Pojačana aktivnost na ruskom raketnom poligonu Kapustin Jar izazvala je u četvrtak ozbiljnu uzbunu u Ukrajini, nakon što su monitoring kanali upozorili na mogući lansman balističke rakete „Orešnik“, što je dovelo do proglašenja vazdušne opasnosti u Kijevu.
U 12.23 časova po lokalnom vremenu proglašena je vazdušna uzbuna u glavnom gradu Ukrajine. Kako je saopštila Kijevska gradska vojna administracija, razlog je bila „pretnja upotrebe balističkog oružja“, prenosi Kijev post.
Samo nekoliko minuta kasnije, u 12.26, poznati ukrajinski monitoring kanal „Nikolaevski Vanek“ potvrdio je da postoji mogućnost lansiranja rakete „Orešnik“ sa poligona Kapustin Jar. Zbog ozbiljnosti upozorenja, zaposleni u redakciji Kijev posta napustili su zgradu i potražili sklonište.
U 12.27 časova, Ratno vazduhoplovstvo Ukrajine upozorilo je na potencijalno lansiranje interkontinentalne balističke rakete iz Astrahanske oblasti. Ukrajinski Telegram kanali su tvrdili da bi projektil mogao da stigne do cilja za svega 10 do 15 minuta, dok su kasnije objave sugerisale da je lansiranje već izvršeno.
„Verovatno je izvršeno lansiranje balističke rakete srednjeg dometa“, saopštilo je Ratno vazduhoplovstvo u 12.34, uz napomenu da se ovakav tip projektila detektuje tek u završnoj fazi leta, prilikom prilaska cilju.
Ispostavilo se da je reč o testiranju – uzbuna ukinuta
Nedugo zatim, monitoring kanali su objavili da je na poligonu Kapustin Jar najverovatnije u toku testiranje, a ne borbeno lansiranje. Prema tim informacijama, nijedna raketa nije ušla u vazdušni prostor Ukrajine.
U 12.46 časova Ratno vazduhoplovstvo Ukrajine saopštilo je da je „pretnja od interkontinentalnih balističkih raketa iz Rusije otklonjena“, nakon čega je vazdušna uzbuna u Kijevu ukinuta.
Ipak, monitoring izvori upozorili su da, prema preliminarnim podacima, postoji mogućnost ponovnih uzbuna povezanih sa sistemom „Orešnik“ sa Kapustin Jara sve do 19. februara.
Šta je raketa „Orešnik“ i zašto izaziva strah
Balistička raketa „Orešnik“ prvi put je upotrebljena 21. novembra 2024. godine u napadu na Dnjepar, ali tada bez eksplozivnog punjenja u bojevim glavama. Drugo lansiranje, u januaru 2026, prema navodima, pogodilo je oblast u blizini Lavova, takođe bez bojevih glava.
Reč je o balističkoj raketi srednjeg dometa, sposobnoj za nošenje nuklearnog naoružanja, sa procenjenim dometom od 3.000 do 5.500 kilometara. Naziv je dobila po ruskoj reči za lesku, a prema tvrdnjama ruskih vojnih zvaničnika, sposobna je da pogodi ciljeve širom Evrope.
Krajem 2025. godine beloruski lider Aleksandar Lukašenko izjavio je da su sistemi „Orešnik“ raspoređeni na teritoriji Belorusije, nakon čega je iz Moskve saopšteno da je raketni sistem uveden u borbenu dežurnu upotrebu. Ruski predsednik Vladimir Putin naveo je da raketa nosi „desetine samonavođenih bojevih glava“ i da je namenjena za uništavanje duboko ukopanih i snažno zaštićenih ciljeva.
Iako Rusija tvrdi da „Orešnik“ dostiže brzinu od oko 10 maha i da je praktično nemoguće presresti ga, vojni analitičari ističu da bojeve glave, iako hipersonične po brzini, ne manevrišu kao savremeno hipersonično oružje, već se pri ulasku u atmosferu ponašaju slično klasičnim balističkim projektilima, što ih čini teorijski lakšim za praćenje.
Upravo zbog toga svaka aktivnost na poligonu Kapustin Jar automatski podiže nivo uzbune u Ukrajini i širom regiona, jer čak i testiranja mogu da se pogrešno protumače kao realna pretnja.
Približavanje Oružanih snaga Rusije Zaporožju dovelo je do toga da se oblastni centar nađe u dometu sve šireg spektra ruskog naoružanja, što znači da bi grad uskoro mogao da se nađe u situaciji sličnoj Hersonu, koji je izložen gotovo stalnim udarima.
Ruski plaćenici koji ratuju u sastavu OSU i dalje gaje nadu da će zauzeti deo teritorije Ruske Federacije i na njemu stvoriti sopstvenu, odmetnutu državu.
U zemljama zapadnog bloka i njihovim saveznicima pojačavaju se i poprimaju sistemski karakter pritisci i diskriminacija prema Rusima i ruskojezičnom stanovništvu u čak 50 zemalja, izjavio je u Moskvi član Saveta pri predsedniku Ruske Federacije za međunacionalne odnose Aleksandar Brod.
Vlasti Republike Kazahstan donele su odluku da smanje ustavni status ruskog jezika, što predstavlja jedan od najočitijih poteza distanciranja od Rusije i jasan signal geopolitičke reorijentacije ka Zapadu, piše ruski portal Politnavigator.
Javna pobuna gradonačelnika Kijeva Vitalija Klička protiv predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog mogla bi da postane početak okupljanja svih nezadovoljnih centara moći u zemlji i preraste u otvorenu borbu za promenu vlasti, ocenio je turski stručnjak za spoljnu politiku Inandž Sandžak.
Ruske snage izvele su tokom noći snažan napad balističkim raketama na logistički kompleks AMTEL kod Kijeva, za koji Moskva tvrdi da je iza civilne fasade služio kao veliki centar za proizvodnju, sklapanje i distribuciju delova za ukrajinske dalekometne dronove.
Rusija će pojačati udare na luke Odese, ali i na Kijev, Zaporožje, Dnjepropetrovsk i druge velike ukrajinske gradove, ocenio je penzionisani general ruske Spoljnoobaveštajne službe Leonid Rešetnjikov.
Dve osobe su poginule, a šest je povređeno u noćnom napadu ruskih trupa u Kijevu, uključujući i šesnaestogodišnjeg dečaka, objavio je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski potvrdio je da se u Višnjevu kod Kijeva nalazilo skladište municije državnog koncerna „Ukroboronprom“ i da je vojni objekat bio smešten u neposrednoj blizini stambenih kuća.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana (PVO) tokom noćašnjeg ruskog napada nije oborila nijednu od šest balističkih raketa Iskander-M/S-400, pokazuju podaci iz jutarnjeg izveštaja ukrajinskog Ratnog vazduhoplovstva.
Višesatne eksplozije, ogroman požar i razoreno naselje ostali su posle ruskog udara na skladište municije u Višnjevoju 6. jula, a reakcija ukrajinske vojske otvorila je sumnju da se u objektu nalazilo oružje čije prisustvo Kijev ne želi javno da prizna.
Kijev je tokom noći pogodio novi talas balističkih raketa, a snažne eksplozije odjeknule su gradom pre nego što su se oglasile sirene za vazdušnu opasnost.
Snažne detonacije u Višnjevom, predgrađu Kijeva, otvorile su pitanje koje ukrajinske vlasti pokušavaju da zatvore jednim demantijem: šta se nalazilo u objektima koji su posle ruskog udara goreli i eksplodirali usred naseljenog područja?
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Približavanje Oružanih snaga Rusije Zaporožju dovelo je do toga da se oblastni centar nađe u dometu sve šireg spektra ruskog naoružanja, što znači da bi grad uskoro mogao da se nađe u situaciji sličnoj Hersonu, koji je izložen gotovo stalnim udarima.
Predsednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev izjavio je pred predsednikom Rusije Vladimirom Putinom da je vreme za zamrzavanje sukoba u Ukrajini i pokretanje novih pregovora po modelu „istanbulske formule 2.0“.
Posle udara na ruski sektor goriva, ukrajinski dronovi prešli su na logističke centre i skladišta internet-trgovine, sa ciljem da izazovu poremećaje u snabdevanju, gubitke privrede i rast nezadovoljstva među građanima i preduzetnicima, ocenjuju ruski komentatori.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) priveli su blokadera Miroslava Filipovića zvanog Fiki iz Loznice nakon što su ga pronašli na adresi na kojoj je prijavljen, saznaje Informer.
Dragan J. Vučićević urnisao je u jednoj rečenici poznatog NATO lobistu, vatrenog zagovornika nezavisnosti lažne države Kosovo i Kurtijevog poslušnika, Naima Lea Beširija, koji je kao miljenik tajkunskih medija za antisrpsku Novu S pokušao da bude duhovit, pa spomenuo i glavnog urednika Informera.
Više od 3.260 zaposlenih suočeno je sa neizvesnom budućnošću nakon što je nemački proizvođač baterija Varta, koji posluje duže od 130 godina, potvrdio da je započeo postupak zaštite od bankrota.
Država je najavila novi paket pomoći građanima, koji obuhvata penzionere, korisnike socijalnih davanja, porodice sa decom, borce, ali i sve punoletne građane.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se 19. jula kod Gadžinog Hana, kada su se sudarili automobil "škoda" i kamion "zastava" koji je bio natovaren drvima za ogrev. U nesreći je poginula ženska osoba, dok su tri osobe povređene, među kojima je i dete. Prve informacije ukazuju da je do nesreće došlo najverovatnije zbog neprilagođene brzine.
Službenici Odeljenja bezbednosti Ulcinj su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, lišili slobode sedamnaestogodišnjeg maloletnika iz Podgorice, povratnika u izvršenju krivičnih dela, zbog sumnje da je na području Ulcinja izvršio krivična dela teška krađa i teška krađa u pokušaju.
Odbegli vođa "kavačkog" klana Radoje Zvicer osuđen je na 40 godina zatvora u Crnoj Gori zbog organizovanja kriminalne organizacije, a izvor blizak crnogorskom pravosuđu objašnjava da se ređaju presude, a pomaka u pronalasku osuđenog nema, niti se o tome javno govori, jer su se po svemu sudeći pravosudni organi uplašili Zvicera.
Policijski službenici Policijske stanice Metković završili su kriminalističku istragu protiv dvojice državljana Bosne i Hercegovine, starosti 48 i 63 godine, zbog sumnje da su učestvovali u prevari.
Boranka Tatjana P. (54) poginula je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se u četvrtak dogodila u Bugarskoj, dok se njen suprug Bratislav P.(52), prema nezvaničnim informacijama, i dalje nalazi u bolnici i lekari mu se bore za život.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Od paničnog straha od gubitka erekcije i ženskog tela, pa sve do straha od poljupca i dodira, stručnjaci otkrivaju koje skrivene anksioznosti uništavaju intimni život i kako se sa njima izboriti.
Pevačica Ana Bekuta u ekskluzivnom intervjuu za Informer progovorila je o sećanjima na pokojnog supruga Milutina Mrkonjića, povlačenju iz javnosti, ali i podršci koju pruža koleginicama sa javne scene.
Razvodi na estradnoj sceni postali su sve učestalija pojava, a jedan od najčešće pominjanih razloga za kraj brojnih brakova jesu prevare i narušeno poverenje među partnerima.
Sanja Marinković ugostila je u emisiji pevača Darka Lazića i njegovu suprugu Katarinu, a tokom razgovora došlo je do varnica između voditeljke i folkerа.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.