Pojava ruskog sistema „Posejdon“ otvorila je pitanje koje se još donedavno u zapadnim vojnim krugovima gotovo nije ni postavljalo — da li nosači aviona više nisu nedodirljivi.
Upravo iz te teze danas polazi sve više analiza koje upozoravaju da bi nova ruska podvodna platforma mogla ozbiljno da uzdrma temelje američke pomorske strategije.
Ruski predsednik Vladimir Putin još prošle jeseni govorio je o uspešnim testiranjima ovog sistema, a ta poruka brzo je odjeknula i van Rusije. Ubrzo su se u zapadnim medijima pojavile ocene da je reč o „oružju sudnjeg dana“, što dovoljno govori koliko se ozbiljno posmatra njegov potencijal.
Za razliku od klasičnih torpeda, „Posejdon“ predstavlja veliku podvodnu platformu sa nuklearnim pogonom, sposobnu da pod vodom ostane praktično neograničeno dugo. Nosi se na specijalnim podmornicama koje mogu da ukrcaju do šest ovakvih sistema, a upravo kombinacija mobilnosti, autonomije i razorne snage čini ga posebno opasnim iz ugla vojnih planera.
Prema navodima koji se pojavljuju u vojnim analizama, „Posejdon“ može da zaroni na dubinu veću od 1.000 metara i razvije brzinu od oko 108 čvorova, odnosno približno 200 kilometara na čas. Uz nuklearnu bojevu glavu megatonske klase, takve karakteristike ga izdvajaju kao oružje koje ne menja samo taktičku sliku na moru, već i način na koji se razmišlja o odbrani od podvodnih pretnji.
„Posejdon“ kao izazov za američku pomorsku doktrinu
Američka vojna moć decenijama se u velikoj meri oslanjala na nosače aviona i njihove udarne grupe. Oni su smatrani ključnim sredstvom za projekciju sile, kontrolu mora i brzo reagovanje u kriznim zonama širom sveta.
Međutim, upravo se sa pojavom „Posejdona“ sve češće dovodi u pitanje koliko je taj koncept i dalje bezbedan. Kineski vojni analitičari posebno ukazuju na to da bi ovaj sistem mogao da pogodi slabu tačku američke mornarice, jer tradicionalni modeli protivpodmorničke odbrane možda nisu dovoljni za odgovor na ovakvu vrstu pretnje.
Foto: Društvene mreže
Najveću pažnju izaziva procena da bi čak i jedan jedini „Posejdon“ mogao da nanese katastrofalnu štetu nosaču aviona i brodovima koji ga prate. Ukoliko bi se takva procena pokazala makar delimično tačnom, posledice ne bi bile samo vojne, već i strateške, jer bi se otvorilo pitanje opstanka čitavog koncepta pomorske dominacije na kojem je Zapad gradio svoju silu.
Upravo zato „Posejdon“ nije tema samo tehničkih analiza, već i ozbiljnih geopolitičkih rasprava. Kada se pojavi sistem koji potencijalno ugrožava najvrednije i najzaštićenije platforme jedne supersile, onda više nije reč o uobičajenom razvoju naoružanja, već o mogućem pomeranju granica svetske bezbednosne arhitekture.
Pretnja flotama i obalnim gradovima
Dodatnu težinu celoj priči daje činjenica da „Posejdon“ nije zamišljen samo kao oružje protiv flotnih grupa. U analizama se sve češće pominje i njegova potencijalna upotreba protiv obalnih ciljeva, uključujući velike gradove i stratešku infrastrukturu.
Upravo ta dvostruka namena čini ovaj sistem posebno kontroverznim. Sa jedne strane, predstavlja ozbiljnu pretnju ratnim mornaricama, a sa druge uvodi scenario udara koji daleko prevazilazi granice klasičnog pomorskog sukoba.
Ruska strana je u više navrata tvrdila da je „Posejdon“ praktično nemoguće presresti. Ako bi se takve tvrdnje potvrdile u praksi, to bi značilo da se pod velikim znakom pitanja nalazi i čitava logika preventivne zaštite i odvraćanja na kojoj su godinama zasnivane mnoge zapadne vojne doktrine.
Zbog toga se priča o „Posejdonu“ ne svodi samo na jedno novo sredstvo naoružanja. Mnogo važnije pitanje jeste da li ova tehnologija zaista najavljuje kraj ere u kojoj su nosači aviona važili za neprikosnovene simbole moći na svetskim morima.
Odgovor na to pitanje za sada ostaje između vojnih procena, političkih poruka i realnih mogućnosti koje tek treba da budu do kraja potvrđene. Ipak, sama činjenica da se o tome sve glasnije govori pokazuje da je „Posejdon“ već sada uspeo da unese nemir u strateške kalkulacije najvećih svetskih sila.
Sjedinjene Američke Države pojačavaju vojno prisustvo na Bliskom istoku u trenutku kada se pripremaju pregovori sa Iranom, dok Pentagon istovremeno u region šalje dodatne lovce, padobrance, mornare i marince.
Rat na Bliskom istoku, 43 dan. U toku je krhko primirje između Irana i SAD, Izrael je nastavio udare na Liban, Hezbolah uzvraća po izraelskoj teritoriji. Najnovija dešavanja pratite uživo na Informer.rs.
Kina razmatra isporuku sistema protivvazdušne odbrane Iranu u narednim nedeljama, dok Teheran navodno koristi primirje da uz pomoć ključnih stranih partnera obnovi deo vojne infrastrukture.
Dogovor sa Iranom moguć je samo ako Teheran odustane od nuklearnog oružja, poručio je američki predsednik Donald Tramp, uz ocenu da je to suština svakog budućeg sporazuma između Vašingtona i Islamske Republike.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sjedinjene Američke Države pojačavaju vojno prisustvo na Bliskom istoku u trenutku kada se pripremaju pregovori sa Iranom, dok Pentagon istovremeno u region šalje dodatne lovce, padobrance, mornare i marince.
Zapadni plaćenici koji su se borili na strani Oružanih snaga Ukrajine (OSU), posebno oni iz anglosaksonskih zemalja, gotovo su nestali sa prve linije fronta, tvrde izvori iz ruskog bezbednosnog sektora.
Na antisrpskim medijima, koji su poznati po širenju lažnih informacija, zavladao je potpuni haos i međusobno kontradiktorne tvrdnje o broju ljudi na blokaderskom skupu na Slaviji, čiji je cilj nasilje i teror građana.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je tvrdnje takozvanog Arhiva javnih skupova da je na blokaderskom protestu na Slaviji bilo oko 190.000 ljudi.
Dok predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Kini otvara vrata Srbije među svetskim silama kroz niz važnih susreta i razgovora, blokaderi na ulicama Beograda brutalnim nasiljem napadaju policiju i ugrožavaju bezbednost građana.
To što je srpski predsednik prepoznat u Kini i što mu je među ljudima dat nadimak, mnogi ne vide samo kao kuriozitet, već kao još jednu potvrdu čeličnog prijateljstva Srbije i Kine. Odnosa koji odavno prevazilazi diplomatiju i ulazi u prostor ličnog, gotovo narodnog povezivanja. A kod Kineza ništa nije slučajno i sve ima snažnu simboliku.
Većina poljoprivrednika u banatskoj ravnici i dalje igra na sigurno i oslanja se na ratarstvo, ali jedan domaćin iz sela Iđoš, kod Kikinde, odlučio je da napravi zaokret koji sada privlači pažnju širom regiona.
Na južnom delu Fruške gore nalazi se manastir Grgeteg - jedna od najlepših i najznačajnijih srpskih svetinja. Iako danas pleni mirom i duhovnošću, iza njegovih zidina krije se priča isprepletena legendom, istorijom i stradanjem.
Policija u Novom Sadu uspešno sj realizovala još jednu veliku akciju usmerenu na razbijanje narko-tržišta, u kojoj je uhapšen dvadesetdvogodišnji M. L. iz ovog grada.
Čovek koji je oko 18 sati pao sa zgrade u Pešačkoj zoni hitno je nakon dijagnostike povreda u Opštoj bolnici Prokuplje prebačen u niški UKC, potvrđeno nam je u Zdravstvenom centru Prokuplje.
U mestu Murovce kod Novog Pazara danas oko 17 sati dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovali putničko vozilo "vw golf 7 tt" i motocikl "yamaha" novopazarskih registarskih oznaka.
Dečja internet zvezda i kreator popularnog edukativnog programa Danijel Kolman, poznat kao Danny Go saopštio je da je njegov sin Azjak preminuo u 14. godini.
Velimir Bata Živojinović je od uloge u filmu "Valter brani Sarajevo" (1972) zaradio 4.800 dolara, što je u to vreme bilo jednako sa 53 prosečnih srpskih plata.
Od utorka, 26. maja, dolazi period značajnog finansijskog poboljšanja, posebno za Bikove, Lavove i Škorpije, koji ulaze u fazu u kojoj se njihova materijalna situacija menja nabolje.
Stručnjaci za sajber bezbednost upozoravaju da neki saveti koje smo godinama slušali više ne pružaju pravu zaštitu i da je vreme da se pristup lozinkama promeni.
Demi Mur ponovo je uspela da bude u centru pažnje na zatvaranju festivala. Glamuroznu zelenu haljinu ukrašenu draguljima upotpunila je neobičnim, predimenzioniranim šalom koji je izgledom podsećao na vreću za spavanje.
Muzička diva Jelena Karleuša danas je motivacija mnogima budući da je uvek koračala kroz život hrabro i borbeno, a iako danas živi u izobilju, to nije bio oduvek slučaj.
Pevač Era Ojdanić nedavno je izneo detalje o odnosu sa koleginicom Minom Kostić, otkrivši da je ona razmišljala o udaji za njega - ali specifičnim uslovima.
Pevač Bane Mojićević godinama je ćutao o odnosu koleginice Slavice Ćukteraš i Žike Jakšića, a tek kasnije je otkrio da je učestvovao u prikrivanju njihove romanse od očiju javnosti.
Jelena bin Drai, Mis Jugoslavije 1998. godine, otkrila je da, uprkos uvreženom mišljenju, nije promenila veru nakon udaje za milijardera Saida bin Draia.
Novi voditelji jutarnjeg programa Radio-televizije Srbije su Nikolina Rakić, Biljana Vraneš, Milja Gogić, Zoran Stanojević, Goran Stepić i Milenko Krišan.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar