Rusija pomaže Iranu da tokom rata sa Sjedinjenim Američkim Državama obnovi dronove i razvije nove raketne kapacitete, dok američki zvaničnici tvrde da Moskva Teheranu dostavlja i obaveštajne podatke koji mogu da se koriste za napade na američke vojne objekte.
Jedan od najvažnijih kanala pomoći prolazi preko Kaspijskog mora.
Njujork tajms je, pozivajući se na američke zvaničnike, još u maju objavio da Rusija tim pravcem šalje Iranu komponente za bespilotne letelice, omogućavajući Teheranu da obnovi arsenal ozbiljno potrošen tokom rata.
Američke procene tada su govorile da je Iran izgubio oko 60 odsto svojih dronova.
Ako se ruske isporuke nastave sadašnjim tempom, Teheran bi, prema tim procenama, mogao relativno brzo ponovo da popuni zalihe.
Kaspijsko more postalo vojni koridor Moskve i Teherana
Obe države izlaze na njegove obale, roba može direktno da se prevozi između njihovih luka, a transport ne mora da prolazi kroz Ormuski moreuz ili druge pomorske pravce na kojima američke snage mogu da izvrše znatno veći pritisak.
Istim putem prevoze se žitarice, ulje, stočna hrana i druga roba, ali američki izvori tvrde da sada među isporukama sve veći značaj imaju komponente potrebne iranskoj vojnoj industriji.
Tok saradnje praktično se obrnuo.
Iran je ranije Rusiji slao dronove „Šahed“ i delove potrebne za njihovu proizvodnju. Moskva je zatim pokrenula masovnu proizvodnju sopstvene porodice „Geran“, promenila elektroniku, navigaciju, komunikaciju i taktiku njihove upotrebe, a sada deo tih tehnoloških rešenja završava nazad u Iranu.
Među najvažnijim ruskim unapređenjima nalazi se sistem „Kometa-M“, namenjen zaštiti satelitske navigacije od elektronskog ometanja.
Rusija ga koristi u svojim dronovima „Geran“, a američke obaveštajne službe istraživale su da li je upravo ta tehnologija pomogla Iranu da poveća preciznost udara na američke objekte.
Rojters je u julu objavio da američki obaveštajci proveravaju da li je Moskva Teheranu dala naprednu tehnologiju za dronove ili podatke potrebne za izbor ciljeva nakon veoma preciznih iranskih napada na objekte CIA na Bliskom istoku.
Konačan zaključak tada još nije bio donet.
Ruski sateliti iznad američkih baza
U septembru su se pojavile još ozbiljnije tvrdnje.
Si-En-En je objavio istragu prema kojoj postoje američki obaveštajni podaci da ruski izviđački sateliti dostavljaju Iranu informacije koje pomažu pri pojedinim preciznim napadima na američke vojne objekte.
Posebno je analiziran napad na vazduhoplovnu bazu Princ Sultan u Saudijskoj Arabiji 27. marta.
Dva dana pre udara iznad baze je, prema analizi orbitalnih podataka, prošla grupa od 14 ruskih izviđačkih satelita.
Među njima su bili sistemi sposobni za veoma detaljno snimanje, presretanje radarskih i radio-signala i otkrivanje toplotnih izvora.
Američki izvori koje citira Si-En-En tvrde da su ruski sateliti imali važnu ulogu u prikupljanju informacija koje su Iranu mogle da pomognu da precizno udari bazu.
U napadu je povređeno 12 pripadnika američkih snaga i uništena je vredna vojna oprema.
To ne znači da je potvrđeno da ruski oficiri neposredno biraju ciljeve ili upravljaju iranskim raketama.
Moskva takvu ulogu nije potvrdila.
Međutim, američki izvori sada tvrde da Iran dobija deo obaveštajne slike koju sam ne bi mogao da prikupi istom brzinom i kvalitetom.
Foto: Fotoilustracija
Ruski stručnjaci rade i na novim iranskim raketama
Pomoć se ne završava na dronovima i satelitskim podacima.
Fajnenšel tajms je početkom septembra otkrio tajni rusko-iranski program oznake C430L, u kojem ruski raketni stručnjaci pomažu Iranu u razvoju naprednih supersoničnih krstarećih raketa.
Program je počeo još 2023. godine, ali je nastavljen i tokom rata Irana sa SAD i Izraelom.
U projekat su, prema dokumentima do kojih je došao list, uključeni Rosoboroneksport i stručnjaci kompanije NPO Mašinostrojenija, jednog od najvažnijih ruskih centara za razvoj raketnog naoružanja.
Ključni cilj jeste razvoj nabojno-mlaznog motora koji bi omogućio krstarećoj raketi da duže leti višestruko većom brzinom od zvuka.
Iran je već napravio i testirao takav sistem.
Ruski inženjeri analizirali su podatke sa iranskog probnog leta i proučavali rad dovoda goriva, stabilnost sagorevanja, usis vazduha i mlaznicu motora.
Takva tehnologija mogla bi da bude primenjena na protivbrodskim raketama namenjenim za napade na američke nosače aviona, razarače i druge ratne brodove u Persijskom i Omanskom zalivu.
Za sada nema dokaza da je raketa razvijena uz rusku pomoć već uvedena u operativnu upotrebu.
Putin otvoreno rekao: Pomažemo Iranu
Da ruska podrška Teheranu nije samo rezultat obaveštajnih procena pokazala je i izjava predsednika Rusije Vladimira Putina početkom septembra.
Tokom sastanka sa iranskim predsednikom Masudom Pezeškijanom na samitu Šangajske organizacije za saradnju u Kirgistanu, Putin je rekao da Moskva nastavlja da Iranu pruža pomoć tokom rata.
- Tokom ovog teškog perioda trudimo se da vam pružimo neophodnu pomoć. Razgovarali smo sa vama o vašim potrebama i nastavljamo da isporučujemo robu koja vam je potrebna - rekao je Putin.
Pezeškijan mu je zahvalio na podršci i rekao da su strateški odnosi dve države pomogli Iranu u sukobu sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Putin tada nije precizirao šta sve podrazumeva pod „potrebnom robom“.
Tramp upozorio Moskvu da se ne uključuje
Američki predsednik Donald Tramp još u julu je otvoreno upozorio Rusiju i Kinu da se ne uključuju u rat na strani Irana.
Tramp je tada rekao da mu je Putin obećao da Rusija neće prodavati oružje Teheranu.
- Verujem mu - rekao je američki predsednik, ali je odmah dodao da bi pomoć Rusije ili Kine Iranu imala „veoma ozbiljne posledice“.
Problem za Vašington je što granica između klasične prodaje oružja i drugih oblika vojne pomoći postaje sve manje jasna.
Komponente za dronove, sistemi navigacije, satelitske fotografije, elektronsko izviđanje, raketna tehnologija i tehnička pomoć stručnjaka mogu značajno da povećaju iranske sposobnosti i bez formalnog slanja kompletnih ruskih raketnih sistema.
Ukrajinski poslanik Aleksej Gončarenko žestoko je napao sistem protivvazdušne odbrane posle ruskog udara na zgradu Nacionalne akademije nauka u centru Kijeva, ocenivši da je situacija došla dotle da je nebo iznad ukrajinske prestonice „praktično potpuno pod kontrolom Rusije“.
Specijalni predstavnik predsednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev žestoko je odgovorio šefici diplomatije Evropske unije Kaji Kalas, nazvavši je jednom od "ratnohuškačkih diverzija EU protiv Evrope“.
NATO lovci koji čuvaju vazdušni prostor baltičkih država šest puta su tokom prošle nedelje podizani zbog ruskih aviona koji su leteli iznad međunarodnih voda Baltika bez prijavljenih planova leta i sa isključenim transponderima, saopštilo je Ministarstvo odbrane Litvanije.
Za informaciju koja bi dovela do lokacije komandanta ukrajinskih Snaga bespilotnih sistema Roberta "Mađara“ Brovdija navodno je ponuđeno čak 20 miliona dolara preko postsovjetskih kriminalnih mreža, tvrde pripadnici njegove formacije u razgovoru za Volstrit žurnal.
Ruska vojska počela je masovno da koristi novu generaciju mlaznih bespilotnih letelica „Geran-4“ i „Geran-5“, koje dostižu brzinu do 600 kilometara na čas i lete na visinama nedostupnim većini ukrajinskih dronova-presretača.
Sjedinjene Američke Države ne očekuju da će Rusija i Ukrajina postići mirovni sporazum tokom pregovora u Abu Dabiju 10. i 11. novembra, ali veruju da postoji realna mogućnost za značajan napredak ka okončanju rata.
Američke snage napale su iransko ostrvo Kešm u Ormuskom moreuzu, dok je gotovo istovremeno izveden napad bespilotnim letelicama na gasno polje Hor Mor u iračkom Kurdistanu.
Rusija bi mogla da počne da bombarduje fabrike oružja i bespilotnih letelica na teritoriji Nemačke i drugih članica NATO-a, ukoliko proceni da Zapad nastavlja da učestvuje u napadima na rusku teritoriju, upozorio je penzionisani brigadni general Bundesvera Erih Vad, nekadašnji vojni savetnik nemačke kancelarke Angele Merkel.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa zatražila je od Kine da iskoristi svoj uticaj na Iran kako bi pomogla u okončanju rata, objavio je "Vašington post".
Ruski predsednik Vladimir Putin primio je hitnu poruku iranskog vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija, koju mu je tokom nenajavljene posete Moskvi lično uručio sekretar Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana Mohsen Rezai.
Pobeda Demokratske stranke na izborima za američki Kongres mogla bi potpuno da uništi planove Donalda Trampa i Vladimira Putina o obnovi rusko-američke ekonomske saradnje, upozorio je ruski politikolog Dmitrij Suslov.
Svetsko tržište nafte doživelo je najveći nedeljni pad cena od početka pandemije koronavirusa 2020. godine, nakon što su najave mogućeg mirovnog sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Irana podstakle očekivanja da bi uskoro moglo da dođe do normalizacije izvoza energenata iz Persijskog zaliva.
Sjedinjene Američke Države spremaju novi zahtev saveznicima iz NATO da izdvoje dodatni novac za kupovinu američkog naoružanja namenjenog Ukrajini, nakon što je u programu vojne pomoći nastao finansijski manjak od približno dve milijarde dolara.
Donald Tramp Mlađi, najstariji sin američkog predsednika Donalda Trampa, javno je podržao potpredsednika SAD Džej Di Vensa, koji je za težak poraz republikanaca na izborima za Kongres direktno okrivio rat sa Iranom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinski poslanik Aleksej Gončarenko žestoko je napao sistem protivvazdušne odbrane posle ruskog udara na zgradu Nacionalne akademije nauka u centru Kijeva, ocenivši da je situacija došla dotle da je nebo iznad ukrajinske prestonice „praktično potpuno pod kontrolom Rusije“.
Aleksandar Vučić, lider opozcije, rekao je večeras za Informer TV da je "Studentska lista" tražila 50 dosijea zaposlenih na RTS-u, naglasivši da se to nije dešavalo od vremena Gestapoa.
Predsednik Hrvatske Zoran Milanović javno je priznao potpunu ekonomsku dominaciju Srbije dok je Aleksandar Vučić bio na vlasti, istakavši da je naša zemlja ostvarila veći privredni rast od Hrvatske, i to bez ijednog evra iz fondova Evropske unije!
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, govoreći o dešavanjima u Srbiji i hapšenju dvojice vlasnika kompanije "Millenijum tim", ukazao je na zastrašivanje i pritiske koje sprovode predstavnici nove vlasti.
Predsednik Francuske Emanuel Makron priredio je svečanu večeru za šefove delegacije Pariskog mirovnog foruma, a svečani doček priređen je i za v.d. predsednika Republike Srbije Anu Brnabić.
Lider opozicije Aleksandar Vučić uključio se danas telefonskim putem uživo u Kolegijum Informera gde je govorio o aktuelnim političkim dešavanjima, ali i o merama REM-a protiv naše televizije.
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović podneo je krivičnu prijavu protiv javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva u Beogradu Gorana Ilića koji je i predsednik Komisije za nadzor formirane rešenjem Vrhovnog javnog tužioca.
Dok se ne formira Vlada, i ne vidimo njihove dalje ekonomske poteze, kurs će imati odstupanja, a prodaja stranih valuta biće na minimumu, upozoravaju ekonomisti!
Dom zdravlja u Nišu organizovao je dežurstva za sredu, 11. novembar, kada se obeležava Dan primirja u Prvom svetskom ratu. Pojedine službe radiće u redovnom prazničnom režimu, dok Kol centar tog dana neće biti dostupan.
Niška policija saopštila je nedavno da je muškarac (66) iz jednog sela u okolini Gadžinog Hana uhapšen zbog sumnje da je obljubio dvanaestogodišnju devojčicu iz istog mesta, a krajem septembra zbog obljube iste devojčice uhapšen je i muškarac (46) iz Niša.
Žena (65) iz Skoplja uhapšena je nakon što je tokom kontrole paketa koji je donela sinu u zatvor "Idrizovo" pronađena marihuana, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije, piše Sloboden pečat.
Viši sud u Podgorici izrekao je prvostepene presude kojima su odbegli šef kriminalne organizacije Radoje Zvicer (44) i policajac Ljubo Milović osuđeni na 40, odnosno 19 godina zatvora, dok je operativac Agencije za nacionalnu bezbednost (ANB) Petar Lazović dobio 20 godina robije, zbog optužbe da je bio deo kriminalne organizacije "kavačkog" klana.
Poznati britanski kuvar i televizijska zvezda Gordon Remzi proslavio je 60. rođendan, a ulazak u novu deceniju života obeležio je na potpuno neočekivan način.
Kajli Džener još jednom je uspela da se nađe u epicentru svetskih medijskih dešavanja. Raspametila je svoje pratioce na društvenim mrežama smelim fotografijama koje su za samo nekoliko minuta zapalile internet.
Crveno vino više ne bi trebalo smatrati sredstvom za očuvanje zdravlja srca. Vodeći kardiolozi poručuju da alkohol nosi rizike bez obzira na količinu, a evo šta je zaista dobro za vaše kardiovaskularno zdravlje.
Učesnica rijalitija Marija Kulić žestoko je oplela po Ivanu Marinkoviću nakon sinoćnjeg "Pretresa nedelje sa Milanom Miloševićem", tokom kojeg je ponovo otvorena tema njegovog narušenog odnosa sa bivšom partnerkom Miljanom Kulić, ali i njenom porodicom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.