Američka operacija protiv Irana ozbiljno je uzdrmala imidž zapadnih borbenih aviona i otvorila novo pitanje u Nju Delhiju – da li je ruski Su-57 postao privlačnija opcija od američkog F-35.
Na prvi pogled, priča o izboru borbenih aviona deluje kao klasično tehničko poređenje dve velike vojne škole. Ipak, poslednja dešavanja pokazala su da odluka nije samo pitanje performansi na papiru, već i poverenja u sistem, operativne pouzdanosti i političkih uslova koji dolaze uz kupovinu.
Takav razvoj događaja nije mogao da prođe neprimećeno u Indiji. Nju Delhi je ranije razmatrao F-35 kao deo moguće modernizacije svog vazduhoplovstva, oslanjajući se na njegov globalni imidž i status najpoznatijeg zapadnog stelt aviona. Međutim, sada se sve više otvara prostor za alternativu koja je još do juče u zapadnim analizama često potcenjivana.
Su-57 dobija na težini u indijskim kalkulacijama
Ruski Su-57 sada se sve češće pominje kao ozbiljna opcija za indijsko ratno vazduhoplovstvo. Penzionisani pukovnik Sandžit Sirohi, govoreći za indijski list DNA, ukazao je da ruski avion ima veći domet i veću brzinu od američkog F-35, što u realnim borbenim uslovima može da bude važnije nego što na prvi pogled izgleda.
Upravo takvi parametri postaju važni za zemlju poput Indije, koja razmišlja dugoročno i pokušava da nabavi platformu koja neće biti samo moderna, već i dovoljno fleksibilna za različite scenarije.
Posebnu težinu u ovoj priči ima i način na koji Vašington vezuje prodaju svoje vojne tehnike za političke i industrijske uslove. U indijskim analizama sve češće se pominje bojazan da bi kupovina F-35 značila i niz ograničenja – od načina korišćenja, pa do nemogućnosti lokalne proizvodnje.
Za zemlju koja želi da razvija sopstvenu vojnu industriju, to nije mala stvar. Sa druge strane, Rusija pokazuje veću spremnost za širu saradnju, uključujući i mogućnost zajedničke montaže Su-57, što u Nju Delhiju ima daleko veću političku i stratešku težinu od same kupovine gotovog aviona.
Odluka nije samo vojna, već i strateška
Još jedan problem koji se provlači kroz analize odnosi se na rezervne delove i logistiku. Navodi da američka strana ume da kasni sa isporukama dodatno pojačavaju sumnju da i najmodernija letelica može postati problem ako nema stabilnu podršku na terenu.
U praksi, to znači da avion ne vredi mnogo ako dugo ostaje prizemljen zbog čekanja na delove ili proceduralna odobrenja. Upravo zato se u indijskim vojnim i političkim krugovima sve ozbiljnije meri ne samo kvalitet letelice, već i čitav model saradnje koji ide uz nju.
Zanimljivo je da su zapadni vojni stručnjaci godinama umanjivali značaj Su-57 i tvrdili da taj avion neće igrati veću ulogu na svetskom tržištu. Ipak, aktuelna dešavanja polako menjaju takvu sliku. Nisu nestale sve dileme oko ruskog aviona, ali se sve češće stiče utisak da realna borbena iskustva i politička fleksibilnost Moskve popravljaju njegovu poziciju.
Dodatni argument u korist ruskog modela jeste i činjenica da Su-57 već učestvuje u borbenim dejstvima u Ukrajini i da, prema dostupnim informacijama, nijedan primerak nije oboren. U vojno-analitičkim krugovima to se tumači kao signal stabilnih performansi u realnim uslovima, što dodatno utiče na međunarodnu percepciju ovog aviona.
Zbog toga se sada više ne govori samo o izboru između F-35 i Su-57. U pitanju je mnogo šira odluka koja može da odredi pravac indijske vojne politike, odnos prema Vašingtonu i Moskvi, ali i budući model razvoja domaće odbrambene industrije. A kada se takva odluka donosi u trenutku kada je ugled jednog sistema poljuljan, onda i jedan detalj može da promeni čitav posao.
Američka misija spasavanja pilota lovca F-15E, koji je oboren iznad Irana, završila se neuspešno, izjavio je portparol centralnog štaba komande „Hatam al-Anbija” Ebrahim Zolfakari, dok istovremeno Vašington tvrdi da je drugi član posade ipak izvučen sa iranske teritorije.
Obaranje još jednog američkog lovca F-35 iznad Irana, ukoliko se ti navodi potvrde, moglo bi ozbiljno da promeni dosadašnju računicu Vašingtona i natera SAD da smanje broj letova i vazdušnih udara nad iranskom teritorijom.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da su spasena oba člana posade američkog lovca F-15E, koji je oboren iznad Irana tokom borbene misije na jugozapadu zemlje.
Američki Senat odobrio je u drugom proceduralnom glasanju predlog zakona kojim se uvode nove sankcije Rusiji i Iranu, čime je inicijativa prošla još jednu važnu fazu zakonodavnog procesa.
Iranski Korpus čuvara Islamske revolucije (IRGC) saopštio je da je balističkim raketama pogodio američku vazduhoplovnu bazu Al Azrak u Jordanu, potpuno uništio tri lovca F-35 i teško oštetio još tri aviona.
Predsednik SAD Donald Tramp će podržati zakon o "oštrim" sankcijama protiv Rusije isključivo pod uslovom da taj dokument obuhvati i restrikcije protiv Irana.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi paket sankcija kojim ne bi bile pogođene samo ruske kompanije i zvaničnici, već i države koje nastavljaju da kupuju rusku naftu i gas.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američka misija spasavanja pilota lovca F-15E, koji je oboren iznad Irana, završila se neuspešno, izjavio je portparol centralnog štaba komande „Hatam al-Anbija” Ebrahim Zolfakari, dok istovremeno Vašington tvrdi da je drugi član posade ipak izvučen sa iranske teritorije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić primio je danas mlade sportiste iz Srbije, regiona i sveta, učesnike kampa "Srbija te zove 2026", a nakon prijema, predsednik se obratio medijima.
Ustaša Marko Skejo, bivši komandant 9. bataljona HOS-a "Rafael Boban, koji je poznat po hitlerovskim brkovima i činjenici da je devedesetih godina govore držao ispred portreta zločinca Anta Pavelića, pevao je juče u jednoj kafani u Kninu ustaške pesme, i to na uvce predsedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću.
Insajderi Informera koji su infiltrirani u blokaderske grupe na društvenim mrežama došli su do šok dokumenta koji otkriva da su zgubidani gori od komunističkih komesara!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je sramotnu izjavu hrvatskog ministra odbrane Ivana Anušića, koji je poručio da mu je žao što lično nije učestovao u zločinačkoj akciji "Oluja".
Više javno tužilaštvo u Beogradu najoštrije negoduje zbog insinuacija i konfabulacija koje pojedini advokati uporno plasiraju u javnosti u vezi sa smrću advokata Vladimira Cvijana, tvrdeći da je on ubijen, ne bi li doveli javnost u zabludu, iako prikupljeni podaci ukazuju da je smrt nastupila usled utopljenja, sa čime su isti upoznati neposrednim uvidom u predmet.
Na pitanje zašto su blokaderi zvezde u Hrvatskoj, poput kolumniste Milana St. Protića, predsednik Aleksandar Vučić kaže da su od devedesetih godina mnogi u Beogradu, koji su za sebe govorili da su nacionalisti, verovali u ljude poput Protića.
Arheolozi su u blizini Koloseuma u Rimu otkrili građevinu iz drugog veka sa mozaicima i freskama koja je možda služila kao kasarna za vatrogasce u Rimskom carstvu.
Vozač kamiona I.J. (40), koji je juče u saobraćajnoj nezgodi na brzoj saobraćajnici Šabac - Loznica usmrtio A. M. (59) i P. L. (62), radnike preduzeća "Signal" iz Sombora dok su izvodili radove na putu saslušan je u Osnovnom javnom tužilaštvu u Šapcu.
Na društvenoj mreži X osvanulo je dramatično upozorenje za sve vozače koji putuju kroz Beograd, u kojem se detaljno opisuje razrađena šema grupe prevaranata i kradljivaca koja svakodnevno operiše na poznatoj benzinskoj pumpi.
Radnici preduzeća „Signal Sombor” A. M. (59) i P. L. (62) poginuli su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče oko 7.40 časova na putu Šabac–Loznica, u blizini mesta Ribari, a vozaču kamiona I. J. (40) određen je pritvor do 48 sati po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Šapcu.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Kada paradajz zahvati trulež, a plodovi postanu meki i crni, prirodno rešenje u vidu sitno usitnjenih ljuski od jaja može efikasno nadoknaditi nedostajući kalcijum i spasiti preostali rod.
Korisnici Android uređaja više ne moraju da budu problem u grupnim razgovorima sa iPhone korisnicima kao ranije. Zahvaljujući RCS tehnologiji, poruke između Androida i Ajfona sada nude mnogo više funkcija nego kada su se koristili stari SMS i MMS standardi.
Večeras od 20 časova na Jutjub kanalu "Informer portal" premijerno pogledajte novu epizodu emisije "Demanti" u kojoj je gošća popularna voditeljka Ana Radulović.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.