Rusija pomaže Iranu da tokom rata sa Sjedinjenim Američkim Državama obnovi dronove i razvije nove raketne kapacitete, dok američki zvaničnici tvrde da Moskva Teheranu dostavlja i obaveštajne podatke koji mogu da se koriste za napade na američke vojne objekte.
Jedan od najvažnijih kanala pomoći prolazi preko Kaspijskog mora.
Njujork tajms je, pozivajući se na američke zvaničnike, još u maju objavio da Rusija tim pravcem šalje Iranu komponente za bespilotne letelice, omogućavajući Teheranu da obnovi arsenal ozbiljno potrošen tokom rata.
Američke procene tada su govorile da je Iran izgubio oko 60 odsto svojih dronova.
Ako se ruske isporuke nastave sadašnjim tempom, Teheran bi, prema tim procenama, mogao relativno brzo ponovo da popuni zalihe.
Kaspijsko more postalo vojni koridor Moskve i Teherana
Obe države izlaze na njegove obale, roba može direktno da se prevozi između njihovih luka, a transport ne mora da prolazi kroz Ormuski moreuz ili druge pomorske pravce na kojima američke snage mogu da izvrše znatno veći pritisak.
Istim putem prevoze se žitarice, ulje, stočna hrana i druga roba, ali američki izvori tvrde da sada među isporukama sve veći značaj imaju komponente potrebne iranskoj vojnoj industriji.
Tok saradnje praktično se obrnuo.
Iran je ranije Rusiji slao dronove „Šahed“ i delove potrebne za njihovu proizvodnju. Moskva je zatim pokrenula masovnu proizvodnju sopstvene porodice „Geran“, promenila elektroniku, navigaciju, komunikaciju i taktiku njihove upotrebe, a sada deo tih tehnoloških rešenja završava nazad u Iranu.
Među najvažnijim ruskim unapređenjima nalazi se sistem „Kometa-M“, namenjen zaštiti satelitske navigacije od elektronskog ometanja.
Rusija ga koristi u svojim dronovima „Geran“, a američke obaveštajne službe istraživale su da li je upravo ta tehnologija pomogla Iranu da poveća preciznost udara na američke objekte.
Rojters je u julu objavio da američki obaveštajci proveravaju da li je Moskva Teheranu dala naprednu tehnologiju za dronove ili podatke potrebne za izbor ciljeva nakon veoma preciznih iranskih napada na objekte CIA na Bliskom istoku.
Konačan zaključak tada još nije bio donet.
Ruski sateliti iznad američkih baza
U septembru su se pojavile još ozbiljnije tvrdnje.
Si-En-En je objavio istragu prema kojoj postoje američki obaveštajni podaci da ruski izviđački sateliti dostavljaju Iranu informacije koje pomažu pri pojedinim preciznim napadima na američke vojne objekte.
Posebno je analiziran napad na vazduhoplovnu bazu Princ Sultan u Saudijskoj Arabiji 27. marta.
Dva dana pre udara iznad baze je, prema analizi orbitalnih podataka, prošla grupa od 14 ruskih izviđačkih satelita.
Među njima su bili sistemi sposobni za veoma detaljno snimanje, presretanje radarskih i radio-signala i otkrivanje toplotnih izvora.
Američki izvori koje citira Si-En-En tvrde da su ruski sateliti imali važnu ulogu u prikupljanju informacija koje su Iranu mogle da pomognu da precizno udari bazu.
U napadu je povređeno 12 pripadnika američkih snaga i uništena je vredna vojna oprema.
To ne znači da je potvrđeno da ruski oficiri neposredno biraju ciljeve ili upravljaju iranskim raketama.
Moskva takvu ulogu nije potvrdila.
Međutim, američki izvori sada tvrde da Iran dobija deo obaveštajne slike koju sam ne bi mogao da prikupi istom brzinom i kvalitetom.
Foto: Fotoilustracija
Ruski stručnjaci rade i na novim iranskim raketama
Pomoć se ne završava na dronovima i satelitskim podacima.
Fajnenšel tajms je početkom septembra otkrio tajni rusko-iranski program oznake C430L, u kojem ruski raketni stručnjaci pomažu Iranu u razvoju naprednih supersoničnih krstarećih raketa.
Program je počeo još 2023. godine, ali je nastavljen i tokom rata Irana sa SAD i Izraelom.
U projekat su, prema dokumentima do kojih je došao list, uključeni Rosoboroneksport i stručnjaci kompanije NPO Mašinostrojenija, jednog od najvažnijih ruskih centara za razvoj raketnog naoružanja.
Ključni cilj jeste razvoj nabojno-mlaznog motora koji bi omogućio krstarećoj raketi da duže leti višestruko većom brzinom od zvuka.
Iran je već napravio i testirao takav sistem.
Ruski inženjeri analizirali su podatke sa iranskog probnog leta i proučavali rad dovoda goriva, stabilnost sagorevanja, usis vazduha i mlaznicu motora.
Takva tehnologija mogla bi da bude primenjena na protivbrodskim raketama namenjenim za napade na američke nosače aviona, razarače i druge ratne brodove u Persijskom i Omanskom zalivu.
Za sada nema dokaza da je raketa razvijena uz rusku pomoć već uvedena u operativnu upotrebu.
Putin otvoreno rekao: Pomažemo Iranu
Da ruska podrška Teheranu nije samo rezultat obaveštajnih procena pokazala je i izjava predsednika Rusije Vladimira Putina početkom septembra.
Tokom sastanka sa iranskim predsednikom Masudom Pezeškijanom na samitu Šangajske organizacije za saradnju u Kirgistanu, Putin je rekao da Moskva nastavlja da Iranu pruža pomoć tokom rata.
- Tokom ovog teškog perioda trudimo se da vam pružimo neophodnu pomoć. Razgovarali smo sa vama o vašim potrebama i nastavljamo da isporučujemo robu koja vam je potrebna - rekao je Putin.
Pezeškijan mu je zahvalio na podršci i rekao da su strateški odnosi dve države pomogli Iranu u sukobu sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Putin tada nije precizirao šta sve podrazumeva pod „potrebnom robom“.
Tramp upozorio Moskvu da se ne uključuje
Američki predsednik Donald Tramp još u julu je otvoreno upozorio Rusiju i Kinu da se ne uključuju u rat na strani Irana.
Tramp je tada rekao da mu je Putin obećao da Rusija neće prodavati oružje Teheranu.
- Verujem mu - rekao je američki predsednik, ali je odmah dodao da bi pomoć Rusije ili Kine Iranu imala „veoma ozbiljne posledice“.
Problem za Vašington je što granica između klasične prodaje oružja i drugih oblika vojne pomoći postaje sve manje jasna.
Komponente za dronove, sistemi navigacije, satelitske fotografije, elektronsko izviđanje, raketna tehnologija i tehnička pomoć stručnjaka mogu značajno da povećaju iranske sposobnosti i bez formalnog slanja kompletnih ruskih raketnih sistema.
Ukrajinski poslanik Aleksej Gončarenko žestoko je napao sistem protivvazdušne odbrane posle ruskog udara na zgradu Nacionalne akademije nauka u centru Kijeva, ocenivši da je situacija došla dotle da je nebo iznad ukrajinske prestonice „praktično potpuno pod kontrolom Rusije“.
Specijalni predstavnik predsednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev žestoko je odgovorio šefici diplomatije Evropske unije Kaji Kalas, nazvavši je jednom od "ratnohuškačkih diverzija EU protiv Evrope“.
NATO lovci koji čuvaju vazdušni prostor baltičkih država šest puta su tokom prošle nedelje podizani zbog ruskih aviona koji su leteli iznad međunarodnih voda Baltika bez prijavljenih planova leta i sa isključenim transponderima, saopštilo je Ministarstvo odbrane Litvanije.
Za informaciju koja bi dovela do lokacije komandanta ukrajinskih Snaga bespilotnih sistema Roberta "Mađara“ Brovdija navodno je ponuđeno čak 20 miliona dolara preko postsovjetskih kriminalnih mreža, tvrde pripadnici njegove formacije u razgovoru za Volstrit žurnal.
Iran je razvio nove vojne tehnologije i spremio „iznenađenja“ koja još nisu pokazana protivniku, izjavio je portparol iranskih oružanih snaga general Abolfazl Šekarči, uz upozorenje da će svaki novi napad na zemlju biti dočekan naprednijim raketama, dronovima i drugim sistemima.
Rusija je Iranu dala upravo ono što Sjedinjene Američke Države godinama daju Ukrajini – obaveštajne podatke za precizno gađanje protivnika, a sada tu računicu direktno osećaju američke snage na Bliskom istoku.
Iran se obratio Rusiji sa zahtevom za isporuku modernizovanih bespilotnih letelica iz porodice "Geran", objavio je "Fajnenšel tajms", pozivajući se na zapadne bezbednosne izvore i osobu blisku Kremlju.
Rusija je značajno proširila zaštitu svojih podmornica u strateškoj bazi Ribačje na Kamčatki, gde novi satelitski snimci pokazuju da su mrežaste konstrukcije protiv dronova sada postavljene iznad više plovila, uključujući strateške atomske podmornice klase „Borej“ i „Borej-A“.
Penzionisani američki pukovnik Daglas Mekgregor tvrdi da se iza rata na Bliskom istoku već odvija veoma ozbiljna promena – slabljenje sistema petrodolara i pomeranje ekonomskog težišta prema Kini.
Rusija i Sjedinjene Američke Države već razgovaraju o mogućim zajedničkim energetskim projektima koji bi mogli da budu pokrenuti posle završetka sukoba u Ukrajini, dok Moskva i Vašington paralelno traže put ka političkom dogovoru, objavio je Rojters.
Napadi dronovima na železničku infrastrukturu u Brjanskoj oblasti izazvali su rušenje dela mosta, iskakanje čak 28 vagona iz šina i privremenu obustavu saobraćaja na dve deonice, dok prema podacima ruskih vlasti nema poginulih ni povređenih.
Predsednik Francuske Emanuel Makron demantovao je dramatične navode da je CIA upozorila Pariz na mogući ruski napad dronovima iz civilnih brodova na jug Evrope.
Tajvan, rat sa Iranom, Ukrajina, trgovinski sukob i kontrola veštačke inteligencije bili su među ključnim konkretnim temama razgovora predsednika SAD Donalda Trampa i kineskog predsednika Sija Đinpinga u Beloj kući.
Rusija bi mogla da pokuša da opravda udare na nemačke fabrike koje proizvode dronove velikog dometa za Ukrajinu pozivanjem na klauzulu Povelje UN o „neprijateljskim državama“, koja je nastala posle Drugog svetskog rata i nikada nije formalno izbrisana.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinski poslanik Aleksej Gončarenko žestoko je napao sistem protivvazdušne odbrane posle ruskog udara na zgradu Nacionalne akademije nauka u centru Kijeva, ocenivši da je situacija došla dotle da je nebo iznad ukrajinske prestonice „praktično potpuno pod kontrolom Rusije“.
Rusija pomaže Iranu da tokom rata sa Sjedinjenim Američkim Državama obnovi dronove i razvije nove raketne kapacitete, dok američki zvaničnici tvrde da Moskva Teheranu dostavlja i obaveštajne podatke koji mogu da se koriste za napade na američke vojne objekte.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su Gorana Jovanovića (60) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo ugrožavanje opasnim oruđem pri tuči i svađi.
Dok blokaderi pale, razbijaju i žigošu neistomišljenike po mračnim nacističkim metodama, stiže odgovor -Srbija je slobodna zemlja jednakih ljudi i nikada se neće pokoriti fašizmu!
Član Predsedništva Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov na najdirektniji način raskrinkao je potpunu političku i intelektualnu prazninu blokadera i takozvane "elite".
Crveni tim u Exatlonu Srbija bio je oduševljen igrom Anđele Pešikan na poligonu kada je osvojila individualnu medalju, pa su svi zajedno komentarisali njen učinak.
Ujutru će biti sveže, na jugoistoku ponegde uz slab prizemni mraz, a po kotlinama, visoravnima i rečnim dolinama jugozapadne Srbije uz kratkotrajnu maglu, dok će tokom dana biti pretežno sunčano i toplo.
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) od sutra, 1. oktobra počinje izdavanje biometrijskih ličnih karata licima kojima je odobreno pravo na azil i kojima je odobrena privremena zaštita.
Žena je povređena u bizarnom incidentu koji se dogodio u okolini Beograda, odnosno na jednom seoskom domaćinstvu, kada ju je kon preplašen od požara udario u glavu.
Tri osobe su hitno prevezene na pružanje lekarske pomoći nakon stravične i nesvakidašnje saobraćajne nezgode koja se odigrala u sarajevskom naselju Rajlovac, kada je automobil usled neprilagođene i ogromne brzine "poleteo" i pao na krov drugog vozila u pokretu.
Prava drama odigrala se u ljubljanskom naselju Rožna Dolina kada je dečak (11) sa posebnim potrebama ostao zaključan u parkiranom kombiju koji je trebalo da ga odveze u školu, a iz uplašenog stanja i opasnosti ga je izbavila hrabra prolaznica koja ga je sama izvukla kroz prozor.
Više osoba, među kojima i dvoje maloletnika, povređeno je u stravičnoj saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila kod Siska, kada je vozač (33) usled divljačke brzine izgubio kontrolu, zakucao se u traktor sa prikolicom, gurnuo baku na biciklu u kanal i na kraju se prevrnuo na neregistrovanu prikolicu pored puta.
Izraelski glumac, pilot i instruktor letenja Gaj Kapulnik (46) poginuo je u teškoj avionskoj nesreći u Kaliforniji, kada se mali jednomotorni avion, kojim je upravljao, srušio u polje nedaleko od aerodroma.
Reper Šon "Didi" Kombs živi na visokoj nozi u saveznom zatvoru Fort Diks u Nju Džersiju, nakon što je osuđen na 50 meseci zatvora zbog krivičnih dela povezanih sa prostitucijom.
Oktobar donosi prelomne promene i sudbinske prilike koje retko ko može da ignoriše, označavajući kraj perioda u kom su Rakovi, Vage i Strelčevi jedva sastavljali kraj s krajem.
Pobednik šoua "Zvezde Granda" Bojan Ilievski bio je jedan od pevača koji su pevali u čast legendarnom Tomi Zdravkoviću. Na koncert nije došao sam već sa svojom devojkom koja je privukla pažnju pripadnika sedme sile.
Pevačica Slađana Mandić je na koncertu posvećenom Tomi Zdravkoviću zablistala u izdanju o kojem će se dugo pričati, a mnogi su se složili da nikada zgodnija nije bila.
Večeras je u Sava Centru održan koncert posvećen legendarnom pevaču Tomi Zdravkoviću, a posebno emotivan trenutak obeležio je nastup Darka Lazića, koji je gestom rasplakao Tominu udovicu Gordanu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.