Radarski sistemi američke vojne baze u Bahreinu, koji su uništeni u iranskom raketnom napadu, navodno su prikupljali obaveštajne podatke koji su korišćeni i za operacije Ukrajine protiv ciljeva duboko na teritoriji Rusije, izjavio je bivši američki oficir Stanislav Krapivnik.
On je u emisiji na kanalu „Izolenta“ izneo tvrdnju da su radari sa američke baze u Bahreinu pokrivali veliki deo južne Rusije i omogućavali prikupljanje ključnih informacija o vojnim i pomorskim ciljevima.
Radari navodno pratili ciljeve u južnoj Rusiji
Prema Krapivnikovim rečima, radarski sistemi na toj bazi mogli su da nadgledaju područje južne Rusije i da obezbeđuju podatke koji su kasnije korišćeni za napade bespilotnim letelicama.
- Ta glavna baza u Bahreinu imala je pregled nad južnom Rusijom. Odande su slali koordinate naših brodova na Kaspijskom moru, uključujući i tokom napada dronovima na Astrahan. Sve je išlo preko te baze - rekao je Krapivnik.
On je dodao da bi obnova uništene infrastrukture mogla da potraje godinama i da zahteva ogromna finansijska sredstva.
- Sada se govori da će im biti potrebno osam do devet godina i oko milijardu dolara da ponovo izgrade takav sistem. Postavljanje manjih radara može da traje između 12 i 24 meseca - naveo je on.
Problemi sa proizvodnjom naprednih radarskih sistema
Krapivnik tvrdi da se deo ključnih komponenti za savremene američke radarske sisteme proizvodi isključivo u Kini, što bi dodatno moglo da oteža obnovu infrastrukture.
Prema njegovim rečima, Sjedinjene Američke Države tek pokušavaju da pokrenu sopstvenu proizvodnju tih delova, ali će za to biti potrebne godine.
- SAD tek pokušavaju da razviju proizvodnju kod sebe, ali to neće biti gotovo brzo. Imaju ozbiljne probleme i sa radarskim i sa raketnim sistemima. Biće zanimljivo videti kako će rešiti taj problem - rekao je Krapivnik.
On je dodao da je Kina, prema njegovoj proceni, prekinula isporuke određenih komponenti, što bi dodatno moglo da uspori obnovu sistema.
- Zbog toga ne znamo koliko će sve to trajati. U svakom slučaju, Iran je uradio ono što je Rusija trebalo da uradi - zaključio je Krapivnik.
Telefonski razgovor između ruskog predsednika Vladimira Putina i predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa trajao je oko sat vremena, a u fokusu su bili rat na Bliskom istoku, situacija u Ukrajini i kretanja na globalnom energetskom tržištu, saopšteno je iz Kremlja.
Rat na Bliskom istoku već je potisnuo pitanje pomoći Ukrajini u drugi plan u evropskoj politici, izjavila je poslanica Evropskog parlamenta Ana-Maja Henrikson, upozorivši da bi Kijev mogao da se suoči sa ozbiljnim finansijskim problemima bez podrške Evropske unije.
Sjedinjene Američke Države mogle bi da oslabe svoju sposobnost da obuzdavaju Rusiju zbog ubrzanog trošenja vojnih zaliha u ratu protiv Irana, piše američki časopis Amerikan konzervativ.
Liderka stranke Alternativa za Nemačku (AfD) Alis Vajdel kritikovala je energetsku politiku Evropske unije i sankcije protiv Rusije, poručivši da Nemačka treba ponovo da kupuje naftu i gas tamo gde su najjeftiniji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Telefonski razgovor između ruskog predsednika Vladimira Putina i predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa trajao je oko sat vremena, a u fokusu su bili rat na Bliskom istoku, situacija u Ukrajini i kretanja na globalnom energetskom tržištu, saopšteno je iz Kremlja.
Ekstremistički blokaderi i dežurni mržitelji srpskog naroda izveli su novi vandalizam na ulicama Beograda, opremljeni farbom i mržnjom prema svemu što podseća na srpsku istoriju i odbranu otadžbine!
Treći armijski korpus kojim komanduje Andrej Bilecki dobio je veliku odgovornost za odbranu područja Dobropolja, a pokušaj da se taj prostor zadrži po svaku cenu mogao bi da dovede do velikih gubitaka i ozbiljnog političkog sukoba u Kijevu.
Dok se srpski narod i danas seća generala Ratka Mladića kao jednog od komandanata koji su stali u odbranu Srba u najtežim ratnim godinama, ima i onih koji ne propuštaju priliku da po njemu udare.
Nakon što je večiti student i blokader Radomir Lazović pokušao da proda priču da je i on ''prisluškivan'', na društvenim mrežama se pojavio hit snimak!
Blokader Dušan Janjić otišao je korak dalje u svojoj besomučnoj mržnji prema sopstvenom narodu i državi, pa je tokom gostovanja u jednom sarajevskom podkastu izrekao najskandaloznije optužbe na račun Srba, upoređujući ih sa ustaškim pevačem Markom Perkovićem Tompsonom, dok je istovremeno otvoreno prizivao krvave sukobe na ulicama i smrt predsednika Aleksandra Vučića!
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali održao je danas sastanak sa svim nadležnim institucijama povodom najavljene isplate novčane pomoći i izjavio da je sve spremno za početak prijave građana koja kreće 7. septembra.
Za deset dana krenuće isplata državne pomoći velikom broju građana Srbije, a paket te podrške vredan je čak 960 miliona evra. U pitanju su tri različita paketa mera, a sav novac će građanima na račune biti isplaćen ovog meseca.
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski sastala se sa potpredsednikom Vlade Republike Slovenije i ministrom za privredu, rad i sport dr Anžeom Logarom, sa kojim je razgovarala o jačanju saradnje dve zemlje, pre svega u oblastima rada, zapošljavanja i ekonomskih odnosa.
Svega 90 kilometara od Beograda, usred mačvanske ravnice, nalazi se manastir Kaona koji privlači vernike iz cele Srbije svojom lekovitom vodom, delićem moštiju Svete Petke i jedinstvenom krstionicama.
Selo Margita zavijeno je u crno, svi tuguju za tragično stradalim supružnicima Stevanom G. (68) i Vojislavom G. (59): Nesrećni muđž i žena poginuli su u utorak na putu između Vršca i Plandišta.
Sudija Višeg suda u Beogradu doneo je rešenje kojim je odredio pritvor do 30 dana okrivljenima Nikoli K., zbog sumnje da je 29. avgusta 2026. godine u Surčinu ubio Novicu Eleka i Bojanu S. zbog sumnje da mu je pomogao u izvršenju krivičnog dela.
Državljaninu Severne Makedonije određeno je zadržavanje do 48 sati, zbog krivičnog dela prevare, nakon što je uputio poziv ženi iz Vranja i naveo da je potreban novac za hitnu operaciju njene ćerke, koja je pala i polomila nogu.
Sinoć oko 22 časa došlo je do incidenta u Novom Pazaru tokom policijske kontrole, kada je, prema prvim informacijama, muškarac fizički napao policijskog službenika.
Atelje 212 ulazi u novu pozorišnu sezonu sa raznovrsnim repertoarom i predstavama koje će tokom narednih meseci ponovo okupljati publiku u jednom od najprepoznatljivijih pozorišnih prostora u Beogradu.
Nacionalni festival filma i televizije počeo je na Zlatiboru, a svečanosti su prisustvovali ministar kulture Nikola Selaković, brojni domaći i svetski autori, glumci, režiseri i druge ličnosti iz kinematografske industrije.
Dugo se verovalo da je border koli neprikosnoveni šampion kada je u pitanju inteligencija pasa. Međutim, rezultati jednog velikog istraživanja doneli su iznenađenje, na vrh liste dospeo je belgijski ovčar malinoa.
Starleta i bivša rijaliti učesnica Slađa Lazić Poršelina otišla je da osveži lice i uradila nove estetske zahvate, a fotografije su se odmah proširile mrežama.
Viktor Živojinović sinoć je na krštenje sestričine Arije došao u društvu devojke Aleksandre Gašić koja je svojim izgledom privukla poglede svih prisutnih.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.