Velika Britanija i Francuska odbile su predlog da se zemlje članice NATO obavežu na izdvajanje 0,25 odsto svog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za finansiranje vojne pomoći Ukrajini.
Tokom unutrašnjih diskusija unutar NATO o pomoći Ukrajini, Londonu i Parizu su se u blokiranju ove ideje pridružile i vlade Španije, Italije i Kanade.
Razlozi za odbijanje leže pre svega u velikim ekonomskim pritiscima sa kojima se ove zemlje suočavaju na unutrašnjem planu, kao i u činjenici da bi fiksno izdvajanje tolikog procenta BDP predstavljalo ogroman i obavezujući teret za njihove nacionalne budžete.
Foto: EPA
Mark Rute
Pravilo konsenzusa koči plan generalnog sekretara
Inicijativu za uvođenje ovog obaveznog doprinosa prethodno je zvanično pokrenuo generalni sekretar NATO Mark Rute.
Njegov plan je bio da se kroz izdvajanje 0,25 odsto BDP-a obezbedi stalan i predvidiv priliv novca i naoružanja za ukrajinsku vojsku, nezavisno od političkih promena u pojedinačnim državama članicama.
Međutim, unutar Alijanse važi strogo pravilo konsenzusa. Bilo koji predlog, da bi bio usvojen i sproveden u delo, zahteva jednoglasnu podršku glavnih gradova svih država članica.
Otpor pet uticajnih zemalja praktično znači da je ovaj predlog u trenutnoj formi odbačen.
Urušavanje jedinstva u ključnom trenutku
Vojni i politički analitičari ocenjuju da ovo odbijanje šalje loš signal Kijevu, posebno u trenutku kada ukrajinske snage trpe velike pritiske na frontu i kada se suočavaju sa masovnim udarima novog ruskog naoružanja, poput raketnog sistema "Orešnik".
Iako Velika Britanija, Francuska i ostale pomenute države nastavljaju da šalju pojedinačne pakete pomoći Ukrajini, odbijanje da se ta pomoć institucionalizuje kroz fiksni procenat BDP pokazuje da na Zapadu raste zamor od rata i da su budžetski limiti evropskih sila sve bliže svom maksimumu.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen našla se na udaru dela evropske javnosti nakon što je oštro osudila masovni noćni napad ruskih snaga na ciljeve u Ukrajini.
Nakon masovnog napada na vojne ciljeve u Kijevu, na ukrajinskim medijima i društvenim mrežama pojavili su se prvi snimci i fotografije uništene zgrade Komande Kopnene vojske Oružanih snaga Ukrajine.
Dok se borbe u Ukrajini nastavljaju bez radikalnih pomeranja na većem delu linije fronta, u zapadnim vojnim i obaveštajnim krugovima sve češće se postavlja ključno pitanje: zbog čega Rusija, uprkos očiglednim i ogromnim vojnim resursima, ne pokušava da izvede mnogo širu i masovniju ofanzivu?
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen našla se na udaru dela evropske javnosti nakon što je oštro osudila masovni noćni napad ruskih snaga na ciljeve u Ukrajini.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Iran je tajnim prelaskom na elektrooptičko i infracrveno navođenje uspeo da neutralizuje američki model suzbijanja protivvazdušne odbrane i primora avijaciju Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da se povuče na obode iranskog vazdušnog prostora.
Brutalne pretnje klanjem, koji je na račun predsednika Srbije Aleksandra Vučić uputio kragujevački blokader Saša Stevanović, predstavljaju vid podstrekačkog terorizma čemu bi država morala odlučno da se odupre, smatra bivši obaveštajac Božidar Boža Spasić.
Nekadašnji funkcioner i opozicionar Balša Božović udario je na kandidatkinju sa blokaderske liste Jasminu Paunović, poručivši da se kukavički krije i pravi žrtvu.
Nekoliko rečenica o tome da se porodice političkih protivnika moraju ostaviti izvan političke borbe, koje je opozicioni poslanik Aleksandar Jovanović Ćuta izgovorio u Skupštini, bile su povod za provalu blokaderskog gneva na društvenim mrežama.
Šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke Milenko Jovanov razotkrio kako se milionske svote narodnog novca slivaju na privatne račune, dok im je borba za Kosovo svedena na jurenje Marsovaca!
Predsednik Aleksandar Vučić uputio je danas saučešće povodom žrtava zemljotresa koji je pogodio Japan, porodicama stradalih, Vladi i narodu Japana i naveo da je Srbija ponudila pomoć i da je spremna da pruži svu podršku prijateljskoj zemlji.
Stigao nam je – Džuanda! Tačno u 11 časova tog prepodneva na pistu nekadašnjeg zemunskog aerodroma na Novom Beogradu sleteo je avion sa uvaženim gostom. Reč je bila o premijeru velike zemlje azijsko-pacifičkog regiona, Indonezije, Džuandi Kartaviđaji.
Tim naučnika iz Francuske analizirao je više od 100.000 pesama 3.000 vrsta ptica. Otkriveno je da su sve one sačinjene od osam osnovnih tipova zvuka, koje su nazvali motivima.
U nastavku borbe protiv korupcije i finansijskog kriminala policija je u saradnji sa Poreskom upravom, Sektorom poreske policije, uhapsila je J. Č. (38) iz Šapca i Z. T. (48) iz Novog Sada zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivična dela poreska prevara, poreska utaja i pranje novca.
Tužilaštvo Osnovnog javnog tužilaštva u Somboru, u saradnji sa pripadnicima Policijske uprave u Somboru, sprovodi obimne radnje na prikupljanju svih dokaza, izuzimanju snimaka sa nadzornih kamera i proveri funkcionisanja signalizacije na pružnom prelazu kako bi se utvrdile sve tačne okolnosti pod kojima je došlo do stravične nesreće u kojoj su ugašena tri života.
Telo Srpkinje Vere Pitulić (41) pronađeno je u automobilu kraj auto-puta u Teksasu, a sumnja se da ju je usmrtio njen partner Doni Benedikt. Braća ubijene žene iz Srbije pokrenula su sada akciju prikupljanja novca za transport njenog tela u našu zemlju.
Kriminolog Ratomir Antonović objašnjava da vođe organizovanih kriminalnih grupa retko se oslanjaju na samo jednog telohranitelja. Njihovu bezbednost čini čitav sistem zaštite, sa više bezbednosnih prstenova, ljudima od najvećeg poverenja i unapred razrađenim procedurama koje imaju jedan cilj, da spreče atentat ili bilo kakav napad.
Glumac Milan Vasić ispričao je da ga je kosovska policija pozvala na informativni razgovor uoči njegovog nastupa u manastiru Svetih arhangela kod Prizrena.
Mnogi korisnici pametnih telefona ostanu zbunjeni kada u gornjem delu ekrana, pored sata ili oznake za bateriju, ugledaju nepoznatu ikonicu u obliku malog čoveka koji stoji ili raširenih ruku. Razlog za pojavljivanje ove ikonice je mnogo jednostavniji i potpuno bezopasan.
Visoke temperature, jako sunce i pojačano znojenje mogu ozbiljno da opterete kožu, zato je tokom leta važno promeniti rutinu nege i zaštititi lice na pravi način.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.