Kuba će doći na red čim se završi sukob sa Iranom, poručio je američki predsednik Donald Tramp, otvarajući bez mnogo uvoda novu spoljnopolitičku temu koja bi mogla da izazove ozbiljne posledice i van Bliskog istoka.
Iako je izjava data kratko, gotovo usput, njena politička težina je daleko veća od forme u kojoj je izrečena. U trenutku kada je pažnja svetske javnosti usmerena na Iran, Tramp je jasno stavio do znanja da pitanje Kube za Vašington nije zatvoreno i da bi moglo da postane sledeća velika tema američke spoljne politike.
Takva poruka dolazi u posebno osetljivom trenutku, dok se paralelno odvijaju ozbiljni događaji povezani sa Iranom i dok se američka politika sve otvorenije postavlja kroz pritisak, vojno prisustvo i oštru retoriku. Upravo zato Trampova poruka o Kubi nije dočekana kao usputna opaska, već kao moguća najava narednog geopolitičkog poteza.
Tramp bez detalja, ali sa jasnom porukom
Američki predsednik nije ulazio u šire objašnjenje šta tačno podrazumeva kada kaže da će Kuba „doći na red“, ali je formulacija koju je upotrebio odmah pokrenula brojna tumačenja.
Njegove reči ostavljaju utisak da se ne govori samo o političkom pritisku ili simboličnoj poruci, već o temi koja se u Vašingtonu već razmatra kroz konkretniju prizmu. Upravo zbog toga izjava dobija dodatnu težinu, posebno jer je povezana sa završetkom sukoba u Iranu, kao da se radi o sledećoj fazi američkog spoljnopolitičkog fokusa.
Tramp je u istom kontekstu izneo i veoma oštru ocenu stanja na Kubi. Govorio je o državi koja je, prema njegovim rečima, dugo bila loše vođena, uz sistem koji je opisao kao represivan. Posebno je naglasio značaj kubansko-američke zajednice u Sjedinjenim Američkim Državama, ističući da su mnogi od njih podržali njegovu politiku.
U njegovom obraćanju Kuba je predstavljena kao zemlja sa dubokim unutrašnjim problemima, pri čemu je period vlasti Fidela Kastra označen kao jedan od ključnih razloga za dugotrajnu krizu i propadanje sistema.
Kuba se vraća u fokus američke spoljne politike
Zanimljivo je da je Tramp ovu temu otvorio bez prethodne najave i bez predstavljanja bilo kakve detaljne strategije. Ipak, sama činjenica da je Kubu direktno povezao sa periodom posle Irana govori da se o toj temi u američkom vrhu očigledno već razmišlja ozbiljnije nego što se do sada javno pokazivalo.
U političkim krugovima već su se pojavila dva osnovna tumačenja. Jedni smatraju da je reč o poruci namenjenoj domaćoj javnosti i biračima, posebno kubansko-američkoj zajednici, dok drugi upozoravaju da Trampove kratke i direktne izjave često predstavljaju uvod u konkretnije poteze.
Zbog toga se sve više postavlja pitanje da li je u pitanju samo nova etapa verbalnog pritiska ili signal da bi Vašington, po okončanju iranske krize, mogao da otvori novo spoljnopolitičko žarište u zapadnoj hemisferi.
Ono što je za sada izvesno jeste da se Kuba ponovo vraća u centar pažnje američke politike. Kada će ta tema zaista doći na dnevni red i kakav bi mogao da bude sledeći potez Vašingtona, za sada ostaje nepoznato. Ali sama Trampova poruka bila je dovoljna da pokrene ozbiljna pitanja o tome šta bi moglo da usledi posle Irana.
Rusija bi mogla da primora baltičke zemlje na kapitulaciju za svega 90 dana, i to bez direktnog ulaska kopnenih snaga, navodi se u istraživanju analitičkog centra Baltik difens inišijativ, koje modeluje ranjivosti odbrane država Baltika.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da će Rusija sačekati prve konkretne poteze nove mađarske vlade, nakon pobede stranke Tisa na parlamentarnim izborima u Mađarskoj, koju predvodi Peter Mađar.
Ograničenja u radu interneta i društvenih mreža u Rusiji ne predstavljaju „put u prošlost“, već privremene mere uslovljene bezbednosnom situacijom, izjavio je portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov.
Državna duma Rusije usvojila je zakon koji predviđa mogućnost angažovanja Oružanih snaga Rusije radi zaštite ruskih državljana uhapšenih u inostranstvu.
Američki predsednik Donald Tramp i dalje razmatra mogućnost kopnene invazije na Iran, što bi moglo da izazove još veću katastrofu po Sjedinjene Američke Države i dodatno pogorša globalnu krizu, upozorio je demokratski senator Kris Marfi.
Američki predsednik Donald Tramp odustao je od ideje da zauzme iransko ostrvo Hark zbog bojazni da bi američke snage mogle da pretrpe velike gubitke, piše Volstrit džornal, pozivajući se na izvore upoznate sa razgovorima u vrhu administracije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija bi mogla da primora baltičke zemlje na kapitulaciju za svega 90 dana, i to bez direktnog ulaska kopnenih snaga, navodi se u istraživanju analitičkog centra Baltik difens inišijativ, koje modeluje ranjivosti odbrane država Baltika.
Kramatorsk je pretrpeo jedan od najtežih ruskih udara od početka rata, tvrde zapadni monitoring-kanali koji prate dešavanja na frontu. Prema njihovim navodima, na ciljeve u gradu obrušilo se najmanje 15 vođenih avio-bombi.
Predsednik Stranke slobode i pravde i najveći tajkun Dragan Đilas gostovao je sinoć na tajkunskoj "N1", gde je govorio o tzv. studentskoj listi, izborima, odnosu među blokaderima, navodeći da oni nisu posobni da vode državu.
Filozof Filip Grbić oštro je kritikovao ponašanje blokadera, rekavši da nasilne akcije i pritisci koje sprovode predstavljaju ozbiljnu pretnju po stabilnost države i normalno funkcionisanje građana.
Aljbin Kutri, šiptarski ekstremista, takozvani kosovski premijer u tehničkom mandatu, prema svemu sudeći već sada je "kupio" više od 142.000 glasova Albanaca koji uopšte ne žive na teritoriji Kosova i Metohije!
Lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj poručio je da bi Srbi u Vladi Crne Gore morali da podnesu ostavke posle skandalozne odluke da se zabrani koncert Mirka Pajčina poznatijeg kao Baja Mali Knindža u Pljevljima.
Srpska napredna stranka u Mladenovcu reagovala je na jezivo blokadersko targetiranje njihove sugrađanke, samo zato što je iznela pohvale zbog napretka tog grada.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
U Srbiji će biti malo do umereno oblačno sa sunčanim intervalima, a na jugu i jugozapadu Srbije se, uz više oblačnosti, posle podne ponegde očekuje kiša ili lokalni pljusak uz mogućnost grmljavine. Temperature od 5 do 23 stepena.
Na današnji dan navršava se osam godina od brutalnog ubistva Luke Stevića iz sela Jablanica kod Lopara, čije je telo pronađeno 19. maja 2018. godine, tri dana nakon nestanka. Za njegovo ubistvo optužen je, a potom i osuđen, njegov kum Đorđe Bojkić.
Krvavi tragovi, sona kiselina, spaljeni dokazi i nestanci bez objašnjenja postali su novi obrazac najtežih zločina u regionu. Iako tela žrtava nikada nisu pronađena, istražitelji sve češće uspevaju da rekonstruišu ubistva do detalja, oslanjajući se na forenziku, kamere i digitalne tragove.
Ekipa Informera uz pomoć veštačke inteligencije, prema do sada poznatim zvaničnim informacijama, napravila je video snimak rekonstrukcije ubistva Aleksandra Nešovića.
Ruže mogu uspešno da se gaje i u saksijama, ali samo uz pravilnu negu i odgovarajuće uslove. Stručnjaci otkrivaju kako da vaše ruže budu bujne i pune cvetova, ali i koje greške obavezno treba izbegavati.
Supruga Slobe Vasića, Jelena Lela Vasić, nastavila je sa vođenjem poslova u njihovoj privatnoj klinici jer pored privatnih problema, posao ne sme da trpi.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar