Pojačana aktivnost na ruskom raketnom poligonu Kapustin Jar izazvala je u četvrtak ozbiljnu uzbunu u Ukrajini, nakon što su monitoring kanali upozorili na mogući lansman balističke rakete „Orešnik“, što je dovelo do proglašenja vazdušne opasnosti u Kijevu.
U 12.23 časova po lokalnom vremenu proglašena je vazdušna uzbuna u glavnom gradu Ukrajine. Kako je saopštila Kijevska gradska vojna administracija, razlog je bila „pretnja upotrebe balističkog oružja“, prenosi Kijev post.
Samo nekoliko minuta kasnije, u 12.26, poznati ukrajinski monitoring kanal „Nikolaevski Vanek“ potvrdio je da postoji mogućnost lansiranja rakete „Orešnik“ sa poligona Kapustin Jar. Zbog ozbiljnosti upozorenja, zaposleni u redakciji Kijev posta napustili su zgradu i potražili sklonište.
U 12.27 časova, Ratno vazduhoplovstvo Ukrajine upozorilo je na potencijalno lansiranje interkontinentalne balističke rakete iz Astrahanske oblasti. Ukrajinski Telegram kanali su tvrdili da bi projektil mogao da stigne do cilja za svega 10 do 15 minuta, dok su kasnije objave sugerisale da je lansiranje već izvršeno.
„Verovatno je izvršeno lansiranje balističke rakete srednjeg dometa“, saopštilo je Ratno vazduhoplovstvo u 12.34, uz napomenu da se ovakav tip projektila detektuje tek u završnoj fazi leta, prilikom prilaska cilju.
Ispostavilo se da je reč o testiranju – uzbuna ukinuta
Nedugo zatim, monitoring kanali su objavili da je na poligonu Kapustin Jar najverovatnije u toku testiranje, a ne borbeno lansiranje. Prema tim informacijama, nijedna raketa nije ušla u vazdušni prostor Ukrajine.
U 12.46 časova Ratno vazduhoplovstvo Ukrajine saopštilo je da je „pretnja od interkontinentalnih balističkih raketa iz Rusije otklonjena“, nakon čega je vazdušna uzbuna u Kijevu ukinuta.
Ipak, monitoring izvori upozorili su da, prema preliminarnim podacima, postoji mogućnost ponovnih uzbuna povezanih sa sistemom „Orešnik“ sa Kapustin Jara sve do 19. februara.
Šta je raketa „Orešnik“ i zašto izaziva strah
Balistička raketa „Orešnik“ prvi put je upotrebljena 21. novembra 2024. godine u napadu na Dnjepar, ali tada bez eksplozivnog punjenja u bojevim glavama. Drugo lansiranje, u januaru 2026, prema navodima, pogodilo je oblast u blizini Lavova, takođe bez bojevih glava.
Reč je o balističkoj raketi srednjeg dometa, sposobnoj za nošenje nuklearnog naoružanja, sa procenjenim dometom od 3.000 do 5.500 kilometara. Naziv je dobila po ruskoj reči za lesku, a prema tvrdnjama ruskih vojnih zvaničnika, sposobna je da pogodi ciljeve širom Evrope.
Krajem 2025. godine beloruski lider Aleksandar Lukašenko izjavio je da su sistemi „Orešnik“ raspoređeni na teritoriji Belorusije, nakon čega je iz Moskve saopšteno da je raketni sistem uveden u borbenu dežurnu upotrebu. Ruski predsednik Vladimir Putin naveo je da raketa nosi „desetine samonavođenih bojevih glava“ i da je namenjena za uništavanje duboko ukopanih i snažno zaštićenih ciljeva.
Iako Rusija tvrdi da „Orešnik“ dostiže brzinu od oko 10 maha i da je praktično nemoguće presresti ga, vojni analitičari ističu da bojeve glave, iako hipersonične po brzini, ne manevrišu kao savremeno hipersonično oružje, već se pri ulasku u atmosferu ponašaju slično klasičnim balističkim projektilima, što ih čini teorijski lakšim za praćenje.
Upravo zbog toga svaka aktivnost na poligonu Kapustin Jar automatski podiže nivo uzbune u Ukrajini i širom regiona, jer čak i testiranja mogu da se pogrešno protumače kao realna pretnja.
Približavanje Oružanih snaga Rusije Zaporožju dovelo je do toga da se oblastni centar nađe u dometu sve šireg spektra ruskog naoružanja, što znači da bi grad uskoro mogao da se nađe u situaciji sličnoj Hersonu, koji je izložen gotovo stalnim udarima.
Ruski plaćenici koji ratuju u sastavu OSU i dalje gaje nadu da će zauzeti deo teritorije Ruske Federacije i na njemu stvoriti sopstvenu, odmetnutu državu.
U zemljama zapadnog bloka i njihovim saveznicima pojačavaju se i poprimaju sistemski karakter pritisci i diskriminacija prema Rusima i ruskojezičnom stanovništvu u čak 50 zemalja, izjavio je u Moskvi član Saveta pri predsedniku Ruske Federacije za međunacionalne odnose Aleksandar Brod.
Vlasti Republike Kazahstan donele su odluku da smanje ustavni status ruskog jezika, što predstavlja jedan od najočitijih poteza distanciranja od Rusije i jasan signal geopolitičke reorijentacije ka Zapadu, piše ruski portal Politnavigator.
Glavnokomandujući OSU Aleksandar Sirski izjavio je da Rusija razrađuje različite varijante nove ofanzivne operacije, uključujući i scenario napada iz pravca Belorusije, ali je kao najrealniju mogućnost izdvojio udar sa severa, iz Brjanske oblasti, prema Černigovskoj oblasti.
Serija snažnih eksplozija odjeknula je u centralnom delu Kijeva tokom novog ruskog raketnog udara, dok su se na meti našli centri odlučivanja i vojna infrastruktura Oružanih snaga Ukrajine, navode ruski vojni i monitoring izvori.
Belorusija tvrdi da Kijevu nije u interesu da uvuče Minsk u ukrajinski sukob, jer bi to za Ukrajinu značilo otvaranje još jednog fronta — dužeg od hiljadu kilometara.
Volstrit džornal piše da Rusija pojačava politički, vojni i ekonomski pritisak na Belorusiju kako bi Minsk imao aktivniju ulogu u ratu protiv Ukrajine, uključujući moguće korišćenje beloruske teritorije kao platforme za napade i otvaranje novog pravca pritiska na Kijev.
U centru Kijeva, uoči početka KijevPrajda, okupili su se protivnici LGBT marša, među njima i nacionalistički aktivisti, a jedan od transparenata nosio je uvredljivu poruku: „Putin je takođe p*der, on se ponosi vama“.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev pozvao je Moskvu da prema Kijevu odbaci dosadašnja pravila ratovanja, uključujući Haške konvencije o zakonima i običajima rata.
Predsednik SAD Donald Tramp izneo je svoju verziju početka rata u Ukrajini i tvrdio da su ruske snage 2022. godine mogle „lako“ da uđu u Kijev, ali da je ključni prodor propao zbog odluke jednog ruskog generala da kolonu tenkova skrene sa autoputa u polja.
Energetski sporazum Londona i Kijeva ponovo je otvorio pitanje kako će se koristiti nuklearno gorivo namenjeno Ukrajini i da li takve isporuke nose bezbednosne rizike u trenutku kada je ukrajinski energetski sistem pod stalnim pritiskom rata.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Približavanje Oružanih snaga Rusije Zaporožju dovelo je do toga da se oblastni centar nađe u dometu sve šireg spektra ruskog naoružanja, što znači da bi grad uskoro mogao da se nađe u situaciji sličnoj Hersonu, koji je izložen gotovo stalnim udarima.
Opozicioni korisnik društvene mreže Iks Vukša Dragović, koji je prethodne nedelje uzdrmao javnost Srbije objavivši detaljnu listu NVO hidre, kao i detalje na koji se način u našoj zemlji finansiraju neke od najpoznatijih i najvećih nevladinih organizacija, ali i onih blokaderskih, sada je otišao korak dalje.
Uticajni briselski list blizak najvišim instancama vlasti u srcu Evropske unije (EU) objavio je analizu kojom je žestoko udario na Hrvatsku, optuživši tu zemlju da čak ni više od tri decenije nakon sticanja nezavisnosti ona nije raščistila sa ustaškom prošlošću!?!
Glavni i odgovorni urednik Infornera komentarisao je prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" to da je NATO lobista Zdravko Ponoš bio prvi koji je objavio da je korišćen zvučni top.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Penzionisani zastavnik Radiša Paunić (57) koji je donirao kožu i spasao život Milu Ivanoviću (30) iz Branjeva u Republici Srpskoj, vratio se sa Klinike za opekotine su rodno selo Badovince.
Čuveni italijanski proizvođač superautomobila predstavio je ekskluzivni model „ferari“ 12Cilindri Manuale, opremljen inovativnim digitalnim sistemom koji simulira rad klasičnog mehaničkog manuelnog menjača.
Avio-kompanije i aerodromi traže hitnu obustavu EES sistema zbog haosa i praznih sedišta u avionima. YUTA apeluje na putnike da na aerodrome dolaze znatno ranije.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je izazvala ogroman interes javnosti, ovog puta povodom promocije velikog koncerta koji će biti održan u Banjaluci 17.07.2026. godine.
Sin nekadašnjeg fudbalera Crvene zvezde Ivana Gvozdenovića privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, i to ne zbog sporta, već zbog upečatljivog modnog izraza.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.