Ruska nafta ponovo je među najtraženijim energentima na svetskom tržištu, i to bez popusta koji je Moskva ranije nudila kupcima, navodi britanski portal Unherd, ukazujući da su sukobi na Bliskom istoku promenili globalne energetske tokove.
„Rusi su ponovo u igri“, navodi Unherd, uz ocenu da su visoke cene energenata već primorale Vašington da ublaži pojedine mere u vezi sa ruskom naftom.
Ruska nafta ponovo ide ka Indiji
Prema navodima tog portala, Rusija je obnovila snažne isporuke nafte prema Indiji, jednom od najvećih svetskih uvoznika energenata.
Za razliku od ranijeg perioda, kada je ruska nafta prodavana uz značajne popuste kako bi se nadoknadili efekti sankcija, sada se prodaje po znatno povoljnijim cenama za rusku stranu.
Autori analize navode da je ključni razlog za takav obrt deficit nafte na tržištu koji je nastao zbog nestabilnosti na Bliskom istoku.
U takvim okolnostima ruska nafta ponovo postaje važan resurs za države koje žele stabilno snabdevanje energentima.
Sankcije pod pritiskom energetskog tržišta
U tekstu se postavlja i pitanje koje se sve češće čuje u zapadnim analitičkim krugovima – da li su sankcije prema Rusiji zaista postigle očekivani efekat.
Paralelno sa promenama na energetskom tržištu, zapadne države suočavaju se sa sve većim problemima u lancima snabdevanja i vojnoj industriji, što dodatno komplikuje političke odluke o daljem pooštravanju sankcija.
Prema informacijama agencije Rojters, američka administracija razmatra mogućnost daljeg ublažavanja pojedinih naftnih sankcija prema Rusiji.
Kretanje cena na svetskom tržištu pokazuje koliko je situacija nestabilna. Početkom nedelje cena nafte skočila je iznad 119 dolara po barelu – prvi put od juna 2022. godine – zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku.
Nakon tog naglog rasta usledila je korekcija tržišta. List Vol strit džurnal objavio je da je cena nafte kasnije pala ispod 90 dolara po barelu nakon izjave predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa da bi vojna operacija u Iranu uskoro mogla da se završi.
U Moskvi, međutim, već duže vreme tvrde da će ruska ekonomija izdržati pritisak zapadnih sankcija koje se uvode i pooštravaju godinama.
Ruski zvaničnici naglašavaju da zapadne države, prema njihovom mišljenju, nemaju političku volju da priznaju da sankcije nisu donele očekivane rezultate.
Slična mišljenja povremeno se čuju i u pojedinim zapadnim državama, gde se sve češće postavlja pitanje koliko političke odluke mogu da utiču na globalno tržište energenata.
Najnoviji poremećaji na tržištu nafte ponovo otvaraju staru dilemu: da li geopolitika može trajno da kontroliše tokove energenata ili se tržište, pre ili kasnije, uvek vraća sopstvenim pravilima.
Oružane snage Ukrajine izvele su vazdušni napad na kompresorsku stanicu „Ruska“, ključni objekat "Turskog toka" za izvoz ruskog gasa prema Evropi, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Evropa bi uskoro mogla da se suoči sa najvećom energetskom krizom u svojoj istoriji, upozorio je direktor Ruskog fonda za direktne investicije (RDIF) i specijalni predstavnik predsednika Rusije za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev.
Napad raketama Storm Šedou na ruski grad Brjansk nije bio moguć bez direktnog učešća britanskih stručnjaka, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući udar na fabriku mikroelektronike „Kremnij El“.
Predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je dekret kojim se povećava maksimalan broj pripadnika ruskih oružanih snaga, što analitičari tumače kao deo dugoročnih vojnih reformi usmerenih na jačanje vojnog potencijala Rusije u odnosu na NATO.
Na svetskom tržištu već sada ima manje nafte nego što je potrebno zbog krize oko Ormuskog moreuza, a novi udari na rusku naftnu infrastrukturu mogli bi dodatno da podignu cenu barela, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Vašington je upozorio evropske saveznike da bi isporuke američkog oružja Ukrajini, uključujući raketne sisteme HIMARS i NASAMS, mogle da budu odložene zbog iscrpljivanja zaliha tokom rata sa Iranom.
Ministar spoljnih poslova Grčke Jorgos Gerapetritis oštro je upozorio Kijev da se širenje rata u Ukrajini na Mediteran "neće tolerisati", nakon što je kod obala turističkog ostrva Lefkada pronađen ukrajinski pomorski dron-kamikaza.
Rusija je izvela jedan od najžešćih vazdušnih napada na Ukrajinu od početka rata, a udari su pogodili Kijev, zapadne oblasti zemlje, energetske objekte, prugu, luke i drugu infrastrukturu važnu za ukrajinsku pozadinu.
Glavni štab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je da je, prema presretnutim radio-vezama, jedan ruski komandant naredio svojim vojnicima da odrube glave dvojici ukrajinskih boraca poginulih u zasedi kod Guljajpolja u Zaporoškoj oblasti i da ih izlože "radi potvrde".
Rusija je spremna da otvori vrata američkim investitorima za obnovu oštećenih gasovoda Severni tok, ali Moskva za to postavlja jasan politički uslov: trgovina i ekonomija ne smeju više da budu taoci ukrajinskog sukoba, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Ruske snage izvele su tokom noći jedan od najžešćih kombinovanih napada na Kijev od početka sukoba, koristeći stotine dronova kamikaza, balističke i krstareće rakete u više talasa, što je izazvalo snažne eksplozije i požare širom ukrajinske prestonice.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Oružane snage Ukrajine izvele su vazdušni napad na kompresorsku stanicu „Ruska“, ključni objekat "Turskog toka" za izvoz ruskog gasa prema Evropi, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Zastrašujuća scena odvila se danas ispred Pravnog fakulteta u srcu Beograda, gde se u Bulevaru kralja Aleksandra okupila šačica blokadera i ponovo maltretirala građane koji su učestvovali u saobraćaju, a rezultat toga je stravičan - jedan automobil pokosio je starijeg čoveka na pešačkom prelazu.
Blokaderi koji su kod Pravnog fakulteta, nezakonito blokirali ulicu i time izazvali tešku nesreću, nasrnuli su na vozača i i njegovo vozilo marke "opel", pri čemu su polomili stakla na automobilu, a sada uklanjaju snimak sa društvenih mreža kako im se identitet ne bi znao.
Blokaderska banda umislila da ima pravo da deli pravdu povodom današnjeg incidenta kod Pravnog fakulteta za koji su krivi upravo blokaderi, mreže se usijale.
Dok će petak doneti gotovo letnje temperature, već u subotu popodne očekuju nas opasni grmljavinski procesi sa gradom, objavio je Republički hidrometeorološki zavod.
Nacionalni paviljon Srbije za predstojeću specijalizovanu izložbu EKSPO 2027, zamišljen kao futuristička "Srpska kuća" koja simbolizuje otvorenost i svetlost, prostiraće se na preko 17.000 kvadratnih metara.
U organizaciji Ambasade Republike Srbije u Kanadi uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije, u Nacionalnoj galeriji Kanade u Otavi, održana je svečanost povodom obeležavanja dva značajna jubileja — 85 godina diplomatskih odnosa Srbije i Kanade i 170 godina od rođenja Nikole Tesle.
Branko Pušica (38) iz Arilja danas je pred Višim sudom u Užicu osuđen na sveukupnu kaznu na 20 godina zatvora za teško ubistvo bračnog para Ivane (37) i Predraga (40) Novaković iz Arilja 31. decembra 2024. godine.
Zatvorski policajci pronašli su improvizovani mobilni telefon u pritvorskoj ćeliji Duška Golubovića, bivšeg agenta tajne i javne policije, optuženog za šverc cigareta i pranje novca,.
Na presudu izrečenu Branku Pušici (37) iz Arilja, koji je 31. decembra 2024. godine ubio bračni par Ivanu i Predraga Novaković iz Arilja u punom kafiću ljudi, reagovala je Ivanina sestra, Jelena Đorđević.
Turska glumica Afra Saračoglu (28), koja je igrala u nekim od najpopularnijih tamošnjih serija, na neočekivan način je odlučila da se bavi filmom i televizijom.
Vin Dizel i deo originalne glumačke postave kultne franšize "Fast & Furious" okupili su se u Kanu kako bi obeležili 25 godina od početka jedne od najpopularnijih akcionih saga u istoriji filma.
Kupili ste jagode koje izgledaju savršeno, a nemaju skoro nikakav ukus? Uz dodatak šećera koji koriste i profesionalni kuvari jagode mogu postati mnogo slađe, sočnije i ukusnije za samo nekoliko minuta.
Na ponoćnoj projekciji filma "Fast & Furious" na Kanskom festivalu, posebnu pažnju privukla je glumica Džordana Bruster svojim veoma smelim modnim izdanjem.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar