Pojava ruskog sistema „Posejdon“ otvorila je pitanje koje se još donedavno u zapadnim vojnim krugovima gotovo nije ni postavljalo — da li nosači aviona više nisu nedodirljivi.
Upravo iz te teze danas polazi sve više analiza koje upozoravaju da bi nova ruska podvodna platforma mogla ozbiljno da uzdrma temelje američke pomorske strategije.
Ruski predsednik Vladimir Putin još prošle jeseni govorio je o uspešnim testiranjima ovog sistema, a ta poruka brzo je odjeknula i van Rusije. Ubrzo su se u zapadnim medijima pojavile ocene da je reč o „oružju sudnjeg dana“, što dovoljno govori koliko se ozbiljno posmatra njegov potencijal.
Za razliku od klasičnih torpeda, „Posejdon“ predstavlja veliku podvodnu platformu sa nuklearnim pogonom, sposobnu da pod vodom ostane praktično neograničeno dugo. Nosi se na specijalnim podmornicama koje mogu da ukrcaju do šest ovakvih sistema, a upravo kombinacija mobilnosti, autonomije i razorne snage čini ga posebno opasnim iz ugla vojnih planera.
Prema navodima koji se pojavljuju u vojnim analizama, „Posejdon“ može da zaroni na dubinu veću od 1.000 metara i razvije brzinu od oko 108 čvorova, odnosno približno 200 kilometara na čas. Uz nuklearnu bojevu glavu megatonske klase, takve karakteristike ga izdvajaju kao oružje koje ne menja samo taktičku sliku na moru, već i način na koji se razmišlja o odbrani od podvodnih pretnji.
„Posejdon“ kao izazov za američku pomorsku doktrinu
Američka vojna moć decenijama se u velikoj meri oslanjala na nosače aviona i njihove udarne grupe. Oni su smatrani ključnim sredstvom za projekciju sile, kontrolu mora i brzo reagovanje u kriznim zonama širom sveta.
Međutim, upravo se sa pojavom „Posejdona“ sve češće dovodi u pitanje koliko je taj koncept i dalje bezbedan. Kineski vojni analitičari posebno ukazuju na to da bi ovaj sistem mogao da pogodi slabu tačku američke mornarice, jer tradicionalni modeli protivpodmorničke odbrane možda nisu dovoljni za odgovor na ovakvu vrstu pretnje.
Foto: Društvene mreže
Najveću pažnju izaziva procena da bi čak i jedan jedini „Posejdon“ mogao da nanese katastrofalnu štetu nosaču aviona i brodovima koji ga prate. Ukoliko bi se takva procena pokazala makar delimično tačnom, posledice ne bi bile samo vojne, već i strateške, jer bi se otvorilo pitanje opstanka čitavog koncepta pomorske dominacije na kojem je Zapad gradio svoju silu.
Upravo zato „Posejdon“ nije tema samo tehničkih analiza, već i ozbiljnih geopolitičkih rasprava. Kada se pojavi sistem koji potencijalno ugrožava najvrednije i najzaštićenije platforme jedne supersile, onda više nije reč o uobičajenom razvoju naoružanja, već o mogućem pomeranju granica svetske bezbednosne arhitekture.
Pretnja flotama i obalnim gradovima
Dodatnu težinu celoj priči daje činjenica da „Posejdon“ nije zamišljen samo kao oružje protiv flotnih grupa. U analizama se sve češće pominje i njegova potencijalna upotreba protiv obalnih ciljeva, uključujući velike gradove i stratešku infrastrukturu.
Upravo ta dvostruka namena čini ovaj sistem posebno kontroverznim. Sa jedne strane, predstavlja ozbiljnu pretnju ratnim mornaricama, a sa druge uvodi scenario udara koji daleko prevazilazi granice klasičnog pomorskog sukoba.
Ruska strana je u više navrata tvrdila da je „Posejdon“ praktično nemoguće presresti. Ako bi se takve tvrdnje potvrdile u praksi, to bi značilo da se pod velikim znakom pitanja nalazi i čitava logika preventivne zaštite i odvraćanja na kojoj su godinama zasnivane mnoge zapadne vojne doktrine.
Zbog toga se priča o „Posejdonu“ ne svodi samo na jedno novo sredstvo naoružanja. Mnogo važnije pitanje jeste da li ova tehnologija zaista najavljuje kraj ere u kojoj su nosači aviona važili za neprikosnovene simbole moći na svetskim morima.
Odgovor na to pitanje za sada ostaje između vojnih procena, političkih poruka i realnih mogućnosti koje tek treba da budu do kraja potvrđene. Ipak, sama činjenica da se o tome sve glasnije govori pokazuje da je „Posejdon“ već sada uspeo da unese nemir u strateške kalkulacije najvećih svetskih sila.
Sjedinjene Američke Države pojačavaju vojno prisustvo na Bliskom istoku u trenutku kada se pripremaju pregovori sa Iranom, dok Pentagon istovremeno u region šalje dodatne lovce, padobrance, mornare i marince.
Rat na Bliskom istoku, 43 dan. U toku je krhko primirje između Irana i SAD, Izrael je nastavio udare na Liban, Hezbolah uzvraća po izraelskoj teritoriji. Najnovija dešavanja pratite uživo na Informer.rs.
Kina razmatra isporuku sistema protivvazdušne odbrane Iranu u narednim nedeljama, dok Teheran navodno koristi primirje da uz pomoć ključnih stranih partnera obnovi deo vojne infrastrukture.
Dogovor sa Iranom moguć je samo ako Teheran odustane od nuklearnog oružja, poručio je američki predsednik Donald Tramp, uz ocenu da je to suština svakog budućeg sporazuma između Vašingtona i Islamske Republike.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sjedinjene Američke Države pojačavaju vojno prisustvo na Bliskom istoku u trenutku kada se pripremaju pregovori sa Iranom, dok Pentagon istovremeno u region šalje dodatne lovce, padobrance, mornare i marince.
Srpska napredna stranka (SNS) održala je u Nišu sednicu Glavnog odbora na kojoj je Aleksandar Vučić izglasan kao kandidat za premijera na predstojećim izborima.
U prepunoj sali Doma Vojske Srbije u Beogradu danas je održana komemoracija povodom smrti nekadašnjeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, generala Ratka Mladića!
Blokaderska glumica Anđelka Stević Žugić eks Prpić, koja, kako su korisnici Iksa duhovito primetili, ima više prezimena nego da je iz Brazila, urnisana je na ovoj društvenoj mreži nakon što je pokušala da se po ko zna koji put dodvori svojim istomišljenicima iz redova blokadera.
Uživo u emisiju "Da se ne lažemo" kod Novice Popovića na Informer televiziji uključio se glavni i odgovorni urednik Informera Dragan J. Vučićević, koji je šokantnim detaljima razmontirao licemerje i potpusni krah blokaderske opozicije.
Dugogodišnja blokaderska propagandistkinja i novinarka tajkunskog nedeljnika "Vreme" Jovana Gligorijević javno je priznala potpuni poraz, kapitulaciju i slom opozicionog pokreta koji već skoro dve godine mrcvari i teroriše Srbiju.
Nova politička provokacija u režiji blokadera i njihovih političkih saveznika dogodila se u samom srcu državnih institucija - na zgradi Narodne skupštine Srbije.
Gostujući u emisiji "Da se ne lažemo" na Informer televiziji, predsednica Skupštine Grada Novog Sada Dina Vučinić razmontirala je do koske opozicione manipulatore i otkrila ekskluzivne detalje o tome ko stoji iza sramne zloupotrebe đaka u Gimnaziji "Jovan Jovanović Zmaj" u Novom Sadu.
Marija Pavković, ćerka pokojnog generala Nebojše Pavkovića, gostujući u Info jutru rekla je da je plakala dok je gledala scene sa aerodroma kada je avion sa telom generala Ratka Mladića stigao u Srbiju.
Informer televizija nastavila je celodnevnu dominaciju i u udarnom večernjem terminu - "Srpski dnevnik" bio je najgledanija televizijska emisija u Srbiji!
Televizija Informer bila je ubedljivo najgledanija tokom čitavog dana, a ogromnu pažnju publike privukao je program posvećen dolasku posmrtnih ostataka generala Ratka Mladića.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je tokom posete Severnobačkom okrugu početak radova na putnom pravcu od Bačke Topole do Bečeja, u dužini od oko 25 kilometara, i dodao da će radovi na prvih sedam do osam kilometara početi za dva do tri dana.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski prisustvovala je danas otvaranju Dečjeg festivala na Oblačinskom jezeru, u opštini Merošina, gde je prvacima uručila rančeve i poželela srećan početak nove školske godine.
Potpredsednica Vlade i ministarka privrede Adrijana Mesarović izjavila je danas da je zbog velike zainteresovanosti privrednika i preduzetnika, na zahtev predsednika Aleksandra Vučića, produžen rok za podnošenje zahteva za šest od deset aktuelnih programa.
Vlasnik strelišta u Danilovgradu za dlaku je izbegao smrt, jer je u trenutku kada je trostruki ubica, ruski državljanin Mihail Šabunjin, krenuo u krvavi pohod, spavao u drugoj prostoriji. Njegov slučaj podsetio je na prethodne tragedije u kojima su pojedinci pukom slučajnošću, spletom okolnosti ili svojom odlukom u poslednjoj sekundi izbegli sudbinu žrtava.
Pripadnici Gorske službe spasavanja (GSS) Široki Brijeg i Profesionalne vatrogasne jedinice ovog grada intervenisali su danas u naselju Crnač, gde su iz bunara izvukli beživotno telo muškarca.
Film "Kum" pruža mnoge životne lekcije o moći, lojalnosti i porodici, koje su i danas relevantne za svakog ko želi da razume dinamiku uspeha i ljudskih odnosa.
Nezapamćeno i stravično višestruko ubistvo dogodilo se u gradu Atizapan de Saragosa u Meksiku, gde su vlasti u stanici policije i javnosti objavile jezive detalje masakra.
Američki glumac Nikolas Kejdž u predstojećem akcionom filmu "Fortitude" igra špijuna Duška Popova, po kome je britanski pisac Jan Fleming zasnovao lik čuvenog agenta Džejmsa Bonda.
Visok holesterol često prolazi neprimećeno jer najčešće ne izaziva jasne tegobe. Ipak, određene promene na telu mogu biti razlog da se proveri nivo masnoća u krvi.
Porodica pevačice Svetlane Cece Ražnatović ovih dana boravi na Kipru, gde uživa u svečanoj atmosferi jednog luksuznog venčanja koje je okupilo brojne zvanice.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.