Rusija pomaže Iranu da tokom rata sa Sjedinjenim Američkim Državama obnovi dronove i razvije nove raketne kapacitete, dok američki zvaničnici tvrde da Moskva Teheranu dostavlja i obaveštajne podatke koji mogu da se koriste za napade na američke vojne objekte.
Jedan od najvažnijih kanala pomoći prolazi preko Kaspijskog mora.
Njujork tajms je, pozivajući se na američke zvaničnike, još u maju objavio da Rusija tim pravcem šalje Iranu komponente za bespilotne letelice, omogućavajući Teheranu da obnovi arsenal ozbiljno potrošen tokom rata.
Američke procene tada su govorile da je Iran izgubio oko 60 odsto svojih dronova.
Ako se ruske isporuke nastave sadašnjim tempom, Teheran bi, prema tim procenama, mogao relativno brzo ponovo da popuni zalihe.
Kaspijsko more postalo vojni koridor Moskve i Teherana
Obe države izlaze na njegove obale, roba može direktno da se prevozi između njihovih luka, a transport ne mora da prolazi kroz Ormuski moreuz ili druge pomorske pravce na kojima američke snage mogu da izvrše znatno veći pritisak.
Istim putem prevoze se žitarice, ulje, stočna hrana i druga roba, ali američki izvori tvrde da sada među isporukama sve veći značaj imaju komponente potrebne iranskoj vojnoj industriji.
Tok saradnje praktično se obrnuo.
Iran je ranije Rusiji slao dronove „Šahed“ i delove potrebne za njihovu proizvodnju. Moskva je zatim pokrenula masovnu proizvodnju sopstvene porodice „Geran“, promenila elektroniku, navigaciju, komunikaciju i taktiku njihove upotrebe, a sada deo tih tehnoloških rešenja završava nazad u Iranu.
Među najvažnijim ruskim unapređenjima nalazi se sistem „Kometa-M“, namenjen zaštiti satelitske navigacije od elektronskog ometanja.
Rusija ga koristi u svojim dronovima „Geran“, a američke obaveštajne službe istraživale su da li je upravo ta tehnologija pomogla Iranu da poveća preciznost udara na američke objekte.
Rojters je u julu objavio da američki obaveštajci proveravaju da li je Moskva Teheranu dala naprednu tehnologiju za dronove ili podatke potrebne za izbor ciljeva nakon veoma preciznih iranskih napada na objekte CIA na Bliskom istoku.
Konačan zaključak tada još nije bio donet.
Ruski sateliti iznad američkih baza
U septembru su se pojavile još ozbiljnije tvrdnje.
Si-En-En je objavio istragu prema kojoj postoje američki obaveštajni podaci da ruski izviđački sateliti dostavljaju Iranu informacije koje pomažu pri pojedinim preciznim napadima na američke vojne objekte.
Posebno je analiziran napad na vazduhoplovnu bazu Princ Sultan u Saudijskoj Arabiji 27. marta.
Dva dana pre udara iznad baze je, prema analizi orbitalnih podataka, prošla grupa od 14 ruskih izviđačkih satelita.
Među njima su bili sistemi sposobni za veoma detaljno snimanje, presretanje radarskih i radio-signala i otkrivanje toplotnih izvora.
Američki izvori koje citira Si-En-En tvrde da su ruski sateliti imali važnu ulogu u prikupljanju informacija koje su Iranu mogle da pomognu da precizno udari bazu.
U napadu je povređeno 12 pripadnika američkih snaga i uništena je vredna vojna oprema.
To ne znači da je potvrđeno da ruski oficiri neposredno biraju ciljeve ili upravljaju iranskim raketama.
Moskva takvu ulogu nije potvrdila.
Međutim, američki izvori sada tvrde da Iran dobija deo obaveštajne slike koju sam ne bi mogao da prikupi istom brzinom i kvalitetom.
Foto: Fotoilustracija
Ruski stručnjaci rade i na novim iranskim raketama
Pomoć se ne završava na dronovima i satelitskim podacima.
Fajnenšel tajms je početkom septembra otkrio tajni rusko-iranski program oznake C430L, u kojem ruski raketni stručnjaci pomažu Iranu u razvoju naprednih supersoničnih krstarećih raketa.
Program je počeo još 2023. godine, ali je nastavljen i tokom rata Irana sa SAD i Izraelom.
U projekat su, prema dokumentima do kojih je došao list, uključeni Rosoboroneksport i stručnjaci kompanije NPO Mašinostrojenija, jednog od najvažnijih ruskih centara za razvoj raketnog naoružanja.
Ključni cilj jeste razvoj nabojno-mlaznog motora koji bi omogućio krstarećoj raketi da duže leti višestruko većom brzinom od zvuka.
Iran je već napravio i testirao takav sistem.
Ruski inženjeri analizirali su podatke sa iranskog probnog leta i proučavali rad dovoda goriva, stabilnost sagorevanja, usis vazduha i mlaznicu motora.
Takva tehnologija mogla bi da bude primenjena na protivbrodskim raketama namenjenim za napade na američke nosače aviona, razarače i druge ratne brodove u Persijskom i Omanskom zalivu.
Za sada nema dokaza da je raketa razvijena uz rusku pomoć već uvedena u operativnu upotrebu.
Putin otvoreno rekao: Pomažemo Iranu
Da ruska podrška Teheranu nije samo rezultat obaveštajnih procena pokazala je i izjava predsednika Rusije Vladimira Putina početkom septembra.
Tokom sastanka sa iranskim predsednikom Masudom Pezeškijanom na samitu Šangajske organizacije za saradnju u Kirgistanu, Putin je rekao da Moskva nastavlja da Iranu pruža pomoć tokom rata.
- Tokom ovog teškog perioda trudimo se da vam pružimo neophodnu pomoć. Razgovarali smo sa vama o vašim potrebama i nastavljamo da isporučujemo robu koja vam je potrebna - rekao je Putin.
Pezeškijan mu je zahvalio na podršci i rekao da su strateški odnosi dve države pomogli Iranu u sukobu sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Putin tada nije precizirao šta sve podrazumeva pod „potrebnom robom“.
Tramp upozorio Moskvu da se ne uključuje
Američki predsednik Donald Tramp još u julu je otvoreno upozorio Rusiju i Kinu da se ne uključuju u rat na strani Irana.
Tramp je tada rekao da mu je Putin obećao da Rusija neće prodavati oružje Teheranu.
- Verujem mu - rekao je američki predsednik, ali je odmah dodao da bi pomoć Rusije ili Kine Iranu imala „veoma ozbiljne posledice“.
Problem za Vašington je što granica između klasične prodaje oružja i drugih oblika vojne pomoći postaje sve manje jasna.
Komponente za dronove, sistemi navigacije, satelitske fotografije, elektronsko izviđanje, raketna tehnologija i tehnička pomoć stručnjaka mogu značajno da povećaju iranske sposobnosti i bez formalnog slanja kompletnih ruskih raketnih sistema.
Ukrajinski poslanik Aleksej Gončarenko žestoko je napao sistem protivvazdušne odbrane posle ruskog udara na zgradu Nacionalne akademije nauka u centru Kijeva, ocenivši da je situacija došla dotle da je nebo iznad ukrajinske prestonice „praktično potpuno pod kontrolom Rusije“.
Specijalni predstavnik predsednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev žestoko je odgovorio šefici diplomatije Evropske unije Kaji Kalas, nazvavši je jednom od "ratnohuškačkih diverzija EU protiv Evrope“.
NATO lovci koji čuvaju vazdušni prostor baltičkih država šest puta su tokom prošle nedelje podizani zbog ruskih aviona koji su leteli iznad međunarodnih voda Baltika bez prijavljenih planova leta i sa isključenim transponderima, saopštilo je Ministarstvo odbrane Litvanije.
Za informaciju koja bi dovela do lokacije komandanta ukrajinskih Snaga bespilotnih sistema Roberta "Mađara“ Brovdija navodno je ponuđeno čak 20 miliona dolara preko postsovjetskih kriminalnih mreža, tvrde pripadnici njegove formacije u razgovoru za Volstrit žurnal.
Ruska vojska počela je masovno da koristi novu generaciju mlaznih bespilotnih letelica „Geran-4“ i „Geran-5“, koje dostižu brzinu do 600 kilometara na čas i lete na visinama nedostupnim većini ukrajinskih dronova-presretača.
Iran je razvio nove vojne tehnologije i spremio „iznenađenja“ koja još nisu pokazana protivniku, izjavio je portparol iranskih oružanih snaga general Abolfazl Šekarči, uz upozorenje da će svaki novi napad na zemlju biti dočekan naprednijim raketama, dronovima i drugim sistemima.
Letonska vojska proglasila je u nedelju ujutru vazdušnu opasnost u tri oblasti zemlje i zatražila od stanovništva da hitno potraži sklonište, dok su borbeni avioni NATO podignuti zbog moguće pretnje u vazdušnom prostoru.
Sjedinjene Američke Države neće ugroziti bezbednost sopstvene vojske i ekonomije kako bi nastavile da snabdevaju Ukrajinu raketama, ocenio je urednik američkog časopisa Amerikan konzervativ Džud Ruso, upozoravajući da su američke zalihe presretača ozbiljno iscrpljene ratom sa Iranom, dok Pentagon preusmerava sisteme „patriot“ u Saudijsku Arabiju i Katar.
U ukrajinskoj Volinjskoj oblasti proglašena je uzbuna zbog opasnosti od oslobađanja amonijaka nakon ruskog napada dronovima na industrijsko postrojenje u mestu Maneviči, gde je jedna osoba poginula, osmoro je povređeno, a izbio je i veliki požar, saopštile su lokalne vlasti.
Američke vojne kompanije koriste rat u Ukrajini za testiranje novih sistema naoružanja u stvarnim borbenim uslovima protiv ruske vojske, izjavio je bivši direktor CIA i penzionisani američki general Dejvid Petreus, koji je ukrajinski front nazvao najboljom vojnom laboratorijom na svetu.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potvrdio je da Kijev nije dobio upozorenje zapadnih partnera o lansiranju pet ruskih balističkih raketa koje su pogodile civilnu infrastrukturu prestonice, u trenutku kada Sjedinjene Američke Države prete ograničavanjem obaveštajne podrške Ukrajini.
Dva teretna broda napadnuta su dronovima u Crnom moru, nedaleko od bugarske obale, pri čemu je jedan potonuo, dok je sa drugog evakuisano svih 15 članova posade, saopštio je bugarski premijer Rumen Radev.
Američki predsednik Donald Tramp odbacio je tvrdnje da Rusija i Kina pružaju pomoć Iranu u sukobu sa Sjedinjenim Američkim Državama, poručivši da Moskva i Peking imaju previše toga da izgube i da bi Vašington veoma brzo saznao za njihovu eventualnu umešanost.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinski poslanik Aleksej Gončarenko žestoko je napao sistem protivvazdušne odbrane posle ruskog udara na zgradu Nacionalne akademije nauka u centru Kijeva, ocenivši da je situacija došla dotle da je nebo iznad ukrajinske prestonice „praktično potpuno pod kontrolom Rusije“.
Uoči velikog skupa liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" koji je nedavno održan u Čačku, jedan građanin izneo je svoj stav o tome zašto podržava politiku Aleksandra Vučića.
Član Predsedništva SNS Miroslav Čučković oglasio se povodom zdravstvenih projekata koji su važni za građane Srbije, ističući da izgradnja novog porodilišta, novog Kliničkog centra i dečje bolnice Tiršova 2, ne bi bila moguća bez jednog čoveka - Aleksandra Vučića.
Marina Raguš govorila je na RTS-u o pokušajima Srbije da izgradi mir i stabilnost u regionu, a kao jedan od najtežih trenutaka izdvojila je napad na Aleksandra Vučića u Potočarima 2015. godine.
Tokom izuzetno burne i napete debate u emisiji "Takovska 10" na RTS-u, predstavnica liste "Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija" Marina Raguš direktno se obratila mladima i studentima sa druge strane Drine, razotkrivajući sramno ćutanje i bežanje od odgovornosti blokadera povodom skandaloznih i srbomrzačkih transparenata koje su kačili u Novom Pazaru.
U Exatlonu Srbija, najvećem sportskom rijalitiju koji se emituje na Informer televiziji, održana je prva borba za život, u kojoj je Crveni tim odneo pobedu i napravio važan korak u borbi za opstanak u takmičenju.
Razgovor kapitena Crvenog tima Nikole Lakića sa sinom bio je veoma emotivan, a takmičar Exatlona na kraju razgovora uputio je poruku porodicama Plavih.
Povodom godišnjice rođenja Branislava Nušića, jednog od najznačajnijih srpskih komediografa i dramskih pisaca, Kula Beograd sinoć je zasijala u čast književnika čija su dela obeležila domaću pozorišnu i književnu scenu.
U Beloj Reci pod Murtenicom kod Nove Varoši nije neobično samo što je grožđe u izobilju rodilo na iznad 1.100 metara nadmorske visine, već što ga domaćin bere na trešnji!
U Srbiji će danas biti toplo uz postepeno naoblačenje, dok se posle podne i uveče na zapadu zemlje mestimično očekuju kratkotrajna kiša ili pljuskovi, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.
Opštinsko državno tužilaštvo u Sisku u Hrvatskoj pokrenulo je istragu protiv hrvatskog državljanina (30) zbog sumnje da je počinio više krivičnih dela.
Devojka (30), inače beskućnica iz Zagreba sa debelim prekršajnim dosijeom, uhapšena je nakon što se potpuno gola kupala na javnoj slavini za pijaću vodu.
Mesec dana nakon teške saobraćajne nesreće u kojoj je život izgubio pevač Goran Maksimović, došlo je do značajnog preokreta u istrazi. Slučaj je iz nadležnosti Osnovnog javnog tužilaštva zvanično preuzelo Više javno tužilaštvo u Šapcu, i to nakon što su pristigli rezultati obavljenih analiza.
Žena koja tvrdi da ju je britanski glumac i komičar Rasel Brend seksualno napao opisala je, u nastavku suđenja, navodni napad kao "nasilan" i "mahnit".
Slavka Štimca i Svetislava Buleta Goncića posle gotovo pola veka ponovo je spojio reditelj Dejan Karaklajić, sa kojim su sarađivali još na filmu "Zimovanje u Jakobsfeldu", dok je radio kao asistent reditelja Branka Bauera.
Nekada su se zbog omiljene serije otkazivali izlasci i ostajalo budno do kasno u noć, a danas deo mladih tvrdi da nema ni vremena ni strpljenja da pogleda jednu epizodu do kraja.
Postoji seksualna poza koja bi mogla da pomogne ženama da lakše dožive orgazam, a ne zahteva komplikovane pokrete niti posebnu pripremu. Reč je o varijaciji misionarske poze poznatoj kao koitalno poravnanje (CAT), kod koje je naglasak na položaju tela i stimulaciji klitorisa.
Nabavka kupusa za kiseljenje zahteva oprez jer glavice mogu da sadrže povišene količine nitrata, pa bi trebalo obratiti pažnju na njihov izgled, miris i strukturu listova.
Jutjuber Bogdan Ilić, poznatiji kao Baka Prase, otkrio je da je nakon kraha ljubavi imao brojne afere, ali i da se odao alkoholu, zbog čega se našao u situacijama koje danas i sam opisuje kao haotične.
Voditeljka Dušica Jakovljević odlučila je da ispravi ono čime nije bila zadovoljna nakon prethodne operacije nosa, a novi snimak koji je objavila na društvenim mrežama pokrenuo je nagađanja da je ponovo otišla pod nož.
Pevačica Monika Ivkić, koja je nedavno pretrpela fizičko nasilje nakon nastupa u jednoj kafani u dijaspori, otkazala je zakazane nastupe zbog narušenog zdravstvenog stanja i trenutno se nalazi u bolnici.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.