• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

01.05.2026

07:41

Tramp se udarno obratio! Šta se krije iza ovog saopštenja? "Nećemo rano otići..." Broj poginulih dramatično raste

Tanjug/AP/Fotoilustracija

Vesti

Tramp se udarno obratio! Šta se krije iza ovog saopštenja? "Nećemo rano otići..." Broj poginulih dramatično raste

Rat na Bliskom istoku, 63. dan. Najnovija dešavanja pratite uživo na Informer.rs.

23.43 - Izraelski napadi ubili 12 ljudi na jugu Libana

Libansko Ministarstvo zdravlja saopštilo je da je broj poginulih u izraelskom napadu na grad Habuš u oblasti Nabatije sada porastao na osam, prema libanskoj Nacionalnoj novinskoj agenciji (NNA).

Među poginulima su jedno dete i dve žene.

Dvadeset jedna osoba je takođe ranjena, uključujući dvoje dece i jednu ženu, saopštilo je ministarstvo.

 

22.57 - Tramp: "Nećemo rano napustiti sukob sa Iranom"

Nastavljajući svoje izjave na Floridi, Tramp je rekao da neće okončati sukob sa Iranom "rano", bez postizanja ciljeva SAD.

- Nećemo rano otići i dozvoliti da se ovakav problem pojavi za još tri godine - rekao je Tramp.

 

22.01 - Tramp kaže da Iran "neće postići onakav sporazum" kakav SAD žele

Govoreći u školi na Floridi, Tramp je rekao: "Oni ne postižu dogovor kakav mi moramo da imamo i mi ćemo to uraditi kako treba".

 

21.49 - Kina smatra da se prekid vatre mora održati

Kineski ambasador pri UN kaže da je od ključne važnosti da prekid vatre u američko-izraelskom ratu protiv Irana ostane na snazi.

Fu Cong je novinarima u UN rekao da Ormuski moreuz mora ponovo da se otvori što je pre moguće.

Rekao je da je Kina veoma zabrinuta zbog komentara koje je nedavno čula o tome da je prekid vatre privremen i da je potrebno pokrenuti novu rundu napada.

- Najhitnije pitanje je održati prekid vatre. I prekid vatre mora da traje, i moraju postojati pregovori u dobroj veri između dve strane - rekao je.

 

20.37 - Iranska Revolucionarna garda: Ormuske vode će postati "izvor bezbednosti i prosperiteta"

Komanda mornarice Revolucionarne garde objavila je saopštenje u kojem se navodi da će sprovoditi „nova pravila“ nad vodama blizu iranske obale u Arapskom moru i Ormuskom moreuzu.

U saopštenju se navodi da će mornarica Revolucionarne garde vršiti "kontrolu nad skoro 2.000 km (1.243 milje) iranske obale u Arapskom zalivu i Ormuskom moreuzu, čineći takve vode izvorom ponosa i moći za dragi narod Irana i izvorom bezbednosti i prosperiteta za region".

 

20.11 - Bela kuća zvanično saopštila Kongresu da smatra da je rat sa Iranom "prekinut"

Bela kuća je zvanično saopštila američkom Kongresu da su neprijateljstva sa Iranom "prekinuta" uprkos prisustvu američkih oružanih snaga u regionu Bliskog istoka.

Ovo dolazi nakon što je predsednik SAD Donald Tramp u petak nazvao Rezoluciju o ratnim ovlašćenjima, prema kojoj je američki predsednik dužan da zatraži odobrenje Kongresa u roku od 60 dana, neustavnom.

U petak se navršava 60 dana otkako su SAD i Izrael pokrenuli rat protiv Irana.

 

19.53 - Tramp ponavlja tvrdnju da je iransko rukovodstvo "razjedinjeno"

- Postoji ogromno neslaganje... imaju ogroman problem da se slažu jedni s drugima. Rukovodstvo je veoma razjedinjeno, ima dve do tri grupe, možda četiri... Uz to rečeno, svi žele da postignu dogovor - dodao je Tramp.

Iranski zvaničnici su rekli da ostaju jedinstveni iza Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost, uključujući i pitanja koja se odnose na rat i pregovore.

 

18.27 - Tramp "ne oseća da mu je potreban Kongres" da bi nastavio rat u Iranu

Rezolucija o ratnim ovlašćenjima iz 1973. godine kaže da američki predsednik mora da dobije objavu rata od Kongresa u roku od 60 dana od početka rata.

Ali evo razmišljanja koje je uglavnom zastupljeno u Beloj kući, a koje smo juče čuli od Trampovog ministra odbrane Pita Hegseta, da se, pošto nije bilo borbi između Irana i SAD od 7. aprila, sat od 60 dana ili resetuje ili potpuno zaustavlja, i da bi, ako bi SAD pokrenule novu rundu akcije, to ponovo pokrenulo sat od nule.

 

17.49 - "Gde je prekid vatre?", pita predsednik libanskog parlamenta

Nabih Beri, vodeći libanski poslanik, izrazio je rezerve prema direktnim pregovorima sa Izraelom - politici koju vode predsednik Džozef Aun i premijer Navaf Salam.

Beri, saveznik Hezbolaha, rekao je listu Ašark Al-Avsat da nema svrhe voditi pregovore pod vatrom.

Takođe je naglasio da je navodno primirje koje je Tramp objavio u Libanu samo omogućilo Izraelu da "eskalira svoju agresiju" bez ikakve intervencije američke administracije.

- Gde je ovo primirje? I da li je Izrael prestao sa uništavanjem gradova, rušenjem domova, bezobzirnim prolivanjem krvi dece, žena i starijih osoba i ometanjem timova hitne pomoći koji pokušavaju da spasu ranjenike i transportuju ih u bolnice – ili da izvuku one zarobljene ispod ruševina? - rekao je Beri.

 

17.03 - Cene benzina u SAD nastavljaju da rastu

Prosečna cena galona (3,8 litara) benzina u SAD porasla je na 4,39 dolara, u odnosu na manje od 3 dolara pre početka rata u Iranu, prema podacima Američkog automobilskog udruženja (AAA).

 

16.31 - Iranski zvaničnik kaže da je Ormuski moreuz "prirodno pravo" Irana

Zamenik predsednika iranskog parlamenta Ali Nikzad rekao je da Iran ima "prirodno pravo" da kontroliše Ormuski moreuz i da je odlučan da se plovni put neće vratiti u "svoje prethodno stanje".

U komentarima koje je prenela iranska novinska agencija Tasnim, Nikzad je rekao: "Ormuski moreuz nije međunarodni plovni put, to je prirodno pravo Irana... i mi čvrsto i odlučno stojimo na ovoj pravednoj poziciji".

 

15.47 - Izraelska vojska uništava manastir i školu za monahinje na jugu Libana

Libanska nacionalna novinska agencija izveštava da je Izrael srušio manastir i školu za monahinje u pograničnom selu Jarun nakon što je digao u vazduh kuće, prodavnice, puteve i razne znamenitosti u gradu.

 

14.32 - Iran podneo Pakistanu novi predlog za pregovore

Iran je danas dostavio novi predlog pregovaračkog okvira Pakistanu, koji je posrednik u procesu mirovnih pregovora između Teherana i Sjedinjenih Američkih Država, javlja IRNA pozivajući se na iranske diplomatske izvore.

Portparol Ministarstva spoljnih poslova Irana Esmail Bagei izjavio je da su okončanje rata i postizanje trajnog mira prioritet Teherana u razgovorima sa Vašingtonom.

Kako se navodi, primirje između Irana, Sjedinjenih Američkih Država i Izraela uspostavljeno je 7. aprila radi omogućavanja diplomatskog rešenja, koje je kasnije produženo na neodređeno vreme.

 

 

13.35 - Premijer Libana razgovarao sa ambasadorom SAD o pregovorima sa Izraelom

Libanski premijer Navaf Salam primio je u Velikom seraju američkog ambasadora u Libanu Mišela Isu, saopšteno je iz kabineta premijera.

Kako je navedeno na Iksu, razgovori su bili usmereni na učvršćivanje prekida vatre i pregovore povezane sa razgovorima sa Izraelom.

 

12.37 - Jedan ranjen, desetine se nagutale suzavca tokom izraelske racije na Zapadnoj obali

Najmanje jedan Palestinac ranjen je tokom racije izraelske vojske u selu Burka, istočno od Ramale, na okupiranoj Zapadnoj obali.

Palestinska agencija Vafa javila je da je Palestinac ranjen metalnim mecima obloženim gumom, dok su se desetine ljudi nagutale suzavca tokom racije.

Prema tom izveštaju, izraelske snage upale su u selo i ispalile metalne metke obložene gumom i kanistere sa otrovnim suzavcem u pravcu džamije.

 

11.43 - Šef UN upozorio da se posledice rata u Iranu pogoršavaju iz sata u sat

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio je da se posledice rata u Iranu i regionalne nestabilnosti „dramatično pogoršavaju sa svakim satom“.

„Sada je vreme za dijalog, za rešenja koja će nas udaljiti od ivice i za mere koje mogu da otvore put ka miru“, napisao je Gutereš na Iksu.

 

10.12 - Iran: Iskopavamo rakete!

Iran je saopštio da iskopava zakopane rakete i drugo oružje, pripremajući se za propast primirja.

Iran se poslednjih dana pripremao za potencijalni kolaps primirja sa SAD i Izraelom radeći na iskopavanju raketa i druge municije zakopane pod zemljom ili ispod ruševina, izveštava NBC News, pozivajući se na neimenovanog američkog zvaničnika i dva druga informisana izvora.

Vašington je procenio da Teheran želi da bude spreman da brzo obnovi napade dronovima i raketama ako se rat nastavi, navodi se u izveštaju.

Američki predsednik Donald Tramp će u narednih nekoliko dana odlučiti kako će dalje postupati, nakon što je juče obavešten o vojnim opcijama, dodaje se u izveštaju.

09.00 - Rastu cene nafte!


Fjučersi nafte marke "brent" za jul porasli su za 1,04 dolara, na 111,44 dolara po barelu, dok su fjučersi nafte marke "vest Teksas" porasli za 41 cent, na 105,48 dolara po barelu, kao posledica iranske blokade Ormuskog moreuza, i američke blokade iranskih luka za izvoz sirove nafte.

Cene nafte rastu od kraja februara kada su Sjedinjene Američke Države i Izrael napale Iran, što je dovelo do zatvaranja Ormuskog moreuza i prekida isporuka oko jedne petine svetskih zaliha nafte i tečnog prirodnog gasa, prenosi Rojters.

Cene nafte marke "brent" porasle su za 50 odsto samo u martu.

08.00 - Iranci jednim trikom preveslali SAD u Ormuzu

Sankcionisani tankeri iz Irana maskirani u iračke brodove prevoze iransku sirovu naftu vrednu 800 miliona dolara kako bi izbegli blokadu Ormuskog moreuza, piše kompanija Vindvord AI (Windward AI).

07.30 - Senat odbacio šesti predlog demokrata o ograničenju Trampovih ratnih ovlašćenja


Uoči isteka roka od 60 dana koliko je Ustavom SAD dozvoljeno američkom predsedniku da koristi svoja ratna ovlašćenja bez odobrenja Kongresa, američki Senat danas je odbacio i šesti predlog demokrata da se predsedniku SAD Donaldu Trampu ograniče ovlašćenja za vođenje rata u Iranu.

Proceduralno glasanje o pokretanju rezolucije o ratnim ovlašćenjima koju je podneo demokratski senator iz Kalifornije Adam Šif završilo se danas neuspehom predlagača, rezultatom 47 "za" 50 "protiv", prenosi CBC.

Da je ova mera bila usvojena ona bi primorala predsednika SAD da povuče američke snage iz sukoba sa Iranom.

Rezolucija o ratnim ovlašćenjima iz 1973. godine propisuje da američki predsednik mora da povuče vojsku SAD iz svakog oružanog sukona nakon 60 dana u slučaju da Kongres nije odobrio rat.

Rok od 60 dana počinje kada predsednik pošalje formalno obaveštenje Kongresu, a Tramp je 2. marta, pismom obavestio američke zakonodavce o neprijateljstvima sa Iranom što znači da rok od 60 dana ističe u petak, 1. maja.

Predsednik SAD može da produži taj rok za još 30 dana kako bi omogućio povlačenje trupa, navodi CBC.

 

07.00 - Do primirja SAD i Irana došlo zbog približavanja roka za ratna ovlašćenja

Primirje između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, koje je počelo 8. aprila, "stavilo je tačku" na neprijateljstva između dve zemlje zbog približavanja roka kada bi američki predsednik Donald Tramp morao da zatraži ratna ovlašćenja Kongresa, izjavio je visoki zvaničnik Trampove administracije. 

"U svrhu Rezolucije o ratnim ovlašćenjima, neprijateljstva koja su počela u subotu, 28. februara, okončana su", rekao je zvaničnik za Rojters.

On je kazao da, od kada je počelo primirje, nije bilo razmene vatre između oružanih snaga SAD i Irana.

Ranije su analitičari i pomoćnici u Kongresu rekli da očekuju da će Tramp obavestiti Kongres da planira produženje ratnih ovlašćenja od 30 dana, ili da će zanemariti taj rok, a administracija je tvrdila da prekid vatre označava kraj sukoba. 

Zakon iz 1973. godine dozvoljava predsedniku rok od 60 dana u kom mora da okonča akciju koju je pokrenuo bez odobrenja Kongresa, a zatim mora da zatraži odobrenje od Kongresa ili produženje od 30 dana na osnovu "neizbežne vojne potrebe" koja se odnosi na bezbednost oružanih snaga. 

Rat u Iranu počeo je vazdušnim napadima koje su pokrenuli Izrael i Sjedinjene Države 28. februara.
Tramp je formalno obavestio Kongres o sukobu 48 sati kasnije, čime je pokrenut rok od 60 dana, koji ističe danas. 

Američki ministar odbrane Pit Hegset rekao je na saslušanju u Senatu u četvrtak da smatra da je odbrojavanje od 60 dana za pokretanje ratnih operacija bez odobrenja Kongresa zaustavljeno tokom primirja.

Prema američkom Ustavu samo Kongres, a ne predsednik, može da objavi rat, ali ograničenje se ne primenjuje na operacije za koje administracija navede da su kratkoročne, ili da predstavljaju reagovanje na neposrednu pretnju. 
 



Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, Youtube.

Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.

Naše aplikacije možete skinuti na:


Imate mišljenje?

Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.

Ostavite komentar

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

TV

JOŠ TV VESTI

Društvo

Porezi na igre na sreću danas 11 puta veći nego pre 14 godina kada je Đilasova stranka bila na vlasti
Društvo

Porezi na igre na sreću danas 11 puta veći nego pre 14 godina kada je Đilasova stranka bila na vlasti

Uprkos tome ova stranka koja želi samo jeftine političke poene tvrdi da su porezi smanjeni. Država danas samo od naknada za industriju igara na sreću prihoduje 220 miliona evra koja se ulažu u izgradnju škola, bolnica, vrtića, sportskih terena i programe pomoći osobama sa invaliditetom. Zahvaljujući tim sredstvima moguće je izgraditi čak 220 škola ili 400 vrtića. Pre 14 godina, zbog tadašnjih loših zakona i raširenog crnog tržišta, tako nešto nije bilo moguće. Predlozi opozicije za novim izmenama zakona otvorili bi prostor za ponovno jačanje crnog tržišta, uskratili državi značajne prihode i doveli mnoga radna mesta u pitanje. Dok su Đilas i njegovi politički partneri bili na vlasti država je na osnovu ovog nameta prihodovala čak 11 puta manje!

21.05.2026

10:32

Hronika

Zabava

Magazin

Džet set