaciji.
Državni dug Nemačke porastao je gotovo za petinu od početka 2021. godine, dostigavši u trećem kvartalu 2025. godine najviši nivo u istoriji zemlje, pokazuju proračuni agencije RIA Novosti na osnovu podataka nemačkog Zavoda za statistiku Destatis.
Odnosi unutar NATO-a danas podsećaju na brak koji se nalazi na ivici razvoda, izjavio je nemački ministar odbrane Boris Pistorius, ocenjujući da Alijansa prolazi kroz ozbiljnu fazu preispitivanja poverenja i zajedničkih prioriteta.
Ukoliko Ukrajina odbije kompromis sa Rusijom, veliki gradovi širom zemlje mogli bi da postanu neupotrebljivi za normalan život, upozorio je ukrajinski politički filozof Sergej Dacjuk u emisiji kijevskog politikologa Jurija Romanenka, prenosi PolitiNavigator.
Kijev je tokom noći pogodio novi talas balističkih raketa, a snažne eksplozije odjeknule su gradom pre nego što su se oglasile sirene za vazdušnu opasnost.
Jedna osoba je stradala, a najmanje šest je povređeno tokom noćnih ruskih napada na Kijev i Harkov, dok su u više delova Ukrajine izbili požari i pričinjena je materijalna šteta na stambenim i infrastrukturnim objektima, saopštili su danas ukrajinski zvaničnici.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su ruske snage tokom noći izvele masovan udar visokopreciznim oružjem po objektima na teritoriji Ukrajine, navodeći da je napad usledio kao odgovor na, kako tvrdi Moskva, terorističke udare kijevskog režima na civilnu infrastrukturu unutar Rusije.
Snažan udar pogodio je fabrički kompleks „Vizar“ u Višnjevom, u Kijevskoj oblasti, posle čega su počele sekundarne detonacije, evakuacija stanovništva i blokada delova grada.
Kijev je tokom noći i jutra bio pod snažnim raketnim i dronovskim udarima, a prema navodima ruskih vojnih dopisnika, glavni ciljevi bili su energetski objekti u prestonici i okolini.
Serija snažnih eksplozija odjeknula je u centralnom delu Kijeva tokom novog ruskog raketnog udara, dok su se na meti našli centri odlučivanja i vojna infrastruktura Oružanih snaga Ukrajine, navode ruski vojni i monitoring izvori.
Kijev je tokom noći bio pod jednim od najtežih udara poslednjih meseci, pošto je na ukrajinsku prestonicu, prema prvim navodima sa terena, lansirano više od 25 balističkih raketa, najmanje sedam hipersoničnih raketa „cirkon“, desetine krstarećih raketa i više stotina udarnih dronova.
Ruske snage pogodile su dva važna preduzeća ukrajinske vojne industrije u Kijevu, dok su u Odeskoj oblasti napadnuti luka Južni, sedam rezervoara sa gorivom, teretni brod sa vojnom opremom i tanker na liniji između Černomorska i Odese, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija ne planira povlačenje iz Odeske i Nikolajevske oblasti sve dok se Ukrajini ne preseče izlaz na Crno more, tvrdi vojni komentator Viktor Baranec, ocenjujući da je reč o dugoročnom strateškom cilju Moskve, a ne o privremenoj vojnoj operaciji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić dao je ekskluzivni intrevju za čuvenu američku medijsku kuću Fajnenšel tajms (FT) i u njemu poslao važne i direktne poruke Vašingtonu i Briselu.
Premijer Bugarske Rumen Radev objavio je u Parizu da njegova zemlja više neće biti deo takozvane „koalicije voljnih“, grupe država koja zagovara nastavak vojne i finansijske podrške Ukrajini.
Nakon što je sudija oslobodila Ljiljanu Bralović zbog jezivih pretnji, vođa blokadera Stojan Marković I vlasnik portala Ozon pres- otvoreno poručuje da će biti „jahanja, katrana i perja“, dok novinara Dejana Vukelića upoređuje sa Hitlerom i targetira na najprizemnijoj nacionalnoj osnovi.
Predsednik Vučić se oglasio na svom zvaničnom Instagram nalogu gde je podelio emotivan i premoćan video-snimak koji je za samo nekoliko minuta zapalio društvene mreže i podigao celu naciju na noge.
Blokaderi su po ko zna koji put doživeli neviđenu blamažu kada su danas tokom svečane vojne parade u Parizu u Francuskoj pokušali da na društvenim mrežama ismeju predsednika Srbije Aleksandra Vučića, međutim, jedino što im je pošlo za rukom jeste da ispadnu glupi, neobavešteni i maliciozni.
Predsednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić napravila je totalni profesionalni i politički nokaut na društvenoj mreži Iks, gde je bukvalno obrisala pod sa liderom opozicionih lešinara Draganom Đilasom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se direktno iz Pariza i bez trunke zadrške uputio najoštriju poruku do sada otuđenim centrima moći u srpskom pravosuđu.
Sveštenik Goran Panjkov objasnio je pravila o uzajamnom kumstvu u crkvenom pravu, razrešivši večitu pravoslavnu dilemu o vraćanju kumstva. Crva to ne brani, ali i ne blagosilja.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa predstavnicima Svetske banke o ovom gasnom programu vrednom milijardu evra!
Od sutra, 15. jula, pa do 24. jula, doći će do promene u radu linija javnog gradskog prevoza na Voždovcu zbog izvođenja radova na rekonstrukciji vodovodne mreže u Husovoj ulici.
Kompanija NIS je po deseti put otvorila vrata za polaznike programa stručne prakse „NIS Calling”, namenjenog mladima koji žele da steknu prvo radno iskustvo i razviju profesionalne veštine u jednom od najvećih energetskih sistema u regionu.
Pred Posebnim odaljenjem za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu saslušan je pripadnik Službe za borbu protiv organizovanog kriminala MUP RS D.G. (40) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo Zloupotreba službenog položaja.
Saobraćajna policija u Nišu tokom prvog dana sedme centralne akcije pojačane kontrole saobraćaja otkrila je i sankcionisala ukupno 372 saobraćajna prekršaja, od kojih se čak 216 odnosilo na prekoračenje dozvoljene brzine.
Policija u Novom Sadu je, efikasnim operativni radom, rasvetlila krivično delo izazivanje opšte opasnosti i uhapsila osumnjičenog S. B. (35) iz tog grada.
Raskošni kostimi i verna rekonstrukcija mode iz 1877. godine u hit seriji "Tajne malog grada" ostavljaju bez daha gledaoce koji je prate svake večeri na Informer TV.
Znate li koje su najčešće osobine ljudi rođenih u jednom od najtoplijih meseci u godini? Opuštenost i vedrina leta kao da su zapisani u njihovim genima, a ovih šest osobina čini ih veoma posebnim.
Mleveno meso je nezaobilazni deo domaće kuhinje, a iskusni kuvari savetuju da se izbegnu uobičajene greške i primene jednostavni trikovi koji daju bolje rezultate tokom pripreme jela.
Reper Adnan Nikšić, poznatiji kao Sajfer izgovorio je sudbonosno "da" dugogodišnjoj partnerki Lejli, sa kojom je bio u vanbračnoj zajednici više od pet godina.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.