Pojava ruskog sistema „Posejdon“ otvorila je pitanje koje se još donedavno u zapadnim vojnim krugovima gotovo nije ni postavljalo — da li nosači aviona više nisu nedodirljivi.
Upravo iz te teze danas polazi sve više analiza koje upozoravaju da bi nova ruska podvodna platforma mogla ozbiljno da uzdrma temelje američke pomorske strategije.
Ruski predsednik Vladimir Putin još prošle jeseni govorio je o uspešnim testiranjima ovog sistema, a ta poruka brzo je odjeknula i van Rusije. Ubrzo su se u zapadnim medijima pojavile ocene da je reč o „oružju sudnjeg dana“, što dovoljno govori koliko se ozbiljno posmatra njegov potencijal.
Za razliku od klasičnih torpeda, „Posejdon“ predstavlja veliku podvodnu platformu sa nuklearnim pogonom, sposobnu da pod vodom ostane praktično neograničeno dugo. Nosi se na specijalnim podmornicama koje mogu da ukrcaju do šest ovakvih sistema, a upravo kombinacija mobilnosti, autonomije i razorne snage čini ga posebno opasnim iz ugla vojnih planera.
Prema navodima koji se pojavljuju u vojnim analizama, „Posejdon“ može da zaroni na dubinu veću od 1.000 metara i razvije brzinu od oko 108 čvorova, odnosno približno 200 kilometara na čas. Uz nuklearnu bojevu glavu megatonske klase, takve karakteristike ga izdvajaju kao oružje koje ne menja samo taktičku sliku na moru, već i način na koji se razmišlja o odbrani od podvodnih pretnji.
„Posejdon“ kao izazov za američku pomorsku doktrinu
Američka vojna moć decenijama se u velikoj meri oslanjala na nosače aviona i njihove udarne grupe. Oni su smatrani ključnim sredstvom za projekciju sile, kontrolu mora i brzo reagovanje u kriznim zonama širom sveta.
Međutim, upravo se sa pojavom „Posejdona“ sve češće dovodi u pitanje koliko je taj koncept i dalje bezbedan. Kineski vojni analitičari posebno ukazuju na to da bi ovaj sistem mogao da pogodi slabu tačku američke mornarice, jer tradicionalni modeli protivpodmorničke odbrane možda nisu dovoljni za odgovor na ovakvu vrstu pretnje.
Foto: Društvene mreže
Najveću pažnju izaziva procena da bi čak i jedan jedini „Posejdon“ mogao da nanese katastrofalnu štetu nosaču aviona i brodovima koji ga prate. Ukoliko bi se takva procena pokazala makar delimično tačnom, posledice ne bi bile samo vojne, već i strateške, jer bi se otvorilo pitanje opstanka čitavog koncepta pomorske dominacije na kojem je Zapad gradio svoju silu.
Upravo zato „Posejdon“ nije tema samo tehničkih analiza, već i ozbiljnih geopolitičkih rasprava. Kada se pojavi sistem koji potencijalno ugrožava najvrednije i najzaštićenije platforme jedne supersile, onda više nije reč o uobičajenom razvoju naoružanja, već o mogućem pomeranju granica svetske bezbednosne arhitekture.
Pretnja flotama i obalnim gradovima
Dodatnu težinu celoj priči daje činjenica da „Posejdon“ nije zamišljen samo kao oružje protiv flotnih grupa. U analizama se sve češće pominje i njegova potencijalna upotreba protiv obalnih ciljeva, uključujući velike gradove i stratešku infrastrukturu.
Upravo ta dvostruka namena čini ovaj sistem posebno kontroverznim. Sa jedne strane, predstavlja ozbiljnu pretnju ratnim mornaricama, a sa druge uvodi scenario udara koji daleko prevazilazi granice klasičnog pomorskog sukoba.
Ruska strana je u više navrata tvrdila da je „Posejdon“ praktično nemoguće presresti. Ako bi se takve tvrdnje potvrdile u praksi, to bi značilo da se pod velikim znakom pitanja nalazi i čitava logika preventivne zaštite i odvraćanja na kojoj su godinama zasnivane mnoge zapadne vojne doktrine.
Zbog toga se priča o „Posejdonu“ ne svodi samo na jedno novo sredstvo naoružanja. Mnogo važnije pitanje jeste da li ova tehnologija zaista najavljuje kraj ere u kojoj su nosači aviona važili za neprikosnovene simbole moći na svetskim morima.
Odgovor na to pitanje za sada ostaje između vojnih procena, političkih poruka i realnih mogućnosti koje tek treba da budu do kraja potvrđene. Ipak, sama činjenica da se o tome sve glasnije govori pokazuje da je „Posejdon“ već sada uspeo da unese nemir u strateške kalkulacije najvećih svetskih sila.
Sjedinjene Američke Države pojačavaju vojno prisustvo na Bliskom istoku u trenutku kada se pripremaju pregovori sa Iranom, dok Pentagon istovremeno u region šalje dodatne lovce, padobrance, mornare i marince.
Rat na Bliskom istoku, 43 dan. U toku je krhko primirje između Irana i SAD, Izrael je nastavio udare na Liban, Hezbolah uzvraća po izraelskoj teritoriji. Najnovija dešavanja pratite uživo na Informer.rs.
Kina razmatra isporuku sistema protivvazdušne odbrane Iranu u narednim nedeljama, dok Teheran navodno koristi primirje da uz pomoć ključnih stranih partnera obnovi deo vojne infrastrukture.
Dogovor sa Iranom moguć je samo ako Teheran odustane od nuklearnog oružja, poručio je američki predsednik Donald Tramp, uz ocenu da je to suština svakog budućeg sporazuma između Vašingtona i Islamske Republike.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sjedinjene Američke Države pojačavaju vojno prisustvo na Bliskom istoku u trenutku kada se pripremaju pregovori sa Iranom, dok Pentagon istovremeno u region šalje dodatne lovce, padobrance, mornare i marince.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odložio je plan za veliko proširenje vojnih operacija protiv Irana zbog upozorenja da bi nastavak rata mogao opasno da iscrpi američke zalihe protivraketnih presretača Patriot i druge municije za sisteme protivvazdušne odbrane na Bliskom istoku.
Urednik tajkunske Nove S Slobodan Georgiev doživeo je potpuni debakl na društvenoj mrežama nakon što je izmislio napad na predsednika Aleksandra Vučića! Na njegove nebuloze i izlive panike odmah je reagovala novinarka TV Pink Gordana Uzelac
Teoretičar zavere Dejan Lučić izneo je seriju šokantnih laži u kojima na najprizemniji način vređa predsednika Aleksandra Vučića, njegovu porodicu, kao i predsednicu Skupštine Anu Brnabić, dok istovremeno pokušava da se opere od skandala i opravda svoju miljenicu sa blokaderske liste Jasminu Paunović!
Dok su im puna usta bila navodne borbe za narod, slobodu mišljenja i izbora, brige za budžet i građane, maske su pale na najbrutalniji mogući način - licemerje, izdaja i međusobni obračuni razorili su redove blokadera.
Gradski menadžer Miroslav Čučković, zajedno sa neumornim aktivistima Srpske napredne stranke, krenuo je u veliku terensku akciju od vrata do vrata širom prestonice!
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede saopštilo je danas da je na jednom gazdinstvu na području opštine Raška, na kojem se nalazilo 67 ovaca i 60 jagnjadi, potvrđeno žarište boginja ovaca i koza.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić objasnio je građanima, gostujući na TV Prva, da penzioneri koji imaju relativno niske penzije, mogu da dobiju preko 50.000 dinara od države.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je gostujući na TV Prva da se nada da bi pre kraja septembra mogao da bude završen posao oko kupoprodaje ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS).
Kiša, hladnoća, mantili… malo ko bi tog 25. jula 1960. godine rekao da se nalazi usred leta. Jer, temperatura je naglo pala, praćena upornom kišom, i Beograđani su tog dana bili u skoro pa zimskoj garderobi.
Velika drama odigrala se sinoć u naselju Ripanj u Beogradu, gde je u požaru do temelja izgorela porodična kuća, a u trenutku incidenta u prostorijama su se nalazile 76-godišnja žena G. N. i njena unuka. Obe su, na sreću, uspele na vreme da izađu iz kuće i izbegnuta je tragedija.
Nepoznata osoba jutros oko 2.50 časova ispalila je pet hitaca iz pištolja u pravcu porodične kuće policijskog službenika Mervana Eća u Podgorici, saopštila je Uprava policije.
Zagrebačka policija završila je kriminalističku protiv državljankom Španije (32) zbog sumnje da je pokušala prokrijumčariti gotovo 15 kilograma marihuane preko Međunarodnog aerodroma Zagreb.
Tarik Prusac, monstrum koji je na Dobrinji ubio suprugu Elmu Godinjak, počinio je samoubistvo u KPZ-u Igman. Jutros je pronađeno obešeno telo i objavljen je uviđaj.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Pre nego što posegnete za prošlogodišnjim losionom za sunčanje, dobro proverite njegov izgled, miris i rok trajanja, jer preparat koji je izgubio zaštitna svojstva više ne čuva kožu od opasnih UV zraka i može izazvati iritacije.
Pancanela je dokaz da za savršen letnji obrok nisu potrebni skupi sastojci, dovoljno je spojiti sočan paradajz, hrskavi hleb, maslinovo ulje i nekoliko mediteranskih dodataka.
Bivša rijaliti učesnica Aneli Ahmić oglasila se nakon što je njen bivši suprug Asmin Durdžić izneo tvrdnje da je u Austriji pokrenuo postupak zbog njihove ćerke Nore.
Pevačica Mala Cana danas je došla ispred kuće pokojnog muža Andrije Bajića kako bi preuzela svoje stvari koje su tamo ostale, a tamo je napravila dramu.
Nakon serije snimaka u kojima Kristina Spalević optužuje bivšeg partnera Kristijana Golubovića za nasilno ponašanje, oglasio se i on i naveo da je problem nastao jer ona navodno više ne može da ga "muze za novac".
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.