Rusija bi mogla da primora baltičke zemlje na kapitulaciju za svega 90 dana, i to bez direktnog ulaska kopnenih snaga, navodi se u istraživanju analitičkog centra Baltik difens inišijativ, koje modeluje ranjivosti odbrane država Baltika.
Prema tom scenariju, prva faza podrazumevala bi udare hipersoničnim raketama, nakon čega bi usledila šezdesetodnevna masovna kampanja napada dronovima na ključnu infrastrukturu. Na kraju takvog pritiska, 90. dana bio bi upućen ultimatum sa zahtevom da baltičke zemlje prihvate ruske uslove ili da očekuju nastavak udara, navodi portal Difens njuz.
U istraživanju koje je objavio Baltik difens inišijativ se navodi da je upravo takav model razvijen kako bi se testirale slabe tačke odbrambenih sistema i sposobnost država regiona da izdrže dugotrajan pritisak bez klasične kopnene invazije.
Model udara bez direktne kopnene operacije
Analitičari Baltik difens inišijativa polaze od pretpostavke da bi Rusija najpre pokrenula udare hipersoničnim raketama na važne ciljeve, a zatim tokom narednih 60 dana nastavila sa intenzivnim napadima dronovima na infrastrukturu.
Takav pristup, prema modelu, imao bi cilj da oslabi energetske, logističke i komunikacione kapacitete država Baltika, ali i da poveća politički i psihološki pritisak na njihove vlasti i stanovništvo.
Suština simulacije jeste procena koliko bi dugo baltičke zemlje mogle da izdrže koordinisanu kampanju udara bez direktnog ulaska kopnenih snaga i koliki bi bio prag njihove otpornosti u uslovima neprekidnog pritiska.
Ultimatum 90. dana i uslovi kapitulacije
Prema zaključcima modela, 90. dana takve kampanje usledio bi ultimatum. U njemu bi baltičkim državama bilo predočeno da prihvate ruske uslove ili da se suoče sa daljim udarima.
Autori istraživanja time upozoravaju da savremeni ratni scenario ne mora nužno da počne tenkovima i pešadijom, već da kombinacija raketnih udara, dronova i sistemskog razaranja infrastrukture može da posluži kao sredstvo za političko prisiljavanje bez formalne invazije.
Ovakva procena dodatno pojačava zabrinutost zbog bezbednosti regiona Baltika, posebno u trenutku kada evropski vojni i politički krugovi sve više pažnje posvećuju zaštiti kritične infrastrukture, protivvazdušnoj odbrani i pripremi za dugotrajne hibridne i visokotehnološke pretnje.
Ograničenja u radu interneta i društvenih mreža u Rusiji ne predstavljaju „put u prošlost“, već privremene mere uslovljene bezbednosnom situacijom, izjavio je portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov.
Više snažnih eksplozija odjeknulo je u Krivom Rogu, gde su ruske snage, prema navodima sa terena, pogodile objekte energetske i gorivne infrastrukture, uključujući i naftnu bazu.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski saopštio je da je prvi put od početka rata sa Rusijom neprijateljski položaj zauzet isključivo uz pomoć robotizovanih borbenih sistema, bez upotrebe pešadije i bez ljudskih gubitaka na ukrajinskoj strani.
Tvrdnje da je mostove teško uništiti pokazale su se kao neodržive, izjavio je poslanik ruske Državne dume Mihail Deljagin, komentarišući navode da su ukrajinske snage britanskim dronom pogodile most preko Dnjepra kod Hersona, kao i izveštaje da su SAD i Izrael uništili više mostova u Iranu.
Ruske snage bi, prema scenariju jedne štabne vežbe, mogle da stignu do prilaza Viljnusu za svega pet dana ukoliko bi NATO oklevao sa odgovorom, objavio je britanski Tajms.
Rusija je, prema tvrdnjama koje su iznete u emisiji Aleksa Džonsa, spremna da rat u Ukrajini prebaci u mnogo brutalniju fazu, uz masovne udare po Kijevu, Harkovu, ukrajinskoj logistici i objektima NATO-a koji se koriste za snabdevanje ukrajinske vojske.
Ukrajinska vojna komanda strahuje da bi Rusija mogla da pokuša širenje fronta sa severa, preko beloruske teritorije, kako bi razvukla Oružane snage Ukrajine (OSU) i naterala Kijev da deo jedinica povuče sa ključnih pravaca na istoku zemlje.
Izjava litvanskog ministra spoljnih poslova Kestutisa Budrisa da NATO ima sredstva za udar na rusku vojnu infrastrukturu u Kalinjingradskoj oblasti izazvala je oštru reakciju Moskve, a portparol Kremlja Dmitrij Peskov ocenio je da je takva poruka „na granici ludila“.
Pretnja novog udara iz pravca Belorusije ponovo je otvorena u Kijevu, ali je iz same ukrajinske vojske odmah stigla poruka koja ublažava dramatičan ton — na granici trenutno nema kritičnog gomilanja ruskih snaga.
Volodimir Zelenski objavio je, posle sastanka sa ukrajinskim obaveštajcima, podatke prema kojima bi do parlamentarnih izbora u Rusiji 33 odsto građana moglo da ne podržava postupke ruskog predsednika Vladimira Putina.
Kiril Dmitrijev oštro je napao britanskog premijera Kira Starmera nakon što je London saopštio da su britanske snage presrele naftni tanker iz takozvane ruske „flote iz senke“ u Lamanšu.
Jaroslavska oblast našla se pod masovnim napadom ukrajinskih dronova, a posle dejstva ruske PVO zapalila su se skladišta goriva na industrijskim objektima, saopštio je gubernator regiona Mihail Jevrajev.
Litvanija, Poljska i Francuska od 16. do 26. juna izvešće vojne manevre u zoni Suvalkskog koridora, uskog pojasa zemlje između Belorusije i ruske Kalinjingradske oblasti, koji se godinama smatra jednom od najzapaljivijih tačaka Evrope.
Ukrajinski dronovi izveli su tokom noći napade na više ruskih regiona, a najteže posledice prijavljene su u Orjolu, gde je bespilotna letelica pogodila stambenu višespratnicu, kao i u Novomoskovsku, gde su ostaci oborenih dronova pali na teritoriju industrijskog preduzeća.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ograničenja u radu interneta i društvenih mreža u Rusiji ne predstavljaju „put u prošlost“, već privremene mere uslovljene bezbednosnom situacijom, izjavio je portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, gostovao je u emisiji "Jutro" na TV Prva. Predsednik je tom prilikom govorio o svim važnim temama koje se tiču svih građana Srbije.
Kiril Dmitrijev oštro je napao britanskog premijera Kira Starmera nakon što je London saopštio da su britanske snage presrele naftni tanker iz takozvane ruske „flote iz senke“ u Lamanšu.
Nesnađeni rektor i političar u pokušaju Vladan Đokić demolirao je kredibilitet Beogradskog univerziteta u proteklih godinu i po dana, a sad je, po svemu sudeći - odlučio da savetuje monahe.
Ugledna novinarka i autorka Marija Savić Stamenić gostovala je na televiziji K1, gde se u razgovoru osvrnula na rad na političkoj sceni i podelila iskustva saradnje sa predsednikom Aleksandrom Vučićem.
Šta jedan običan građanin Srbije, koji ne pripada ni jednoj političkoj opciji, ali je rodoljub i želi dobro svojoj zemlji, može da zaključi o takozvanom Proglasu i blokaderskoj opoziciji?
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić odgovorila je predsedniku Demokratske stranke Srđanu Milivojeviću, ukazujući na licemerstvo u tvrdnjama opozicije i blokaderskih krugova kada je reč o predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Više od 64.000 osmaka će u ponedeljak, utorak i sredu polagati završni ispit iz maternjeg jezika, matematike i izbornog predmeta. Po prvi put, ove godine biće im predstavljena nova zanimanja.
Na društvenim mrežama pojavio se snimak Džulijan Abaase, influenserke iz Ugande, koja je kroz šalu opisala kako izgleda život kada se zaljubiš u Srbina.
Prava drama odigrala se u subotu u Bačkoj Palanci, kada su policija, Hitna pomoć i komunalne službe intervenisale u jednom domaćinstvu zbog sumnje da se stariji muškarac nalazi u teškom zdravstvenom stanju.
Tokom popodnevnih časova su pripadnici Žandarmerije pronašli tela G.O. (47) i S.I. (49) iz Novog Orahova kod Bačke Topole, koji su u subotu kasno popodne ispali iz čamca na Tisi kod Sente.
U nedelju pre podne u selu Kobaj kod Prizrena došlo je do tragičnog sukoba u kojem je jedna osoba izgubila život, a druga je povređena, a reč je o obračunu između dve porodice.
U beogradskom naselju Surčin sinoć se dogodio ozbiljan incident kada je državljanin Kine iz vatrenog oružja pucao na kuću svog sunarodnika a prema prvim informacijama, motiv ovog napada su neraščišćeni kockarski dugovi.
Potpisivanjem ugovora vrednog 20 miliona dinara, Ministarstvo kulture je kroz ovogodišnji konkurs "Gradovi u fokusu 2026" omogućilo Apatinu izgradnju kompletnih instalacija i završne građevinsko-arhitektonske radove na Kući "Turski", odnosno budućem apatinskom muzeju.
Sa dolaskom toplijih dana i obuće koja otkriva stopala, mnogi počinju da obraćaju više pažnje na izgled peta. Suva, zadebljala i ispucala koža može biti neprijatna, ali uz nekoliko jednostavnih metoda nega stopala može postati mnogo lakša.
Luksuzno krstarenje namenjeno odraslima između Barselone i Monte Karla izazvalo je veliko interesovanje zbog neobičnog koncepta, visokih cena i strogih pravila koja važe za sve putnike.
Tehnološka kompanija Gugl pokrenula je pravni postupak protiv kineske hakerske grupe za koju tvrdi da je zloupotrebila njihov sistem veštačke inteligencije Gemini u cilju izvođenja velikih internet prevara.
Ljubitelji palačinki teško će odoleti francuskoj poslastici koja spaja najbolje od nekoliko omiljenih deserata. Far Breton, tradicionalni kolač iz Bretanje, poznat je po svojoj nežnoj, kremastoj teksturi i bogatom ukusu koji osvaja već na prvi zalogaj.
Bivša voditeljka i influenserka Jelena Nikolić danas je sletela na beogradski aerodrom, gde je progovorila o povratku poslovnim obavezama, majčinstvu, ali i odnosu sa Pavlom Mensurom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.