Radarski sistemi američke vojne baze u Bahreinu, koji su uništeni u iranskom raketnom napadu, navodno su prikupljali obaveštajne podatke koji su korišćeni i za operacije Ukrajine protiv ciljeva duboko na teritoriji Rusije, izjavio je bivši američki oficir Stanislav Krapivnik.
On je u emisiji na kanalu „Izolenta“ izneo tvrdnju da su radari sa američke baze u Bahreinu pokrivali veliki deo južne Rusije i omogućavali prikupljanje ključnih informacija o vojnim i pomorskim ciljevima.
Radari navodno pratili ciljeve u južnoj Rusiji
Prema Krapivnikovim rečima, radarski sistemi na toj bazi mogli su da nadgledaju područje južne Rusije i da obezbeđuju podatke koji su kasnije korišćeni za napade bespilotnim letelicama.
- Ta glavna baza u Bahreinu imala je pregled nad južnom Rusijom. Odande su slali koordinate naših brodova na Kaspijskom moru, uključujući i tokom napada dronovima na Astrahan. Sve je išlo preko te baze - rekao je Krapivnik.
On je dodao da bi obnova uništene infrastrukture mogla da potraje godinama i da zahteva ogromna finansijska sredstva.
- Sada se govori da će im biti potrebno osam do devet godina i oko milijardu dolara da ponovo izgrade takav sistem. Postavljanje manjih radara može da traje između 12 i 24 meseca - naveo je on.
Problemi sa proizvodnjom naprednih radarskih sistema
Krapivnik tvrdi da se deo ključnih komponenti za savremene američke radarske sisteme proizvodi isključivo u Kini, što bi dodatno moglo da oteža obnovu infrastrukture.
Prema njegovim rečima, Sjedinjene Američke Države tek pokušavaju da pokrenu sopstvenu proizvodnju tih delova, ali će za to biti potrebne godine.
- SAD tek pokušavaju da razviju proizvodnju kod sebe, ali to neće biti gotovo brzo. Imaju ozbiljne probleme i sa radarskim i sa raketnim sistemima. Biće zanimljivo videti kako će rešiti taj problem - rekao je Krapivnik.
On je dodao da je Kina, prema njegovoj proceni, prekinula isporuke određenih komponenti, što bi dodatno moglo da uspori obnovu sistema.
- Zbog toga ne znamo koliko će sve to trajati. U svakom slučaju, Iran je uradio ono što je Rusija trebalo da uradi - zaključio je Krapivnik.
Telefonski razgovor između ruskog predsednika Vladimira Putina i predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa trajao je oko sat vremena, a u fokusu su bili rat na Bliskom istoku, situacija u Ukrajini i kretanja na globalnom energetskom tržištu, saopšteno je iz Kremlja.
Rat na Bliskom istoku već je potisnuo pitanje pomoći Ukrajini u drugi plan u evropskoj politici, izjavila je poslanica Evropskog parlamenta Ana-Maja Henrikson, upozorivši da bi Kijev mogao da se suoči sa ozbiljnim finansijskim problemima bez podrške Evropske unije.
Sjedinjene Američke Države mogle bi da oslabe svoju sposobnost da obuzdavaju Rusiju zbog ubrzanog trošenja vojnih zaliha u ratu protiv Irana, piše američki časopis Amerikan konzervativ.
Liderka stranke Alternativa za Nemačku (AfD) Alis Vajdel kritikovala je energetsku politiku Evropske unije i sankcije protiv Rusije, poručivši da Nemačka treba ponovo da kupuje naftu i gas tamo gde su najjeftiniji.
Američke snage uništile su nadzorni toranj u iranskoj luci Šahid Kalantari u Čabaharu, za koji Vašington tvrdi da ga je Korpus čuvara Islamske revolucije (IRGC) koristio za praćenje i gađanje trgovačkih brodova koji prolaze kroz Ormuski moreuz.
Iran je gađao američku vojnu infrastrukturu u Kuvajtu, Bahreinu i Kataru tokom noći i jutra kao odgovor na novi talas američkih napada na Islamsku Republiku.
Iranski Korpus islamske revolucionarne garde poručio je SAD da "nisu naučile lekcije", nakon napada na američke vojne ciljeve u Bahreinu, Kuvajtu i Omanu.
Iran je pokrenuo novi veliki talas odmazde na američke vojne objekte širom Bliskog istoka, gađajući bazu Princ Hasan u Jordanu, sedište Pete flote i vazduhoplovnu bazu Šeik Isa u Bahreinu, kao i baze Ali el Salem i Ahmed el Džaber u Kuvajtu.
Američka vojska izvela je vazdušne udare na više od 80 ciljeva u Iranu, nakon napada na trgovačke tankere koji su prolazili kroz Ormuski moreuz. Teheran je odmah uzvratio napadima na Bahrein i Kuvajt.
Iran je pokrenuo raketne i dronovske udare na američke vojne objekte u Bahreinu i Kuvajtu, posle američkog napada na ciljeve Korpusa čuvara islamske revolucije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Telefonski razgovor između ruskog predsednika Vladimira Putina i predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa trajao je oko sat vremena, a u fokusu su bili rat na Bliskom istoku, situacija u Ukrajini i kretanja na globalnom energetskom tržištu, saopšteno je iz Kremlja.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je najavu tužiteljke u penziji i druge na blokaderskoj listi Jasmine Paunović da će tužiti Informer i predsednicu Skupštine Anu Brnabić.
Dragan J. Vučićević urnisao je u jednoj rečenici poznatog NATO lobistu, vatrenog zagovornika nezavisnosti lažne države Kosovo i Kurtijevog poslušnika, Naima Lea Beširija, koji je kao miljenik tajkunskih medija za antisrpsku Novu S pokušao da bude duhovit, pa spomenuo i glavnog urednika Informera.
Odlukom Zmaja od Šipova da više ne učestvuje u Zadruzi, Farmi i sličnim emisijama, koje oduševljavaju desetine hiljada srpskih domaćica i da se posveti čuvanju krava na Velikom Vitorogu i Janjskim dolinama, Srbiji je pričinjena velika šteta.
Više od 3.260 zaposlenih suočeno je sa neizvesnom budućnošću nakon što je nemački proizvođač baterija Varta, koji posluje duže od 130 godina, potvrdio da je započeo postupak zaštite od bankrota.
"Suzuki svift" važi za jedan od najdugovečnijih gradskih automobila na tržištu, a nova generacija sa blagim hibridnim sistemom donosi 82 KS i promišljenu kombinaciju ekonomičnosti i stila.
Nezadovoljstvo putnika zbog uslova na Aerodromu Tivat ponovo je u centru pažnje, nakon što su putnici satima prinuđeni da čekaju napolju, izloženi velikim vrućinama, umesto da im budu obezbeđeni osnovni uslovi dok čekaju svoje letove.
Na društvenim mrežama osvanula je fotografija koja je privukla veliku pažnju korisnika, nakon što su roditelji na svom automobilu zalepili poruku zahvalnosti i zamolili ostale učesnike u saobraćaju za malo više strpljenja.
Na izlazu sa seoskih puteva na glavne saobraćajnice u Ratini kod Kraljeva, meštani i vozači sve češće nailaze na bale sena koje su ispale sa traktorskih prikolica.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se 19. jula kod Gadžinog Hana, kada su se sudarili automobil "škoda" i kamion "zastava" koji je bio natovaren drvima za ogrev. U nesreći je poginula ženska osoba, dok su tri osobe povređene, među kojima je i dete. Prve informacije ukazuju da je do nesreće došlo najverovatnije zbog neprilagođene brzine.
Službenici Odeljenja bezbednosti Ulcinj su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, lišili slobode sedamnaestogodišnjeg maloletnika iz Podgorice, povratnika u izvršenju krivičnih dela, zbog sumnje da je na području Ulcinja izvršio krivična dela teška krađa i teška krađa u pokušaju.
Odbegli vođa "kavačkog" klana Radoje Zvicer osuđen je na 40 godina zatvora u Crnoj Gori zbog organizovanja kriminalne organizacije, a izvor blizak crnogorskom pravosuđu objašnjava da se ređaju presude, a pomaka u pronalasku osuđenog nema, niti se o tome javno govori, jer su se po svemu sudeći pravosudni organi uplašili Zvicera.
Policijski službenici Policijske stanice Metković završili su kriminalističku istragu protiv dvojice državljana Bosne i Hercegovine, starosti 48 i 63 godine, zbog sumnje da su učestvovali u prevari.
Boranka Tatjana P. (54) poginula je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se u četvrtak dogodila u Bugarskoj, dok se njen suprug Bratislav P.(52), prema nezvaničnim informacijama, i dalje nalazi u bolnici i lekari mu se bore za život.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Od paničnog straha od gubitka erekcije i ženskog tela, pa sve do straha od poljupca i dodira, stručnjaci otkrivaju koje skrivene anksioznosti uništavaju intimni život i kako se sa njima izboriti.
Pevačica Ana Bekuta u ekskluzivnom intervjuu za Informer progovorila je o sećanjima na pokojnog supruga Milutina Mrkonjića, povlačenju iz javnosti, ali i podršci koju pruža koleginicama sa javne scene.
Razvodi na estradnoj sceni postali su sve učestalija pojava, a jedan od najčešće pominjanih razloga za kraj brojnih brakova jesu prevare i narušeno poverenje među partnerima.
Sanja Marinković ugostila je u emisiji pevača Darka Lazića i njegovu suprugu Katarinu, a tokom razgovora došlo je do varnica između voditeljke i folkerа.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.