Svet se nalazi na istorijskoj prekretnici koja menja samu osnovu globalne bezbednosti.
Propast Novog START sporazuma, poslednjeg ugovora o kontroli nuklearnog naoružanja između Sjedinjenih Država i Rusije, označava kraj jedne epohe i početak perioda u kojem najveće nuklearne sile deluju bez ikakvih pravno obavezujućih ograničenja.
Novi START, potpisan 2010. godine, ograničavao je broj strateških nuklearnih bojevih glava, nosača i bombardera, ali je njegova ključna vrednost bila u mehanizmima provere i redovnoj razmeni podataka, što je omogućavalo minimum poverenja u svetu zasnovanom na odvraćanju. Sa ruskom obustavom učešća, ti kanali praktično su ugašeni, a transparentnost je zamenjena pretpostavkama, što povećava rizik od nesporazuma i eskalacije.
Sistem kontrole nuklearnog naoružanja nestaje
Odsustvo formalnih ograničenja nije iznenađenje, već rezultat dugotrajnog urušavanja međunarodnog sistema kontrole: povlačenja SAD iz sporazuma o protivraketnoj odbrani, ukidanja INF ugovora i, poslednjih godina, rata u Ukrajini. Stručnjaci upozoravaju da bez inspekcija i jasnih pravila vreme za donošenje odluka postaje kritično, a i najmanji incidenti mogu eskalirati u ozbiljne konflikte.
Pojava Kine kao treće velike nuklearne sile dodatno komplikuje situaciju. Peking gradi nove sisteme i širi arsenal, dok SAD i Rusija prilagođavaju svoje strategije trostranoj dinamici, uključujući hipersonično oružje i podvodne sisteme poput Posejdona. Rezultat je trka u naoružanju bez plafona, jasnih pravila i zajedničkog okvira za smanjenje rizika.
Nova realnost nuklearnog sveta
Za razliku od Hladnog rata, kada je postojala relativno stabilna dvostrana ravnoteža, današnji tripolarni sistem je nepredvidljiv. Više aktera znači više tačaka mogućeg konflikta i više prostora za greške. Svet koji je decenijama verovao da je nuklearna pretnja pod kontrolom, sada se suočava sa realnošću „nuklearnog bezvlašća“ – bez kočnica, obavezujućih mehanizama i političkog dijaloga.
Posledice neće biti samo vojne, već i psihološke: globalna percepcija sigurnosti drastično se menja, a upravljanje nuklearnim rizikom postaje složenije, skuplje i opasnije nego ikada ranije.
Rusija i Indija praktično formiraju odbrambeni savez, s fokusom na vazduhoplovstvo. Sporazumi između indijskog HAL i ruske Ujedinjene avio-korporacije pokazuju konkretnu podelu uloga u ovom savezu.
Nemačka planira da postane prva država u Evropi koja će razviti sopstveni satelitski sistem za rano otkrivanje balističkih raketa, navodeći kao ključni razlog bezbednosne pretnje koje, prema oceni Berlina, dolaze iz Rusije, piše Fajnenšel tajms.
Čini se da su Sjedinjene Američke Države spremne da u narednim danima izvedu napad na Iran. Iako su potencijalne mete uglavnom poznate, krajnji ishod ostaje neizvestan.
Izraelski vojno-politički analitičar Jakov Kedmi tvrdi da obnovljeni kontakti Moskve i Vašingtona nisu posledica promene američkog odnosa prema Rusiji, već činjenice da SAD, prema njegovoj oceni, ne mogu da zanemare ruski strateški arsenal, ekonomsku izdržljivost i veze Moskve sa velikim državama poput Kine i Indije.
Američka rezolucija dobila je 11 glasova za, dok su Rusija i Kina glasale protiv, a Pakistan i Somalija ostali uzdržani. Pošto su Moskva i Peking stalne članice Saveta bezbednosti, njihovi glasovi bili su dovoljni da predlog padne bez obzira na veliku većinu koja ga je podržala.
Rusija i Kina više ne prihvataju da međunarodni sistem funkcioniše po pravilima koja je Vašington postavio u vreme kada je Amerika bila jedina supersila, a pokušaj SAD da sačuvaju taj poredak sada se sudara sa potpuno drugačijom raspodelom moći, ocenio je američki profesor Džon Miršajmer.
Iz Moskve stiže upozorenje koje je posebno odjeknulo u Pekingu – američki državni dug premašio je 40 biliona dolara, a ruski ekonomisti smatraju da bi Vašington mogao da pokuša da smanji njegovu realnu vrednost na način koji bi najveći strani poverioci, među njima Kina, skupo platili.
Iran je tokom rata napravio ozbiljan iskorak u sposobnosti da pronađe i precizno pogodi najskuplje i strateški najvažnije elemente američke vojne infrastrukture, a u Vašingtonu se pojavila sumnja da Teheran takvu preciznost teško može da postiže bez ruske i kineske pomoći.
Sjedinjene Države sa saveznicima grade vojno-politički obruč oko Evroazije kako bi Rusiju i Kinu odsekle od toplih mora, ključnih luka i glavnih trgovačkih puteva i potisnule ih prema severu, izjavio je savetnik predsednika Rusije Anton Kobjakov, nazivajući američku strategiju „principom Anakonde“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija i Indija praktično formiraju odbrambeni savez, s fokusom na vazduhoplovstvo. Sporazumi između indijskog HAL i ruske Ujedinjene avio-korporacije pokazuju konkretnu podelu uloga u ovom savezu.
Moćan državnički govor koji je predsednik Srbije Aleksandar Vučić održao u Ujedinjenim nacijama otvorio je i pitanje hipotetičkog scenarija - šta bi bilo da je na njegovom mestu bio neko drugi...
Američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) upozorila je vlade Španije, Francuske i Italije na mogućnost ruskog napada dronovima koji bi mogli biti lansirani sa trgovačkih brodova u Sredozemnom moru, objavio je španski list "El Mundo".
Prema najnovijim podacima sa "Polimarketa", lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" ubedljivo vodi sa 58 odsto glasova, čime je predsednik Vučić ubedljivo prvi kandidat za pobedu na predstojećim izborima!
U uživo programu tajkunske televizije N1, blokaderski glumac Ammar Mešić i voditeljka, takođe blokaderka, sa N1 sramotno su se poigravali sa najvećim stradanjem i progonom srpskog naroda, otvoreno aludirajući na zločinačku akciju "Oluja" i kako će im to biti lozinka kada odu u Hrvatsku!
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu na tajkunskoj televiziji N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa blokaderske liste, rektorku Mirjanu Nikolić, oglasila se i perjanica blokaderskih krugova Vesna Pešić, ne krijući očaj i gnev zbog opšte blamaže opozicije!
Prva predizborna debata o obrazovanju na tajkunskoj televiziji N1 pretvorila se u potputi debakl blokadera i lekciju iz političke dominacije potpredsednice GO SNS-a Ane Brnabić!
Nakon što je na tajkunskoj televiziji N1 doživela potpuni debakl u okršaju sa potpredsednicom GO SNS-a Anom Brnabić, rektorka Univerziteta umetnosti Mirjana Nikolić uspela je da se osramoti za sve pare i u sferi osnovne pismenosti.
Deveta epizoda Exatlona Srbija donosi potpuni preokret, Plavi tim je odneo dve pobede, pa su njegovi članovi krenuli da slave i komentarišu kapitena Crvenih Nikolu Lakića.
Marija Stanković, studentkinja Medicinskog fakulteta u Nišu i kandidatkinja za poslanika na listi Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija, kojoj se preti silovanjem, jer je "ćacikica", do pre nekoliko godina vodila je stravičnu borbu za svoj život i jedva spasila živu glavu.
U Crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice u manastiru Tronoša počeli su konzervatorsko-restauratorski radovi na živopisu kupole, zbog čega se ne može služiti liturgija, ali ni obavljati obredi venčanja i krštenja.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podigla je u danas objavljenom izveštaju prognozu rasta srpske privrede za 2026. godinu sa junskih 2,8 odsto na 3,1 odsto, uz ocenu da će oporavak investicija i turizam povezan sa specijalizovanom izložbom Ekspo 2027 podržati ekonomsku aktivnost.
Srećko Bogdanović (31) vatrogasac iz Bajine Bašte koji je juče spasio grupu turista od medveda u blizini turističkog centra na Tari, kaže da ljudi nisu mogli da poveruju da je zver bila na nekoliko koraka od njih.
Ženi S. D. (46) i njenom sinu M. J. (24) iz Dolova kod Pančeva je, nakon saslušanja u tužilaštvu i sudu, određen pritvor zbog sumnje da su u noći između 14. i 15. septembra u Sokobanji upali u kuću starice T. B. (86) i od nje oteli ogromnu sumu novca i dragocenosti.
Policija u Beogradu u saradnji sa Prvim osnovnim јavnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila je D. N.(59) zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio dva krivična dela prevara.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Tajni recept za vrhunski užitak u krevetu ne krije se u komplikovanim pozama niti u udžbeničkim potezima, već u nečemu mnogo jednostavnijem, potpunoj prisutnosti.
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Mačka i hrčak postali su potpuno neočekivani najbolji prijatelji. Snimak koji je osvojio društvene mreže pokazuje mačku kako strpljivo čeka da njen mali prijatelj završi sa jelom, a ono što se događa nakon toga mnoge je raznežilo.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.