Pojačana aktivnost na ruskom raketnom poligonu Kapustin Jar izazvala je u četvrtak ozbiljnu uzbunu u Ukrajini, nakon što su monitoring kanali upozorili na mogući lansman balističke rakete „Orešnik“, što je dovelo do proglašenja vazdušne opasnosti u Kijevu.
U 12.23 časova po lokalnom vremenu proglašena je vazdušna uzbuna u glavnom gradu Ukrajine. Kako je saopštila Kijevska gradska vojna administracija, razlog je bila „pretnja upotrebe balističkog oružja“, prenosi Kijev post.
Samo nekoliko minuta kasnije, u 12.26, poznati ukrajinski monitoring kanal „Nikolaevski Vanek“ potvrdio je da postoji mogućnost lansiranja rakete „Orešnik“ sa poligona Kapustin Jar. Zbog ozbiljnosti upozorenja, zaposleni u redakciji Kijev posta napustili su zgradu i potražili sklonište.
U 12.27 časova, Ratno vazduhoplovstvo Ukrajine upozorilo je na potencijalno lansiranje interkontinentalne balističke rakete iz Astrahanske oblasti. Ukrajinski Telegram kanali su tvrdili da bi projektil mogao da stigne do cilja za svega 10 do 15 minuta, dok su kasnije objave sugerisale da je lansiranje već izvršeno.
„Verovatno je izvršeno lansiranje balističke rakete srednjeg dometa“, saopštilo je Ratno vazduhoplovstvo u 12.34, uz napomenu da se ovakav tip projektila detektuje tek u završnoj fazi leta, prilikom prilaska cilju.
Ispostavilo se da je reč o testiranju – uzbuna ukinuta
Nedugo zatim, monitoring kanali su objavili da je na poligonu Kapustin Jar najverovatnije u toku testiranje, a ne borbeno lansiranje. Prema tim informacijama, nijedna raketa nije ušla u vazdušni prostor Ukrajine.
U 12.46 časova Ratno vazduhoplovstvo Ukrajine saopštilo je da je „pretnja od interkontinentalnih balističkih raketa iz Rusije otklonjena“, nakon čega je vazdušna uzbuna u Kijevu ukinuta.
Ipak, monitoring izvori upozorili su da, prema preliminarnim podacima, postoji mogućnost ponovnih uzbuna povezanih sa sistemom „Orešnik“ sa Kapustin Jara sve do 19. februara.
Šta je raketa „Orešnik“ i zašto izaziva strah
Balistička raketa „Orešnik“ prvi put je upotrebljena 21. novembra 2024. godine u napadu na Dnjepar, ali tada bez eksplozivnog punjenja u bojevim glavama. Drugo lansiranje, u januaru 2026, prema navodima, pogodilo je oblast u blizini Lavova, takođe bez bojevih glava.
Reč je o balističkoj raketi srednjeg dometa, sposobnoj za nošenje nuklearnog naoružanja, sa procenjenim dometom od 3.000 do 5.500 kilometara. Naziv je dobila po ruskoj reči za lesku, a prema tvrdnjama ruskih vojnih zvaničnika, sposobna je da pogodi ciljeve širom Evrope.
Krajem 2025. godine beloruski lider Aleksandar Lukašenko izjavio je da su sistemi „Orešnik“ raspoređeni na teritoriji Belorusije, nakon čega je iz Moskve saopšteno da je raketni sistem uveden u borbenu dežurnu upotrebu. Ruski predsednik Vladimir Putin naveo je da raketa nosi „desetine samonavođenih bojevih glava“ i da je namenjena za uništavanje duboko ukopanih i snažno zaštićenih ciljeva.
Iako Rusija tvrdi da „Orešnik“ dostiže brzinu od oko 10 maha i da je praktično nemoguće presresti ga, vojni analitičari ističu da bojeve glave, iako hipersonične po brzini, ne manevrišu kao savremeno hipersonično oružje, već se pri ulasku u atmosferu ponašaju slično klasičnim balističkim projektilima, što ih čini teorijski lakšim za praćenje.
Upravo zbog toga svaka aktivnost na poligonu Kapustin Jar automatski podiže nivo uzbune u Ukrajini i širom regiona, jer čak i testiranja mogu da se pogrešno protumače kao realna pretnja.
Približavanje Oružanih snaga Rusije Zaporožju dovelo je do toga da se oblastni centar nađe u dometu sve šireg spektra ruskog naoružanja, što znači da bi grad uskoro mogao da se nađe u situaciji sličnoj Hersonu, koji je izložen gotovo stalnim udarima.
Ruski plaćenici koji ratuju u sastavu OSU i dalje gaje nadu da će zauzeti deo teritorije Ruske Federacije i na njemu stvoriti sopstvenu, odmetnutu državu.
U zemljama zapadnog bloka i njihovim saveznicima pojačavaju se i poprimaju sistemski karakter pritisci i diskriminacija prema Rusima i ruskojezičnom stanovništvu u čak 50 zemalja, izjavio je u Moskvi član Saveta pri predsedniku Ruske Federacije za međunacionalne odnose Aleksandar Brod.
Vlasti Republike Kazahstan donele su odluku da smanje ustavni status ruskog jezika, što predstavlja jedan od najočitijih poteza distanciranja od Rusije i jasan signal geopolitičke reorijentacije ka Zapadu, piše ruski portal Politnavigator.
Ruski dronovi pogodili su jutros najmanje dve benzinske pumpe u Kijevu, skladišne objekte i transportnu infrastrukturu, dok je požar izbio i na teritoriji jednog transportnog preduzeća.
Ruske snage izvele su tokom noći novu seriju udara na Kijev i Kijevsku oblast, a jedan od najupečatljivijih prizora zabeležen je u Višnjevu, gde je posle udara izbio veliki požar.
Ruske snage izvele su tokom noći masovni kombinovani udar na industrijske, energetske i logističke objekte širom Ukrajine, a prema podacima Ministarstva odbrane Rusije, na meti se našao praktično čitav lanac koji povezuje proizvodnju raketa, metalurgiju, gorivo, municiju i transport vojnih tereta.
Zaposleni u Kijevskoj gradskoj državnoj administraciji navodno već nekoliko dana obilaze građane, sastavljaju spiskove za moguće preseljenje i prikupljaju njihove lične podatke, dok im je naloženo da čitavu akciju ne nazivaju „evakuacijom“, već „privremenim preseljenjem“
Kijev se pretvorio u „grad na liniji fronta“, a ruski napadi na ukrajinsku prestonicu od kraja avgusta više nisu ograničeni samo na noć – dolaze i usred dana, izjavila je ambasadorka Evropske unije u Ukrajini Katarina Maternova posle novog masovnog raketnog i dronskog udara.
Veliki požari buknuli su jutros u Kijevu posle novog talasa ruskih udara, a Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su u Svjatošinskom okrugu pogođeni proizvodni pogoni „Kijevskog autotransportnog preduzeća“, gde su se, prema tvrdnjama Moskve, izrađivala specijalizovana vozila namenjena Oružanim snagama Ukrajine (OSU).
Najmanje osam ljudi povređeno je u noćašnjem ruskom napadu na Kijev, tokom kojeg su pogođene dve benzinske pumpe u Darnickom i Golosejevskom rejonu ukrajinske prestonice, dok su na mestima udara izbili veliki požari.
Ukrajinski poslanik Ruslan Gorbenko zatražio je od Grčke da Kijevu preda rakete za sisteme „patriot“ kojima se približava kraj radnog veka i poručio Atini da, ukoliko ih neće poslati Ukrajini, može da ih „rastavi na delove i od njih pravi priveske“.
Ruski general-major i Heroj Rusije Sergej Lipovoj tvrdi da bi Kijev mogao da bude stavljen pod rusku kontrolu za dva do četiri meseca, i to bez nužnog frontalnog juriša na ukrajinsku prestonicu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Približavanje Oružanih snaga Rusije Zaporožju dovelo je do toga da se oblastni centar nađe u dometu sve šireg spektra ruskog naoružanja, što znači da bi grad uskoro mogao da se nađe u situaciji sličnoj Hersonu, koji je izložen gotovo stalnim udarima.
Moćan državnički govor koji je predsednik Srbije Aleksandar Vučić održao u Ujedinjenim nacijama otvorio je i pitanje hipotetičkog scenarija - šta bi bilo da je na njegovom mestu bio neko drugi...
Američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) upozorila je vlade Španije, Francuske i Italije na mogućnost ruskog napada dronovima koji bi mogli biti lansirani sa trgovačkih brodova u Sredozemnom moru, objavio je španski list "El Mundo".
U uživo programu tajkunske televizije N1, blokaderski glumac Ammar Mešić i voditeljka, takođe blokaderka, sa N1 sramotno su se poigravali sa najvećim stradanjem i progonom srpskog naroda, otvoreno aludirajući na zločinačku akciju "Oluja" i kako će im to biti lozinka kada odu u Hrvatsku!
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu na tajkunskoj televiziji N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa blokaderske liste, rektorku Mirjanu Nikolić, oglasila se i perjanica blokaderskih krugova Vesna Pešić, ne krijući očaj i gnev zbog opšte blamaže opozicije!
Prva predizborna debata o obrazovanju na tajkunskoj televiziji N1 pretvorila se u potputi debakl blokadera i lekciju iz političke dominacije potpredsednice GO SNS-a Ane Brnabić!
Nakon što je potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić u večerašnjoj debati na N1 do temelja razmontirala rektorku Mirjanu Nikolić, društvene mreže su se usijale.
Prva predizborna debata pred parlamentarne izbore 25. oktobra - u kojoj su se direktno suočile potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić i Mirjana Nikolić, rektorka Univerziteta umetnosti i 90. na blokaderskoj "Studentskoj listi" - završena je sramotnim bežanjem iz programa uživo.
Deveta epizoda Exatlona Srbija donosi potpuni preokret, Plavi tim je odneo dve pobede, pa su njegovi članovi krenuli da slave i komentarišu kapitena Crvenih Nikolu Lakića.
Marija Stanković, studentkinja Medicinskog fakulteta u Nišu i kandidatkinja za poslanika na listi Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija, kojoj se preti silovanjem, jer je "ćacikica", do pre nekoliko godina vodila je stravičnu borbu za svoj život i jedva spasila živu glavu.
U Crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice u manastiru Tronoša počeli su konzervatorsko-restauratorski radovi na živopisu kupole, zbog čega se ne može služiti liturgija, ali ni obavljati obredi venčanja i krštenja.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podigla je u danas objavljenom izveštaju prognozu rasta srpske privrede za 2026. godinu sa junskih 2,8 odsto na 3,1 odsto, uz ocenu da će oporavak investicija i turizam povezan sa specijalizovanom izložbom Ekspo 2027 podržati ekonomsku aktivnost.
Srećko Bogdanović (31) vatrogasac iz Bajine Bašte koji je juče spasio grupu turista od medveda u blizini turističkog centra na Tari, kaže da ljudi nisu mogli da poveruju da je zver bila na nekoliko koraka od njih.
Ženi S. D. (46) i njenom sinu M. J. (24) iz Dolova kod Pančeva je, nakon saslušanja u tužilaštvu i sudu, određen pritvor zbog sumnje da su u noći između 14. i 15. septembra u Sokobanji upali u kuću starice T. B. (86) i od nje oteli ogromnu sumu novca i dragocenosti.
U ulici Mihaila Pupina u Užicu večeras je oko 21 čas došlo do incidenta na parkingu, kada je iz jednog automobila počeo da izbija dim. Na lice mesta intervenisali su vatrogasci, koji su ubrzo utvrdili odakle dim dolazi.
Policija u Beogradu u saradnji sa Prvim osnovnim јavnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila je D. N.(59) zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio dva krivična dela prevara.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Mačka i hrčak postali su potpuno neočekivani najbolji prijatelji. Snimak koji je osvojio društvene mreže pokazuje mačku kako strpljivo čeka da njen mali prijatelj završi sa jelom, a ono što se događa nakon toga mnoge je raznežilo.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.