Bezbednosni sukob sa Zapadom više se ne odvija samo na liniji fronta, već se sve intenzivnije premešta duboko unutar same Rusije, upozorio je ruski filozof Aleksandar Dugin, komentarišući pokušaj atentata na visokog oficira vojne obaveštajne službe.
Prema njegovoj oceni, taj napad predstavlja tek vidljivi deo mnogo šire i dugotrajnije operacije.
Dugin kao ključni problem izdvaja duboku ukorenjenost zapadnih mreža uticaja unutar Rusije. Osvrćući se na incident, postavio je pitanje koje je snažno odjeknulo u javnosti – kako je moguće da, prema njegovim tvrdnjama, ukrajinske specijalne službe godinama, pa čak i decenijama unapred, pripremaju diverzantsko-izviđačke grupe na teritoriji Rusije.
Napad na generala GRU nije izolovan incident
Prema Duginovoj interpretaciji, ne radi se o pojedinačnom napadu niti o izolovanoj diverziji. Naprotiv, pokušaj atentata na prvog zamenika načelnika GRU vidi kao manifestaciju mreže koja je strpljivo i sistematski građena tokom dugog vremenskog perioda.
Sam incident bio je jedan od najozbiljnijih bezbednosnih događaja poslednjih dana, ali, kako upozorava, ne može se posmatrati izdvojeno. Slika koja se, prema tim tumačenjima, postepeno sklapa znatno je složenija i ukazuje na duboko ukorenjene strukture.
Reč je, kako se navodi, o ljudima koji su godinama živeli u Rusiji, posedovali uredna dokumenta, stabilne društvene veze i biografije koje nisu izazivale nikakvu sumnju. To nisu bile grupe koje su ad hoc prebačene preko granice, već deo mreže formirane mnogo pre samog napada.
„Uspavane ćelije“ i dugogodišnja priprema
U tom kontekstu podseća se i na ranije procene da su protivničke obaveštajne strukture mogle da koriste humanitarne i migracione mehanizme za legalizaciju agenture još pre 2022. godine.
Model koji se opisuje podseća na klasičnu praksu takozvanih „uspavanih ćelija“ – dug period neupadljivog postojanja, minimalna aktivnost, pažljivo građenje pokrića i potpuna integracija u društvo, a zatim nagla aktivacija u ključnom trenutku.
Iz tog ugla, napad na visokog oficira GRU ne deluje kao početak, već kao kulminacija višegodišnjeg rada i strateškog planiranja.
Duginovo upozorenje: Najopasnija faza tek dolazi
Međutim, Dugin ide i korak dalje. Prema njegovim rečima, diverzantsko-izviđačke grupe predstavljaju samo najniži nivo cele strukture. One su, kako tvrdi, već aktivirane i čine ih ljudi koji se savršeno uklapaju u svakodnevicu i ne privlače pažnju.
Pravi problem, upozorava, leži u zapadnim mrežama uticaja koje čini elita – strukture koje su znatno uticajnije, bolje pozicionirane i koje, po njegovoj proceni, još nisu dovedene u punu operativnu spremnost.
Upravo u toj mogućoj sledećoj fazi Dugin vidi najveću opasnost. Aktiviranje takvih elitnih mreža, prema njegovoj oceni, moglo bi imati daleko ozbiljnije i destabilizujuće posledice od samog atentata.
Poziv na oštre mere i jačanje kontraobaveštajnog aparata
Kao odgovor na ovakvu pretnju, Dugin otvoreno zagovara maksimalno oštre mere i jačanje kontraobaveštajnog sistema. U tom kontekstu poručio je da je „vreme da se obnovi SMERŠ“, jasno aludirajući na potrebu za radikalnim odgovorom države u uslovima hibridnog rata.
Ova istorijski teška i simbolički snažna formulacija, prema njegovim rečima, odražava ozbiljnost trenutka i nivo pretnje sa kojom se Rusija suočava.
U ovoj fazi, kako ocenjuje Dugin, više se ne govori samo o jednom atentatu niti o pojedinačnoj bezbednosnoj operaciji. U fokusu su mreže koje su navodno građene godinama, elita koja još nije aktivirana i mehanizmi koji deluju tiho, strpljivo i dugoročno. Nakon ovog događaja, pitanje unutrašnje stabilnosti i skrivenih struktura uticaja, gotovo izvesno, ostaće u centru pažnje ruske javnosti i bezbednosnih krugova još dugo vremena.
Ukrajinski dalekometni dronovi izveli su napad na naftnu rafineriju u gradu Uhta, u ruskoj Republici Komi, udaljenoj čak 1.750 kilometara od ukrajinske granice, potvrđeno je 12. februara iz izvora u Službi bezbednosti Ukrajine.
Pojačana aktivnost na ruskom raketnom poligonu Kapustin Jar izazvala je u četvrtak ozbiljnu uzbunu u Ukrajini, nakon što su monitoring kanali upozorili na mogući lansman balističke rakete „Orešnik“, što je dovelo do proglašenja vazdušne opasnosti u Kijevu.
Približavanje Oružanih snaga Rusije Zaporožju dovelo je do toga da se oblastni centar nađe u dometu sve šireg spektra ruskog naoružanja, što znači da bi grad uskoro mogao da se nađe u situaciji sličnoj Hersonu, koji je izložen gotovo stalnim udarima.
Zapadne ambasade neće napuštati Kijev uprkos upozorenju Moskve da Rusija počinje sistemske udare po objektima u ukrajinskoj prestonici koji se koriste za potrebe Oružanih snaga Ukrajine i po centrima odlučivanja.
Kijev već računa na mogućnost da uskoro izgubi Konstantinovku, Družkovku i Kramatorsk, a posle toga i celu slavjansko-kramatorsku aglomeraciju, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Oružane snage Ukrajine izvele su masovni napad dronovima na mostove između Krima i Hersonske oblasti, a posle udara oštećen je most kod Čongara i potpuno je obustavljen saobraćaj preko auto-prelaznog punkta „Džankoj“, saopštio je gubernator Vladimir Saldo.
Kijev je posle noćnih udara ostao pod dimom, požarima i nestankom struje u delu grada, dok vatrogasne ekipe pokušavaju da obuzdaju veliki požar uz pomoć tri helikoptera.
Ukrajinski dronovi probili su se duboko ka moskovskom pravcu i tokom noći pogodili stambeni sektor Tulske oblasti, gde su poginule tri osobe, dok su još tri ranjene, među njima i dete od godinu dana, saopštio je gubernator Dmitrij Miljajev.
Operacija ruskih snaga za preuzimanje Konstantinovke ušla je, prema navodima ruskih vojnih izvora, u završnu fazu, nakon što su pripadnici 103. gardijskog motostreljačkog puka podigli ruske zastave u Krasnooktjabarskom rejonu grada.
Kijev je tokom noći bio pod jednim od najtežih udara poslednjih meseci, pošto je na ukrajinsku prestonicu, prema prvim navodima sa terena, lansirano više od 25 balističkih raketa, najmanje sedam hipersoničnih raketa „cirkon“, desetine krstarećih raketa i više stotina udarnih dronova.
Volodimir Zelenski objavio je, posle sastanka sa ukrajinskim obaveštajcima, podatke prema kojima bi do parlamentarnih izbora u Rusiji 33 odsto građana moglo da ne podržava postupke ruskog predsednika Vladimira Putina.
Kiril Dmitrijev oštro je napao britanskog premijera Kira Starmera nakon što je London saopštio da su britanske snage presrele naftni tanker iz takozvane ruske „flote iz senke“ u Lamanšu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinski dalekometni dronovi izveli su napad na naftnu rafineriju u gradu Uhta, u ruskoj Republici Komi, udaljenoj čak 1.750 kilometara od ukrajinske granice, potvrđeno je 12. februara iz izvora u Službi bezbednosti Ukrajine.
Požar u Tržnom centru "Enjub" se razbuktava, svakog minuta otvaraju se nova žarišta. Kako saznajemo, stiglo je još vatrogasnih ekipa na mesto događaja, ali ne uspevaju da lokalizuju požar. Dva vatrogasca lakše su povređena, ali u požaru nema ljudskih žrtava ni povređenih civila.
Kijev je tokom noći bio pod jednim od najtežih udara poslednjih meseci, pošto je na ukrajinsku prestonicu, prema prvim navodima sa terena, lansirano više od 25 balističkih raketa, najmanje sedam hipersoničnih raketa „cirkon“, desetine krstarećih raketa i više stotina udarnih dronova.
Autoprevoznik i blokader Milomir Jaćimović došao je danas, kako kaže, na izdržavanje zatvorske kazne u novosadskoj Klisi zbog neplaćenih prekršajnih kazni.
U Osnovnom sudu u Kragujevcu danas je održano skandalozno suđenje koje je pokazalo kako izgleda politička osveta u pravosuđu, gde je politizovani sudija Nenad Baković pokrenuo je lični sukob protiv glavnog urednika „Informera“ Dragana J. Vučićevića.
Priča koja je u javnosti predstavljena kao primer solidarnosti sa napadnutim novinarima dobila je poslednjih dana potpuno drugačiji epilog. Na sajtu "Odgovornost" objavljena je detaljna dokumentacija koja ukazuje na ozbiljna neslaganja između stvarno oštećene opreme i spiskova na osnovu kojih je od javnosti tražena finansijska pomoć za Ivana Bjelića i Lazara Dinića.
Predsednica Skupštine Grada Novog Sada Dina Vučinić odbrusila je Miši Bačulovu na prozivke Miloša Vučevića da je "kao gradonačelnik omogućio ortacima iz kartela da ostvare ogroman profit od građevine, a za uzvrat je dobio prostor za novu advokatsku kancelariju".
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Skupštine Srbije i narodni poslanik SNS dr Uglješa Mrdić oglasio se povodom informacija da profesorka blokaderka Sanja Fric nastavlja da radi na državnim projektima.
Da ima medveda na Tari više nije vest - slobodno se kreću, ostavljaju za sobom tragove, a nedavno i turisti imaju mogućnost da ih posmatraju iz lovačkih čeka. Ipak, ono što je doživeo Stevica Bajić iz Zaovina, moglo bi se naći u nekom filmu.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski potpisala je danas sa direktorom Zavoda za zaštitu spomenika kulture Zrenjanin Milanom Кovačevićem ugovor o dodeli sredstava za realizaciju projekta sanacije i restauracije Spomenika fašističkog terora u Jankovom Mostu kod Zrenjanina.
Krađa ili gubitak pasoša u inostranstvu ne znači da je putovanje završeno, ali zahteva hitnu reakciju. Ministarstvo spoljnih poslova objasnilo je koje korake građani Srbije treba da preduzmu u takvoj situaciji.
Ulice u Beogradu ovog jutra bile su gotovo puste, što je mnogo sugrađane iznenadilo, jer su navikli na jutrnji špic i kolaps. Ali, s obzirom na to da je počeo letnji raspust, kao i godišnji odmori, ovakva slika biće česta pojava u prestonici.
Pred nama je sezona godišnjih odmora i mnogi vozači uskoro će krenuti na putovanja od nekoliko stotina, pa i hiljada kilometara. Kako bi vožnja bila bezbedna, stručnjaci savetuju da pre polaska na put posetite majstora.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili su jedno lice zbog sumnje da je izvršio krivično delo - nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Policija je uhapsila A. M. (53) iz Novog Sada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena upotreba tuđeg poslovnog imena i druge posebne oznake robe ili usluga.
Niški muzičar i tatu majstor B.Ž. (51) uhapšen je zbog trgovine narkoticima nakon što je niška policija u njegovom stanu pronašla više od pola kilograma kokaina vrednog više od 50.000 evra.
Muškarac (40) u potpuno rastrojenom stanju divljao po sred kolovoza u Splitu i prestravio prolaznike, a sat vremena nakon hapšenja i dolaska u bolnicu je preminuo.
Ksenija Repić, najstarija unuka poznate glumice Ljiljane Stjepanović, krenula je njenim stopama i već kao dete osvojila publiku ulogama u domaćim serijama.
Italijanska pevačica i jedna od najvećih seks-bombi osamdesetih godina, Sabrina Salerno (58), ponovo je rešila da zapali društvene mreže i dokaže da joj godine ne mogu ništa.
Keto hleb koji uspeva čak i početnicima i ne traži ni brašno, ni žitarice, ni komplikovane sastojke. Savršen je za sve koji žele lagan doručak ili užinu koja drži sitost satima, bez osećaja težine.
Obilan i masan večernji obrok često može izazvati gorušicu i vraćanje kiseline tokom noći. Umesto da odmah posegnete za različitim preparatima, nekoliko jednostavnih navika može pomoći da tegobe budu znatno blaže.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.