Dvonedeljni prekid vatre između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, kojem se pridružio i Izrael, otvorio je novo pitanje o budućnosti Persijskog zaliva, Ormuskog moreuza i odnosa snaga na Bliskom istoku.
Prvi scenario: Produžen prekid vatre i nova bezbednosna realnost
Prvi scenario podrazumeva da prekid vatre između SAD, Irana i Izraela potraje mesecima, pa čak i godinama. Čak i bez formalnog mirovnog sporazuma, primirje bi moglo da bude produžavano iznova, dok bi arapske države u međuvremenu pokušavale da se prilagode novoj realnosti u Persijskom zalivu.
U tom slučaju glavni prioritet arapskih zemalja bio bi jačanje protivvazdušne odbrane. I arapske monarhije i Izrael verovatno bi se fokusirali na jeftinije i masovno proizvedene presretače, uz obnavljanje tradicionalnih zaliha sistema PVO. Istovremeno bi usledio pokušaj diverzifikacije logistike, pre svega kroz nove cevovode ka Crvenom moru i traženje alternativa za brodske rute koje prolaze kroz Ormuski moreuz.
Foto: google maps
Ormuski moreuz
Cilj takvih poteza bio bi da se smanji zavisnost od iranskog uticaja i ograniči mogućnost da Teheran pritiskom utiče na izvoz nafte i gasa. Ipak, taj problem nije lako rešiv. Geografija Persijskog zaliva ostavlja veliki deo brodskih pravaca, luka, rafinerija, skladišta nafte, desalinizacionih postrojenja i urbanih centara u zoni dometa Irana.
Zato ostaje procena da će arapske države, makar privremeno, pre pristati da plate cenu bezbednog prolaza nego da ulaze u direktan dugotrajan sukob. Suština ovog scenarija jeste da bi se bezbednosni poredak u regionu promenio, a da bi Iran postao faktor bez kojeg više ne može da se garantuje stabilnost plovidbe kroz Persijski zaliv i Ormuski moreuz.
Drugi scenario: Nova eskalacija i veliki ratni rizik
Drugi scenario podrazumeva obnovu velikog rata već za dve nedelje, ali se takav razvoj događaja ocenjuje kao manje verovatan. Iako SAD i Izrael raspolažu ozbiljnom vojnom silom, ostaje pitanje da li imaju jasan način da konvencionalnim sredstvima odlučno poraze Iran.
Jedna mogućnost bila bi velika kampanja strateškog bombardovanja, ali bi takva operacija nosila ogroman rizik. Američki bombarderi morali bi da dejstvuju nad iranskom teritorijom, što bi ih izložilo protivvazdušnoj odbrani i povećalo verovatnoću velikih gubitaka. Istovremeno, iranski raketni i dron kapaciteti, prema ovoj analizi, nisu uništeni, već su pokazali sposobnost oporavka i nastavka dejstava.
To znači da bi svaka nova velika eskalacija mogla da izazove ozbiljnu odmazdu, posebno prema arapskim proizvođačima nafte, što bi dodatno pojačalo globalni energetski šok i otvorilo rizik od šire finansijske krize. U takvom scenariju ni Izrael ne bi bio pošteđen, pošto bi nastavak rata dodatno iscrpeo njegovu protivvazdušnu odbranu i povećao opasnost od uspešnih iranskih udara.
Druga opcija bila bi kopnena operacija velikih razmera, ali i ona nosi ogromne rizike uz nejasan rezultat. Upravo zato se procenjuje da bi pre nove eskalacije Vašington i Tel Aviv morali ponovo da računaju cenu rata, ali sada sa mnogo manje nepoznanica nego na početku sukoba.
Treći scenario: Sukobi niskog intenziteta uz iransku kontrolu Ormuza
Treći scenario, koji se vidi kao najverovatniji, jeste nastavak sukoba niskog intenziteta uz faktičku iransku kontrolu Ormuskog moreuza. U tom modelu ne bi bilo potpunog mira, ali ni otvorenog totalnog rata. Umesto toga, sledili bi povremeni izraelski udari, iranske optužbe za kršenje primirja i povremeni odgovori Teherana, uključujući kratkotrajna zatvaranja moreuza ili ograničavanje saobraćaja.
Takva situacija značila bi trajnu nestabilnost na Bliskom istoku, ali bez potpunog prekida izvoza nafte i gasa iz Persijskog zaliva. Ostatak sveta bi u tom slučaju nastavio da živi sa stalnom krizom kao novom normalnošću, sve dok energenti nastavljaju da izlaze iz regiona.
Upravo ovaj scenario pokazuje zbog čega je Ormuski moreuz postao jedna od ključnih tačaka globalne bezbednosti. Ako Iran zadrži mogućnost da utiče na plovidbu kroz Ormuski moreuz i bez otvorenog rata nameće svoju ulogu susedima, to bi značilo duboku promenu odnosa snaga na Bliskom istoku.
Šta bi značila iranska kontrola Persijskog zaliva
Ključno pitanje više nije samo da li će biti mira između SAD, Irana i Izraela, već kakav će poredak ostati posle ovog primirja. Ako Teheran zadrži uticaj nad saobraćajem kroz Persijski zaliv, to bi značilo novu fazu borbe za kontrolu energetskih pravaca, naftnih tokova i političke moći u regionu.
Zato se rasplet oko primirja, pregovora i Ormuskog moreuza više ne tiče samo Bliskog istoka. Ulog su cena nafte, stabilnost svetske trgovine i odnos snaga između Amerike, Irana, Izraela i arapskih monarhija.
Kina razmatra isporuku sistema protivvazdušne odbrane Iranu u narednim nedeljama, dok Teheran navodno koristi primirje da uz pomoć ključnih stranih partnera obnovi deo vojne infrastrukture.
Rat na Bliskom istoku, 43 dan. U toku je krhko primirje između Irana i SAD, Izrael je nastavio udare na Liban, Hezbolah uzvraća po izraelskoj teritoriji. Najnovija dešavanja pratite uživo na Informer.rs.
Dogovor sa Iranom moguć je samo ako Teheran odustane od nuklearnog oružja, poručio je američki predsednik Donald Tramp, uz ocenu da je to suština svakog budućeg sporazuma između Vašingtona i Islamske Republike.
Snažno je oštećen američki radar za rano upozoravanje AN/FPS-132 u bazi Al-Udeid u Kataru, jednom od najvažnijih objekata za otkrivanje balističkih raketa u regionu, nakon napada koji je izveo Korpus garde islamske revolucije Irana.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kina razmatra isporuku sistema protivvazdušne odbrane Iranu u narednim nedeljama, dok Teheran navodno koristi primirje da uz pomoć ključnih stranih partnera obnovi deo vojne infrastrukture.
Poslanica u Skupštini Srbije i visoka funkcionerka Srpske napredne stranke Ana Brnbića objavila je monstruozne pretnje koje je dobila na svoj broj telefona.
Slovački premijer Robert Fico pozvao je Evropsku komisiju da preventivno prati dešavanja u Srbiji, upozoravajući da u zemlji dolazi do urušavanja pravne države i da se ne sme dozvoliti ponavljanje tragedija koje su se dogodile u Slovačkoj.
Branislava J. Kostić, profesor jugoslovenske i opšte književnosti u penziji, po sopstvenom priznanju simpatizer studentskog pokreta, žestoko je razočarana nastupom poslanika Studentske liste na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine.
Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević oštro je osudio monstruozne pretnje upućene Ani Brnabić i njenoj porodici, upozoravajući na sve opasniju atmosferu mržnje i nasilja.
Predsednik Republike Srpske Savo Minić izjavio je danas da je Igor Dodik, organizacioni sekretar Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), mandatar za sastav nove vlade Srpske.
Član Predsedništva SNS Uglješa Mrdić najavio je podnošenje tužbe protiv KRIK-a zbog teksta u kojem je objavljeno da je kupio dva stana u Beogradu, tvrdeći da su iznete informacije neistinite, te da su mu narušeni čast i ugled.
Nemanja Makuljević i Ivan Markioli bili su gosti u emisiji "Srbija zove Dominikanu", gde su sumirali utiske nakon ispadanja iz popularnog sportskog takmičenja "Exatlon".
Zima u Srbiji donosi manje snega od proseka, ali januar bi mogao da bude mesec u kojem će doći do vremenskog preokreta, prognoze su evropskih meteoroloških stanica.
Zimski period donosi brojne poslovne prilike u Srbiji, posebno u delatnostima povezanim sa grejanjem i ogrevom, jer tokom hladnih meseci značajno raste potražnja za ovim uslugama.
Proizvođač automobila Stelantis, objavio je da će obnoviti proizvodnju električnog i hibridnog Fijata 500 u Mirafioriju u Torinu posle pet nedelja obustave zbog manjka komponenti.
Na današnji dan pre 12 godina Beograd je zanemeo nakon teške nesreće na Adi Huji, u kojoj su ugašena tri mlada života. Nemanja, Anastasija i Miloš nastradali su kada je automobil BMW sa šestoro prijatelja sleteo u hladan Dunav.
O tome koliko su tragediju ubistva Kristijana Josipa Periša teško doživeli ljudi neposredno uključeni u rad bolnice u Jankomiru možda najbolje svedoči razgovor koji je novinarka "Nacionala" vodila sa jednim penzionisanim psihijatrom, nekada jednim od vodećih ljudi te bolnice.
Prava drama odigrala se juče po podne u mestu Drnek na području Zagrebačke županije kada je mladić (25) traktorom prešao preko nepoznatog eksplozivnog sredstva koje je eksplodiralo.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Indija je zvanično destinacija godine za 2027. prema izboru prestižnog časopisa Travel + Leisure, koji ovu titulu tradicionalno dodeljuje svakog novembra. Ove godine izbor je pao na jednu od najvećih i najraznovrsnijih zemalja Azije - mesto koje putnike retko ostavlja ravnodušnim.
Hladan vazduh napolju i grejanje najbrže isušuju i ostavljaju usne ispucalim. Evo koje navike treba da izbegavate i kako da im tokom hladnih meseci pružite negu koja zaista radi posao.
Andrea Snajder visoka je 188 centimetara, a njen suprug Kori 162. Iako ih deli 26 centimetara u visini, zajedno su već 18 godina. Oboje su se tokom odrastanja suočavali sa nesigurnošću zbog svog izgleda, ali danas kažu da im je upravo njihova ljubav pomogla da prihvate sebe.
Posle više od 13 godina čekanja, Grand Theft Auto VI stigao je 19. novembra na konzole PlayStation 5 i Xbox Series X|S, donoseći veliki otvoreni svet, kriminal, slobodu izbora i ljubavnu priču u središtu radnje. Sada se nameće i pitanje mnogih roditelja: da li je GTA 6 primeren tinejdžerima.
Pevačica Vesna Đogani prokomentarisala je otkazivanje sve većeg broja koncerata na gradskim trgovima zbog previsokih honorara izvođača, a posebno se osvrnula na slučaj Dina Merlina, čiji je nastup za doček Nove godine u Splitu otkazan zbog cene koja je dostizala čak 160.000 evra.
Diva Jelena Karleuša našla se u veoma neprijatnoj situaciji, nakon što su počeli da joj stižu pozivi od ljudi sa kojima uopšte nije pokušavala da stupi u kontakt.
Partnerka pevača Marka Gačića, Saška Stričević, porodila se pre nekoliko dana i na svet donela dečaka Miliju, a ponosni tata sada je podelio prve fotografije naslednika iz porodilišta.
Bojan Boki Simić, nekadašnji učesnik rijalitija "Zadruga" i bivši suprug pevačice Ivane Šašić, verio je partnerku Oliveru, s kojom planira da stane na ludi kamen predstojećeg proleća.
Pevač Milan Stanković odrastao je bez oca, koji je završio u zatvoru kada je pevač imao svega pet meseci, nakon što je zbog duga ubio čoveka sa kojim je radio u pekari.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.