Pojačana aktivnost na ruskom raketnom poligonu Kapustin Jar izazvala je u četvrtak ozbiljnu uzbunu u Ukrajini, nakon što su monitoring kanali upozorili na mogući lansman balističke rakete „Orešnik“, što je dovelo do proglašenja vazdušne opasnosti u Kijevu.
U 12.23 časova po lokalnom vremenu proglašena je vazdušna uzbuna u glavnom gradu Ukrajine. Kako je saopštila Kijevska gradska vojna administracija, razlog je bila „pretnja upotrebe balističkog oružja“, prenosi Kijev post.
Samo nekoliko minuta kasnije, u 12.26, poznati ukrajinski monitoring kanal „Nikolaevski Vanek“ potvrdio je da postoji mogućnost lansiranja rakete „Orešnik“ sa poligona Kapustin Jar. Zbog ozbiljnosti upozorenja, zaposleni u redakciji Kijev posta napustili su zgradu i potražili sklonište.
U 12.27 časova, Ratno vazduhoplovstvo Ukrajine upozorilo je na potencijalno lansiranje interkontinentalne balističke rakete iz Astrahanske oblasti. Ukrajinski Telegram kanali su tvrdili da bi projektil mogao da stigne do cilja za svega 10 do 15 minuta, dok su kasnije objave sugerisale da je lansiranje već izvršeno.
„Verovatno je izvršeno lansiranje balističke rakete srednjeg dometa“, saopštilo je Ratno vazduhoplovstvo u 12.34, uz napomenu da se ovakav tip projektila detektuje tek u završnoj fazi leta, prilikom prilaska cilju.
Ispostavilo se da je reč o testiranju – uzbuna ukinuta
Nedugo zatim, monitoring kanali su objavili da je na poligonu Kapustin Jar najverovatnije u toku testiranje, a ne borbeno lansiranje. Prema tim informacijama, nijedna raketa nije ušla u vazdušni prostor Ukrajine.
U 12.46 časova Ratno vazduhoplovstvo Ukrajine saopštilo je da je „pretnja od interkontinentalnih balističkih raketa iz Rusije otklonjena“, nakon čega je vazdušna uzbuna u Kijevu ukinuta.
Ipak, monitoring izvori upozorili su da, prema preliminarnim podacima, postoji mogućnost ponovnih uzbuna povezanih sa sistemom „Orešnik“ sa Kapustin Jara sve do 19. februara.
Šta je raketa „Orešnik“ i zašto izaziva strah
Balistička raketa „Orešnik“ prvi put je upotrebljena 21. novembra 2024. godine u napadu na Dnjepar, ali tada bez eksplozivnog punjenja u bojevim glavama. Drugo lansiranje, u januaru 2026, prema navodima, pogodilo je oblast u blizini Lavova, takođe bez bojevih glava.
Reč je o balističkoj raketi srednjeg dometa, sposobnoj za nošenje nuklearnog naoružanja, sa procenjenim dometom od 3.000 do 5.500 kilometara. Naziv je dobila po ruskoj reči za lesku, a prema tvrdnjama ruskih vojnih zvaničnika, sposobna je da pogodi ciljeve širom Evrope.
Krajem 2025. godine beloruski lider Aleksandar Lukašenko izjavio je da su sistemi „Orešnik“ raspoređeni na teritoriji Belorusije, nakon čega je iz Moskve saopšteno da je raketni sistem uveden u borbenu dežurnu upotrebu. Ruski predsednik Vladimir Putin naveo je da raketa nosi „desetine samonavođenih bojevih glava“ i da je namenjena za uništavanje duboko ukopanih i snažno zaštićenih ciljeva.
Iako Rusija tvrdi da „Orešnik“ dostiže brzinu od oko 10 maha i da je praktično nemoguće presresti ga, vojni analitičari ističu da bojeve glave, iako hipersonične po brzini, ne manevrišu kao savremeno hipersonično oružje, već se pri ulasku u atmosferu ponašaju slično klasičnim balističkim projektilima, što ih čini teorijski lakšim za praćenje.
Upravo zbog toga svaka aktivnost na poligonu Kapustin Jar automatski podiže nivo uzbune u Ukrajini i širom regiona, jer čak i testiranja mogu da se pogrešno protumače kao realna pretnja.
Približavanje Oružanih snaga Rusije Zaporožju dovelo je do toga da se oblastni centar nađe u dometu sve šireg spektra ruskog naoružanja, što znači da bi grad uskoro mogao da se nađe u situaciji sličnoj Hersonu, koji je izložen gotovo stalnim udarima.
Ruski plaćenici koji ratuju u sastavu OSU i dalje gaje nadu da će zauzeti deo teritorije Ruske Federacije i na njemu stvoriti sopstvenu, odmetnutu državu.
U zemljama zapadnog bloka i njihovim saveznicima pojačavaju se i poprimaju sistemski karakter pritisci i diskriminacija prema Rusima i ruskojezičnom stanovništvu u čak 50 zemalja, izjavio je u Moskvi član Saveta pri predsedniku Ruske Federacije za međunacionalne odnose Aleksandar Brod.
Vlasti Republike Kazahstan donele su odluku da smanje ustavni status ruskog jezika, što predstavlja jedan od najočitijih poteza distanciranja od Rusije i jasan signal geopolitičke reorijentacije ka Zapadu, piše ruski portal Politnavigator.
Kijev je ponovo bio meta udara ruskih bespilotnih letelica „Geranj“, a jedan od najtežih pogodaka zabeležen je u Golosejevskom kraju, gde je pogođen magacin američke logističke kompanije FedEx i izbio veliki požar praćen gustim crnim dimom.
Kijev je više puta upozoravao na velike ruske raketne i dronske napade pre nego što su počeli, što je u ruskom vojnom prostoru otvorilo pitanje da li Ukrajina pripreme otkriva isključivo zahvaljujući zapadnom obaveštajnom sistemu ili informacije dobija i iz izvora unutar Rusije.
Ruske snage nastavile su peti dan zaredom seriju vazdušnih udara na Kijev i Kijevsku oblast, dok su novi napadi i požari prijavljeni u Borispolju i Pogrebima, a mete su tokom noći bile i u Odeskoj, Harkovskoj i Zaporoškoj oblasti.
Sistematski ruski udari praktično su pretvorili Kijev u grad na liniji fronta i više nema smisla ubeđivati stanovnike ukrajinske prestonice da se rat vodi negde daleko, izjavio je kijevski filozof Sergej Dacjuk.
Ruske snage izvele su tokom noći seriju udara na Kijev i njegovu okolinu, kao i na ciljeve u Dnjepropetrovskoj, Harkovskoj, Nikolajevskoj i Čerkaskoj oblasti, dok se u ukrajinskoj prestonici posle eksplozija vide požari i gust dim.
Rusko vojno rukovodstvo dobilo je od političkog vrha zadatak da razradi i pripremi nekoliko varijanti moguće nove operacije prema Kijevu i Černigovu, tvrdi zamenik šefa kabineta predsednika Ukrajine i brigadni general Pavlo Palisa, pozivajući se na obaveštajne podatke potvrđene iz više izvora.
Najmanje 27 ljudi poginulo je posle ruskog udara i ogromne sekundarne detonacije u skladišnom kompleksu u selu Mila kod Kijeva, dok ukrajinske vlasti upozoravaju da konačan broj žrtava još nije utvrđen.
Kijev i njegova okolina ulaze u još jedan dan gotovo neprekidnih vazdušnih napada, dok ogromni požar kod sela Mila, nastao posle ruskog udara na skladišni kompleks, ni jutros nije ugašen, a ukrajinske Vazduhoplovne snage potvrđuju da je samo tokom poslednje noći Rusija lansirala 267 dronova i dve rakete.
Ukrajinske vlasti potvrdile su da je posle ruskog udara na skladišni kompleks u selu Mila kod Kijeva izbio ogroman požar praćen snažnim sekundarnim detonacijama, zbog kojih je zatvoren deo glavnog puta Kijev–Čop, dok je najmanje šest ljudi povređeno, a 165 evakuisano.
Kijev i okolinu tokom noći zahvatio je novi talas ruskih udara mlaznim bespilotnim letelicama, koje su primećene i iznad centralnih delova ukrajinske prestonice, dok su se tokom napada čule eksplozije, pojavili požari, a veliki broj građana sklonio se u stanice metroa.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Približavanje Oružanih snaga Rusije Zaporožju dovelo je do toga da se oblastni centar nađe u dometu sve šireg spektra ruskog naoružanja, što znači da bi grad uskoro mogao da se nađe u situaciji sličnoj Hersonu, koji je izložen gotovo stalnim udarima.
Ekstremistički blokaderi i dežurni mržitelji srpskog naroda izveli su novi vandalizam na ulicama Beograda, opremljeni farbom i mržnjom prema svemu što podseća na srpsku istoriju i odbranu otadžbine!
Treći armijski korpus kojim komanduje Andrej Bilecki dobio je veliku odgovornost za odbranu područja Dobropolja, a pokušaj da se taj prostor zadrži po svaku cenu mogao bi da dovede do velikih gubitaka i ozbiljnog političkog sukoba u Kijevu.
Dok se srpski narod i danas seća generala Ratka Mladića kao jednog od komandanata koji su stali u odbranu Srba u najtežim ratnim godinama, ima i onih koji ne propuštaju priliku da po njemu udare.
Nakon što je večiti student i blokader Radomir Lazović pokušao da proda priču da je i on ''prisluškivan'', na društvenim mrežama se pojavio hit snimak!
Blokader Dušan Janjić otišao je korak dalje u svojoj besomučnoj mržnji prema sopstvenom narodu i državi, pa je tokom gostovanja u jednom sarajevskom podkastu izrekao najskandaloznije optužbe na račun Srba, upoređujući ih sa ustaškim pevačem Markom Perkovićem Tompsonom, dok je istovremeno otvoreno prizivao krvave sukobe na ulicama i smrt predsednika Aleksandra Vučića!
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali održao je danas sastanak sa svim nadležnim institucijama povodom najavljene isplate novčane pomoći i izjavio da je sve spremno za početak prijave građana koja kreće 7. septembra.
Za deset dana krenuće isplata državne pomoći velikom broju građana Srbije, a paket te podrške vredan je čak 960 miliona evra. U pitanju su tri različita paketa mera, a sav novac će građanima na račune biti isplaćen ovog meseca.
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski sastala se sa potpredsednikom Vlade Republike Slovenije i ministrom za privredu, rad i sport dr Anžeom Logarom, sa kojim je razgovarala o jačanju saradnje dve zemlje, pre svega u oblastima rada, zapošljavanja i ekonomskih odnosa.
Svega 90 kilometara od Beograda, usred mačvanske ravnice, nalazi se manastir Kaona koji privlači vernike iz cele Srbije svojom lekovitom vodom, delićem moštiju Svete Petke i jedinstvenom krstionicama.
Selo Margita zavijeno je u crno, svi tuguju za tragično stradalim supružnicima Stevanom G. (68) i Vojislavom G. (59): Nesrećni muđž i žena poginuli su u utorak na putu između Vršca i Plandišta.
U Beču je uhapšen Mirsad A., vlasnik restorana „Balkan-Grill“, koji se sumnjiči za niz krivičnih dela, među kojima su prevare, pljačke i podmetanje požara. U rasvetljavanju slučaja pomogla je i jedna svedokinja.
Sinoć oko 22 časa došlo je do incidenta u Novom Pazaru tokom policijske kontrole, kada je, prema prvim informacijama, muškarac fizički napao policijskog službenika.
Sudija Višeg suda u Beogradu doneo je rešenje kojim je odredio pritvor do 30 dana okrivljenima Nikoli K., zbog sumnje da je 29. avgusta 2026. godine u Surčinu ubio Novicu Eleka i Bojanu S. zbog sumnje da mu je pomogao u izvršenju krivičnog dela.
Atelje 212 ulazi u novu pozorišnu sezonu sa raznovrsnim repertoarom i predstavama koje će tokom narednih meseci ponovo okupljati publiku u jednom od najprepoznatljivijih pozorišnih prostora u Beogradu.
Nacionalni festival filma i televizije počeo je na Zlatiboru, a svečanosti su prisustvovali ministar kulture Nikola Selaković, brojni domaći i svetski autori, glumci, režiseri i druge ličnosti iz kinematografske industrije.
Dugo se verovalo da je border koli neprikosnoveni šampion kada je u pitanju inteligencija pasa. Međutim, rezultati jednog velikog istraživanja doneli su iznenađenje, na vrh liste dospeo je belgijski ovčar malinoa.
Starleta i bivša rijaliti učesnica Slađa Lazić Poršelina otišla je da osveži lice i uradila nove estetske zahvate, a fotografije su se odmah proširile mrežama.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.