Rusija pomaže Iranu da tokom rata sa Sjedinjenim Američkim Državama obnovi dronove i razvije nove raketne kapacitete, dok američki zvaničnici tvrde da Moskva Teheranu dostavlja i obaveštajne podatke koji mogu da se koriste za napade na američke vojne objekte.
Jedan od najvažnijih kanala pomoći prolazi preko Kaspijskog mora.
Njujork tajms je, pozivajući se na američke zvaničnike, još u maju objavio da Rusija tim pravcem šalje Iranu komponente za bespilotne letelice, omogućavajući Teheranu da obnovi arsenal ozbiljno potrošen tokom rata.
Američke procene tada su govorile da je Iran izgubio oko 60 odsto svojih dronova.
Ako se ruske isporuke nastave sadašnjim tempom, Teheran bi, prema tim procenama, mogao relativno brzo ponovo da popuni zalihe.
Kaspijsko more postalo vojni koridor Moskve i Teherana
Obe države izlaze na njegove obale, roba može direktno da se prevozi između njihovih luka, a transport ne mora da prolazi kroz Ormuski moreuz ili druge pomorske pravce na kojima američke snage mogu da izvrše znatno veći pritisak.
Istim putem prevoze se žitarice, ulje, stočna hrana i druga roba, ali američki izvori tvrde da sada među isporukama sve veći značaj imaju komponente potrebne iranskoj vojnoj industriji.
Tok saradnje praktično se obrnuo.
Iran je ranije Rusiji slao dronove „Šahed“ i delove potrebne za njihovu proizvodnju. Moskva je zatim pokrenula masovnu proizvodnju sopstvene porodice „Geran“, promenila elektroniku, navigaciju, komunikaciju i taktiku njihove upotrebe, a sada deo tih tehnoloških rešenja završava nazad u Iranu.
Među najvažnijim ruskim unapređenjima nalazi se sistem „Kometa-M“, namenjen zaštiti satelitske navigacije od elektronskog ometanja.
Rusija ga koristi u svojim dronovima „Geran“, a američke obaveštajne službe istraživale su da li je upravo ta tehnologija pomogla Iranu da poveća preciznost udara na američke objekte.
Rojters je u julu objavio da američki obaveštajci proveravaju da li je Moskva Teheranu dala naprednu tehnologiju za dronove ili podatke potrebne za izbor ciljeva nakon veoma preciznih iranskih napada na objekte CIA na Bliskom istoku.
Konačan zaključak tada još nije bio donet.
Ruski sateliti iznad američkih baza
U septembru su se pojavile još ozbiljnije tvrdnje.
Si-En-En je objavio istragu prema kojoj postoje američki obaveštajni podaci da ruski izviđački sateliti dostavljaju Iranu informacije koje pomažu pri pojedinim preciznim napadima na američke vojne objekte.
Posebno je analiziran napad na vazduhoplovnu bazu Princ Sultan u Saudijskoj Arabiji 27. marta.
Dva dana pre udara iznad baze je, prema analizi orbitalnih podataka, prošla grupa od 14 ruskih izviđačkih satelita.
Među njima su bili sistemi sposobni za veoma detaljno snimanje, presretanje radarskih i radio-signala i otkrivanje toplotnih izvora.
Američki izvori koje citira Si-En-En tvrde da su ruski sateliti imali važnu ulogu u prikupljanju informacija koje su Iranu mogle da pomognu da precizno udari bazu.
U napadu je povređeno 12 pripadnika američkih snaga i uništena je vredna vojna oprema.
To ne znači da je potvrđeno da ruski oficiri neposredno biraju ciljeve ili upravljaju iranskim raketama.
Moskva takvu ulogu nije potvrdila.
Međutim, američki izvori sada tvrde da Iran dobija deo obaveštajne slike koju sam ne bi mogao da prikupi istom brzinom i kvalitetom.
Foto: Fotoilustracija
Ruski stručnjaci rade i na novim iranskim raketama
Pomoć se ne završava na dronovima i satelitskim podacima.
Fajnenšel tajms je početkom septembra otkrio tajni rusko-iranski program oznake C430L, u kojem ruski raketni stručnjaci pomažu Iranu u razvoju naprednih supersoničnih krstarećih raketa.
Program je počeo još 2023. godine, ali je nastavljen i tokom rata Irana sa SAD i Izraelom.
U projekat su, prema dokumentima do kojih je došao list, uključeni Rosoboroneksport i stručnjaci kompanije NPO Mašinostrojenija, jednog od najvažnijih ruskih centara za razvoj raketnog naoružanja.
Ključni cilj jeste razvoj nabojno-mlaznog motora koji bi omogućio krstarećoj raketi da duže leti višestruko većom brzinom od zvuka.
Iran je već napravio i testirao takav sistem.
Ruski inženjeri analizirali su podatke sa iranskog probnog leta i proučavali rad dovoda goriva, stabilnost sagorevanja, usis vazduha i mlaznicu motora.
Takva tehnologija mogla bi da bude primenjena na protivbrodskim raketama namenjenim za napade na američke nosače aviona, razarače i druge ratne brodove u Persijskom i Omanskom zalivu.
Za sada nema dokaza da je raketa razvijena uz rusku pomoć već uvedena u operativnu upotrebu.
Putin otvoreno rekao: Pomažemo Iranu
Da ruska podrška Teheranu nije samo rezultat obaveštajnih procena pokazala je i izjava predsednika Rusije Vladimira Putina početkom septembra.
Tokom sastanka sa iranskim predsednikom Masudom Pezeškijanom na samitu Šangajske organizacije za saradnju u Kirgistanu, Putin je rekao da Moskva nastavlja da Iranu pruža pomoć tokom rata.
- Tokom ovog teškog perioda trudimo se da vam pružimo neophodnu pomoć. Razgovarali smo sa vama o vašim potrebama i nastavljamo da isporučujemo robu koja vam je potrebna - rekao je Putin.
Pezeškijan mu je zahvalio na podršci i rekao da su strateški odnosi dve države pomogli Iranu u sukobu sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Putin tada nije precizirao šta sve podrazumeva pod „potrebnom robom“.
Tramp upozorio Moskvu da se ne uključuje
Američki predsednik Donald Tramp još u julu je otvoreno upozorio Rusiju i Kinu da se ne uključuju u rat na strani Irana.
Tramp je tada rekao da mu je Putin obećao da Rusija neće prodavati oružje Teheranu.
- Verujem mu - rekao je američki predsednik, ali je odmah dodao da bi pomoć Rusije ili Kine Iranu imala „veoma ozbiljne posledice“.
Problem za Vašington je što granica između klasične prodaje oružja i drugih oblika vojne pomoći postaje sve manje jasna.
Komponente za dronove, sistemi navigacije, satelitske fotografije, elektronsko izviđanje, raketna tehnologija i tehnička pomoć stručnjaka mogu značajno da povećaju iranske sposobnosti i bez formalnog slanja kompletnih ruskih raketnih sistema.
Ukrajinski poslanik Aleksej Gončarenko žestoko je napao sistem protivvazdušne odbrane posle ruskog udara na zgradu Nacionalne akademije nauka u centru Kijeva, ocenivši da je situacija došla dotle da je nebo iznad ukrajinske prestonice „praktično potpuno pod kontrolom Rusije“.
Specijalni predstavnik predsednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev žestoko je odgovorio šefici diplomatije Evropske unije Kaji Kalas, nazvavši je jednom od "ratnohuškačkih diverzija EU protiv Evrope“.
NATO lovci koji čuvaju vazdušni prostor baltičkih država šest puta su tokom prošle nedelje podizani zbog ruskih aviona koji su leteli iznad međunarodnih voda Baltika bez prijavljenih planova leta i sa isključenim transponderima, saopštilo je Ministarstvo odbrane Litvanije.
Za informaciju koja bi dovela do lokacije komandanta ukrajinskih Snaga bespilotnih sistema Roberta "Mađara“ Brovdija navodno je ponuđeno čak 20 miliona dolara preko postsovjetskih kriminalnih mreža, tvrde pripadnici njegove formacije u razgovoru za Volstrit žurnal.
Ruska vojska počela je masovno da koristi novu generaciju mlaznih bespilotnih letelica „Geran-4“ i „Geran-5“, koje dostižu brzinu do 600 kilometara na čas i lete na visinama nedostupnim većini ukrajinskih dronova-presretača.
Iran je razvio nove vojne tehnologije i spremio „iznenađenja“ koja još nisu pokazana protivniku, izjavio je portparol iranskih oružanih snaga general Abolfazl Šekarči, uz upozorenje da će svaki novi napad na zemlju biti dočekan naprednijim raketama, dronovima i drugim sistemima.
Letonska vojska proglasila je u nedelju ujutru vazdušnu opasnost u tri oblasti zemlje i zatražila od stanovništva da hitno potraži sklonište, dok su borbeni avioni NATO podignuti zbog moguće pretnje u vazdušnom prostoru.
Sjedinjene Američke Države neće ugroziti bezbednost sopstvene vojske i ekonomije kako bi nastavile da snabdevaju Ukrajinu raketama, ocenio je urednik američkog časopisa Amerikan konzervativ Džud Ruso, upozoravajući da su američke zalihe presretača ozbiljno iscrpljene ratom sa Iranom, dok Pentagon preusmerava sisteme „patriot“ u Saudijsku Arabiju i Katar.
U ukrajinskoj Volinjskoj oblasti proglašena je uzbuna zbog opasnosti od oslobađanja amonijaka nakon ruskog napada dronovima na industrijsko postrojenje u mestu Maneviči, gde je jedna osoba poginula, osmoro je povređeno, a izbio je i veliki požar, saopštile su lokalne vlasti.
Američke vojne kompanije koriste rat u Ukrajini za testiranje novih sistema naoružanja u stvarnim borbenim uslovima protiv ruske vojske, izjavio je bivši direktor CIA i penzionisani američki general Dejvid Petreus, koji je ukrajinski front nazvao najboljom vojnom laboratorijom na svetu.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potvrdio je da Kijev nije dobio upozorenje zapadnih partnera o lansiranju pet ruskih balističkih raketa koje su pogodile civilnu infrastrukturu prestonice, u trenutku kada Sjedinjene Američke Države prete ograničavanjem obaveštajne podrške Ukrajini.
Dva teretna broda napadnuta su dronovima u Crnom moru, nedaleko od bugarske obale, pri čemu je jedan potonuo, dok je sa drugog evakuisano svih 15 članova posade, saopštio je bugarski premijer Rumen Radev.
Američki predsednik Donald Tramp odbacio je tvrdnje da Rusija i Kina pružaju pomoć Iranu u sukobu sa Sjedinjenim Američkim Državama, poručivši da Moskva i Peking imaju previše toga da izgube i da bi Vašington veoma brzo saznao za njihovu eventualnu umešanost.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinski poslanik Aleksej Gončarenko žestoko je napao sistem protivvazdušne odbrane posle ruskog udara na zgradu Nacionalne akademije nauka u centru Kijeva, ocenivši da je situacija došla dotle da je nebo iznad ukrajinske prestonice „praktično potpuno pod kontrolom Rusije“.
Ruski predsednik Vladimir Putin odmah će upotrebiti nuklearno oružje ukoliko Rusija bude direktno napadnuta iz Sjedinjenih Američkih Država, Evrope ili Velike Britanije, upozorio je kandidat za premijera Srbije Aleksandar Vučić u intervjuu ruskoj novinarki Kseniji Sobčak.
Američki milijarder Ilon Mask lično je naredio ograničavanje rada vojnog satelitskog sistema Staršild, koji ukrajinska vojska koristi za upravljanje borbenim dronovima i presretanje ruskih bespilotnih letelica, objavio je Volstrit žurnal, pozivajući se na izvore u američkoj administraciji.
Pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu u toku je hapšenje kriminalaca zbog jezivih planova za 25. oktobar.
Predstavnici blokaderske liste otišli su korak dalje u svom napadu na sve što je srpsko, pravoslavno i državno! Nakon što su gazili po srpskoj zastavi, udarali na policiju i ponižavali sopstveni narod, sada im je zasmetala i zvanična himna Republike Srbije "Bože pravde"!
Posrnuli i raspali blokaderski mediji koji podržavaju lažnu Studentsku listu (bez studenata) su toliko očajni da su posegli za tim da objavljuju lažne vesti, da lažu o tome šta je Vučić rekao, i da izvrću njegove reči.
U Exatlonu Srbija, najvećem sportskom rijalitiju koji se emituje na Informer televiziji, održana je prva borba za život, u kojoj je Crveni tim odneo pobedu i napravio važan korak u borbi za opstanak u takmičenju.
Razgovor kapitena Crvenog tima Nikole Lakića sa sinom bio je veoma emotivan, a takmičar Exatlona na kraju razgovora uputio je poruku porodicama Plavih.
Povodom godišnjice rođenja Branislava Nušića, jednog od najznačajnijih srpskih komediografa i dramskih pisaca, Kula Beograd sinoć je zasijala u čast književnika čija su dela obeležila domaću pozorišnu i književnu scenu.
U Beloj Reci pod Murtenicom kod Nove Varoši nije neobično samo što je grožđe u izobilju rodilo na iznad 1.100 metara nadmorske visine, već što ga domaćin bere na trešnji!
Fotografija dve misteriozne figure u odorama koje podsećaju na časne sestre, uslikane u mraku lokalnog Bloka B u Sremskoj Mitrovici, zapalila je društvene mreže i izazvala pravu pometnju među građanima.
Više javno tužilaštvo u Sremskoj Mitrovici podiglo je optužnicu protiv Aleksandra Đ. (19) iz Hrtkovaca, kod Rume, zbog teškog ubistva Miloša P. (48) iz Platičeva, čije je telo nakon zločina pronađeno spaljeno u ataru ovog sremskog sela.
Dvojica muškaraca iz Ključa, uhapšena su zbog sumnje da su u Banjaluci, uz pretnju oružjem opljačkali tri osobe i ukrali im novac i tri mobilna telefona.
Jedna osoba zadržana je na 48 sati u Leposaviću zbog sumnje da se nelegalno bavila pribavljanjem i izdavanjem službenih dokumenata tzv. Republike Kosovo, koji se odnose na civilnu registraciju, a policija je tokom postupanja zaplenila elektronsku opremu i dokumentaciju za koju se sumnja da je povezana sa ovim slučajem.
Srpski kriminalci najčešće menjaju imena i prezimena kako bi izbegli zabrane ulaska i kretanja u zemljama Evropske unije i nastavili sa nezakonitim poslovima u inostranstvu.
Carinici na graničnom prelazu Bogorodica zaplenili su zlatni nakit vredan 50.000 evra, koji je vlasnik zlatare u Tetovu pokušao da prokrijumčari u "jastuku" za vrat, saopštila je danas Carina Severne Makedonije.
Glumica Kristina Eplgejt, dobitnica Emi nagrade, izjavila je da joj je pogrešno dijagnostikovana multipla skleroza za koju je verovala da je ima više od pet godina.
Žena koja tvrdi da ju je britanski glumac i komičar Rasel Brend seksualno napao opisala je, u nastavku suđenja, navodni napad kao "nasilan" i "mahnit".
Slavka Štimca i Svetislava Buleta Goncića posle gotovo pola veka ponovo je spojio reditelj Dejan Karaklajić, sa kojim su sarađivali još na filmu "Zimovanje u Jakobsfeldu", dok je radio kao asistent reditelja Branka Bauera.
Nekada su se zbog omiljene serije otkazivali izlasci i ostajalo budno do kasno u noć, a danas deo mladih tvrdi da nema ni vremena ni strpljenja da pogleda jednu epizodu do kraja.
Epl je predstavio novu opciju za Safari koja bi korisnicima Ajfon telefona mogla da olakša kupovinu, telefon sada može da prati promene cena i obavesti vas kada proizvod pojeftini ili ponovo bude dostupan.
Princ Hari ponovo je otvorio pitanje narušenih porodičnih odnosa, priznavši da ga udaljenost od oca, kralja Čarlsa III, i starijeg brata, princa Vilijama, i dalje pogađa.
Retrogradni Merkur će stupiti na snagu 24. oktobra u Škorpiji, gde će se pridružiti Veneri, koja je uveliko retrogradna u ovom znaku. Retrogradni Merkur imaće negativno dejstvo na Škorpije, Bikove, Vodolije i Lavove.
Sahrana Sanje Ćajić, supruge pevača i kompozitora Mirka Ćajića, održaće se na groblju Orlovača 22. oktobra, s početkom u 13 časova, dok će opelo početi u 12.30.
Voditeljka Dušica Jakovljević zabrinula je mnoge kada je prethodne nedelje napustila emisiju zbog otoka koji su joj se pojavili na licu i otežali joj rad.
Voditeljka Bojana Lazić privukla je pažnju javnosti jer je bez dlake na jeziku progovorila o svom ljubavnom životu i navodima da uživa u vezi sa misterioznim milionerom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.