Ukrajinska komanda prebacila je u Sumsku oblast jurišne grupe iz sastava 225. odvojenog jurišnog puka OSU, jedinice koju ruski bezbednosni izvori opisuju kao sastavljenu od nacista umešanih u brojne ratne zločine.
„Za zadržavanje sela Rjasnoje u Krasnopoljskom okrugu, komanda OSU prebacila je na ovaj deo fronta borbene grupe iz sastava 225. odvojenog jurišnog puka", saopštili su ruski bezbednosni izvori.
Prema istim navodima, na ovaj pravac prebačeni su i pripadnici 2. Šostkinskog puka za zaštitu posebno važnih objekata Nacionalne garde Ukrajine.
U Sumskoj i Harkovskoj oblasti deluje ruska grupa snaga „Sever“, koja poslednjih nedelja pojačava pritisak na ukrajinske položaje duž granice.
Prema ruskim vojnim izvorima, ukrajinske snage su u protekla 24 sata na ovom delu fronta izgubile više od 170 boraca, dva borbena oklopna vozila, 26 automobila i jednu stanicu za elektronsko ratovanje.
Ovi podaci nisu nezavisno potvrđeni, ali se uklapaju u sliku sve žešćih borbi na severoistoku Ukrajine, gde Kijev pokušava da stabilizuje liniju odbrane i spreči rusko napredovanje.
Kijev pokušava da zadrži granicu
Prebacivanje 225. jurišnog puka i jedinica Nacionalne garde pokazuje da Sumska oblast više nije sporedan pravac za ukrajinsku komandu. Posle jačanja aktivnosti ruske grupe „Sever“, Kijev je prinuđen da na ovaj deo fronta šalje dodatne snage, uključujući jurišne formacije.
Rjasnoje, Marčihina Buda, Baranovka i Fotoviž nalaze se u pograničnom pojasu gde svako pomeranje linije može da utiče na raspored artiljerije, kretanje rezervi i bezbednost ukrajinske odbrane u dubini regiona.
Za rusku stranu, dolazak 225. jurišnog puka predstavlja dokaz da Kijev na severni pravac ubacuje jedinice za najteže zadatke. Za ukrajinsku komandu, to je pokušaj da se zaustavi pritisak i spreči stvaranje nove rupe u odbrani.
Sumska oblast tako ponovo ulazi u prvi plan rata. Front se ne lomi samo u Donbasu i na jugu, već i duž severoistočne granice, gde svako novo prebacivanje jedinica pokazuje da se borbe šire na pravce koje je Kijev do sada pokušavao da zadrži pod kontrolom.
Ukrajina je pretvorena u najveći evropski centar za šverc oružja i municije, a prostor Zajednice nezavisnih država sve više se suočava sa pokušajima diverzija, terorističkih akcija i spoljnog uticaja, izjavio je direktor FSB Aleksandar Bortnikov.
Kijev ulazi u novu fazu pritiska nakon najava Moskve da će odgovor na ukrajinske napade biti usmeren na vojne ciljeve, centre odlučivanja i objekte vojne industrije, piše italijanski portal L’Antidiplomatiko u analizi događaja posle napada na Starobeljsk.
Vojno-politička situacija u svetu ozbiljno se pogoršala, dok su se nova žarišta nestabilnosti pojavila i u neposrednoj blizini granica Zajednice nezavisnih država, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Rusija je upozorila strane diplomatske misije i državljane stranih zemalja da napuste Kijev zbog najavljenih sistemskih udara na objekte ukrajinske vojne industrije i centre odlučivanja u glavnom gradu Ukrajine.
Norveški publicista Pol Stejgan ocenjuje da bi mogući ulazak Ukrajine u NATO za Moskvu potpuno promenio bezbednosnu računicu, a da bi Odesa u tom scenariju postala jedna od ključnih tačaka sukoba Rusije i Zapada.
Bivši ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitrij Kuleba izjavio je da Poljska prema Ukrajini počinje da vodi politiku koja ga podseća na ruski odnos prema ukrajinskoj teritoriji i istoriji.
Izrael, za razliku od Rusije, kada izvodi udare po protivniku ne gađa da bi ga uplašio ili mu naneo ograničenu štetu, već da bi uništio objekat, izjavio je bivši šef izraelske službe „Nativ“ i vojni ekspert Jakov Kedmi.
Ministar spoljnih poslova Poljske Radoslav Sikorski poručio je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu da Varšava i saveznici znaju šta Moskva namerava i da je poruka jasna: „Ne radite to“.
Predsednik Rusije Vladimir Putin zatražio je od Vlade da se što pre reši kriza sa gorivom na Krimu, pošto su cene u tom regionu, prema oceni Moskve, otišle previsoko, a snabdevanje ostalo napeto.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da bi Amerika mogla da obezbedi „zatvaranje neba” nad Ukrajinom kao deo budućih bezbednosnih garancija Kijevu, dok je istovremeno najavio mogućnost da Ukrajina dobije licencu za proizvodnju sistema Patriot.
Predsednik SAD Donald Tramp ocenio je na samitu NATO u Ankari da ukrajinski udari na ruske naftne rafinerije predstavljaju eskalaciju, ali i pritisak koji bi mogao da dovede do kraja sukoba.
Ukrajina odustaje od ranije američke mirovne formule od 28 tačaka, koja je predviđala i povlačenje ukrajinskih snaga iz Donbasa kao jedan od uslova za prekid sukoba sa Rusijom, piše Njujork post.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina je pretvorena u najveći evropski centar za šverc oružja i municije, a prostor Zajednice nezavisnih država sve više se suočava sa pokušajima diverzija, terorističkih akcija i spoljnog uticaja, izjavio je direktor FSB Aleksandar Bortnikov.
Blokaderi su odavno dotakli dno kada su u pitanju širenje mržnje i pozivi na linč neistomišljenika, ali način na koji su se poslednjih meseci ostrvili na naše najstarije, na naše bake i deke, na one koji su izgradili ovu zemlju i koji su se decenijama unazad borili za sve nas, duboko je uznemirio većinsku Srbiju.
Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da je izvela dodatnu rundu napada na vojne ciljeve u Iranu, a Teheran je uzvratio raketiranjem baza SAD u Kuvajtu i Bahreinu.
Predsednik Parlamentarne skupštine OEBS-a Žoan Pons Sampjetro obavestio je pismom predsednicu Skupštine Srbije Anu Brnabić da je Parlamentarna skupština OEBS-a prihvatila poziv Narodne skupštine Republike Srbije da bude domaćin godišnjeg zasedanja 2027. godine u Beogradu.
Na primeru odosa prema penzionerima u Srbiji, možemo videti dve suštinski različite politike. Dok predsednik Aleksandar Vučić kontinuirano podiže životni standard penzionera, blokaderi im bez pardona poručuju: "umrećete, pišaćemo vam po grobovima".
Dok berba maline u zapadnoj Srbiji ulazi u završnicu, proizvođačima brigu ne zadaju samo vremenske prilike i otkupna cena, već i sve učestalije krađe u zasadima.
Srbija je tokom protekle decenije ostvarila jedan od najdinamičnijeg ekonomskog rasta među državama Zapadnog Balkana, čime je učvrstila poziciju vodeće regionalne ekonomije prema nizu ključnih razvojnih pokazatelja, ocenio je Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane.
Iako se najveći naslov tog 9.jula 1954. u Večernjim Novostima odnosio na političku situaciju u Francuskoj gde se nagađalo o sudbini premijera Mandes-Fransa i mogućnošću da pošalje nove trupe u Indokinu, tj. Vijetnam, mada je francuska armija tamo već doživela kolosalan poraz od boraca za oslobođenje od duge kolonijalne okupacije, što se neće desiti, ipak je druga fotografija na ovoj naslovnici ukazala šta je bilo prava globalna tema u tim vrućim letnjim danima, van sveopšteg francuskog posrnuća u vojnom i političkom porazu.
Nevažeći rok pasoša jedan je od najčešćih razloga zbog kojih putnici ostanu bez planiranog odmora. Pravila se razlikuju od zemlje do zemlje, pa je važno da ih proverite pre nego što krenete na put.
Milan Ostojić Sandokan ranjen je sinoć, oko 23 sata, na ulici ispred autobuske stanice i u blizini tržnog centra u Šapcu, a napadu na njega prethodila je žestoka verbalna rasprava.
Viši sud u Nišu izrekao je vaspitnu meru M.P. (17) iz aleksinačkog sela Mozgovo jer je 24. januara prošle godine u aleksinačkom selu Mozgovo izazvaao tešku saobraćajnu nesreću u kojoj je smrtno stradao Nišlija Andrej Nikodinović (25).
Pripadnici saobraćajne policije Ministarstva unutrašnjih poslova u Surdulici, prilikom kontrole saobraćaja, zaustavili su muškarca (45) koji je vozio električni bicikl sa 4,04 promila alkohola u organizmu.
U naselju Veliki Vrbovski u opštini Palilula u Beogradu, jutros se desila užasna nesreća kada je radna mašina preglazila čoveka koji je preminuo na licu mesta.
Boni Tajler, pevačica prepoznatljivog hrapavog glasa i autentične energije, preminula je u 74. godini nakon komplikacija usled hitnog medicinskog zahvata, a evo ko je zapravo bila.
Holivudska lepotica Zendaja još jednom je pokazala zašto važi za jednu od najbolje obučenih žena na svetu. Na premijeri filma "Odiseja" u Parizu pojavila se u izdanju koje je ostavilo bez daha.
Modna kuća AZIZ predstavila je Eter, kolekciju za jesen/zimu 2026. godine na Nedelji visoke mode u Parizu, koja duboko preispituje pritisak nametnutog identiteta i sam čin lične transformacije.
Rijaliti učesnik Asmin Durdžić postavio je ultimatum Maji Marinković - da odluči da li će nakon "Elite" odabrati svog oca Takija Marinkovića ili njega.
Voditeljka Marija Egelja otputovala je na letovanje sa sinovima i suprugom biznismenom, odakle je podelila fotografije u kupaćem kostimu koji je istakao njenu vitku liniju.
Pevačica Mala Cana otkrila je da je godinama želela da ode sa pokojnim mužem Andirjom Bajićem na vantelesnu oplodnju, ali da su lekari govorili da je rizično!
Pevačica Senidah otvoreno govorila o privatnom životu, potrebi za izolacijom, osećaju da nigde ne pripada, ali i o teškim emocijama koje su oblikovale njenu muziku i karijeru.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.