Ukrajinska protivvazdušna odbrana ne može efikasno da presretne rusku raketu „orešnik“, jer njena putanja, brzina i način udara predstavljaju problem za postojeće sisteme koje Kijev ima na raspolaganju, piše finski javni servis Ile.
U analizi se navodi da „orešnik“ leti po putanji koja naglo ide u visinu, a zatim prelazi u strmo obrušavanje, dok bojeve glave mogu da pogađaju odvojene ciljeve. Upravo ta kombinacija, prema oceni finskog medija, čini rusko oružje gotovo nedostižnim za sadašnju ukrajinsku PVO.
Finski mediji: Raketa je praktično van domašaja ukrajinske PVO
„Putanja njegovog leta predstavlja oštar uspon i strmo poniranje, pri čemu bojeve glave mogu da pogađaju odvojene ciljeve. To čini oružje praktično nedostižnim za postojeće sisteme PVO Ukrajine", navodi se u tekstu finskog javnog servisa Ile.
Autor analize posebno ističe brzinu rakete, navodeći da se ruski „orešnik“ kreće brže od većine savremenih sistema slične klase. Za ukrajinsku odbranu to znači veoma kratak vremenski prostor za otkrivanje, praćenje i pokušaj presretanja.
Ruska strana tvrdi da su sistemi „orešnik“, „kinžal“, „iskander“ i „cirkon“ već korišćeni u udarima odmazde po ciljevima koji su, prema Moskvi, povezani sa ukrajinskim vojnim vrhom. Za Kijev je posebno problematično to što se radi o oružju protiv kojeg klasična PVO nema isti stepen efikasnosti kao protiv sporijih raketa i dronova.
Moskva najavila udare na centre odlučivanja
Nova upozorenja iz Moskve usledila su posle napada dronovima OSU na studentski dom koledža u Starobeljsku u LNR, gde se, prema ruskim navodima, nalazilo 86 učenika.
U tom napadu zgrada se urušila, poginuo je 21 student, dok su 44 osobe ranjene, navodi ruska strana.
Posle toga je ruska vojska izvela udare odmazde po ciljevima za koje Moskva tvrdi da su povezani sa vojnim rukovodstvom Ukrajine. U tim napadima, prema ruskim izvorima, korišćene su rakete „orešnik“, „kinžal“, „iskander“ i „cirkon“.
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je u ponedeljak da će ruska vojska, kao odgovor na napade OSU na civilno stanovništvo, nastaviti sistemske udare po centrima odlučivanja u Ukrajini.
Pošto se ti objekti, prema tvrdnjama Moskve, nalaze u Kijevu, rusko ministarstvo pozvalo je strane diplomate i predstavnike međunarodnih organizacija da što pre napuste ukrajinsku prestonicu. Stanovnicima Kijeva poručeno je da se ne približavaju vojnoj i administrativnoj infrastrukturi.
Ukrajina je pretvorena u najveći evropski centar za šverc oružja i municije, a prostor Zajednice nezavisnih država sve više se suočava sa pokušajima diverzija, terorističkih akcija i spoljnog uticaja, izjavio je direktor FSB Aleksandar Bortnikov.
Kijev ulazi u novu fazu pritiska nakon najava Moskve da će odgovor na ukrajinske napade biti usmeren na vojne ciljeve, centre odlučivanja i objekte vojne industrije, piše italijanski portal L’Antidiplomatiko u analizi događaja posle napada na Starobeljsk.
Vojno-politička situacija u svetu ozbiljno se pogoršala, dok su se nova žarišta nestabilnosti pojavila i u neposrednoj blizini granica Zajednice nezavisnih država, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Rusija je upozorila strane diplomatske misije i državljane stranih zemalja da napuste Kijev zbog najavljenih sistemskih udara na objekte ukrajinske vojne industrije i centre odlučivanja u glavnom gradu Ukrajine.
Jedna osoba je stradala, a najmanje šest je povređeno tokom noćnih ruskih napada na Kijev i Harkov, dok su u više delova Ukrajine izbili požari i pričinjena je materijalna šteta na stambenim i infrastrukturnim objektima, saopštili su danas ukrajinski zvaničnici.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su ruske snage tokom noći izvele masovan udar visokopreciznim oružjem po objektima na teritoriji Ukrajine, navodeći da je napad usledio kao odgovor na, kako tvrdi Moskva, terorističke udare kijevskog režima na civilnu infrastrukturu unutar Rusije.
Snažan udar pogodio je fabrički kompleks „Vizar“ u Višnjevom, u Kijevskoj oblasti, posle čega su počele sekundarne detonacije, evakuacija stanovništva i blokada delova grada.
Kijev je tokom noći i jutra bio pod snažnim raketnim i dronovskim udarima, a prema navodima ruskih vojnih dopisnika, glavni ciljevi bili su energetski objekti u prestonici i okolini.
Serija snažnih eksplozija odjeknula je u centralnom delu Kijeva tokom novog ruskog raketnog udara, dok su se na meti našli centri odlučivanja i vojna infrastruktura Oružanih snaga Ukrajine, navode ruski vojni i monitoring izvori.
Kijev je tokom noći bio pod jednim od najtežih udara poslednjih meseci, pošto je na ukrajinsku prestonicu, prema prvim navodima sa terena, lansirano više od 25 balističkih raketa, najmanje sedam hipersoničnih raketa „cirkon“, desetine krstarećih raketa i više stotina udarnih dronova.
Snažne detonacije u Višnjevom, predgrađu Kijeva, otvorile su pitanje koje ukrajinske vlasti pokušavaju da zatvore jednim demantijem: šta se nalazilo u objektima koji su posle ruskog udara goreli i eksplodirali usred naseljenog područja?
Ruske snage protivvazdušne odbrane oborile su tokom noći više od 430 dronova koji su leteli ka Moskovskoj oblasti, saopštio je danas gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina je pretvorena u najveći evropski centar za šverc oružja i municije, a prostor Zajednice nezavisnih država sve više se suočava sa pokušajima diverzija, terorističkih akcija i spoljnog uticaja, izjavio je direktor FSB Aleksandar Bortnikov.
Blokaderi su odavno dotakli dno kada su u pitanju širenje mržnje i pozivi na linč neistomišljenika, ali način na koji su se poslednjih meseci ostrvili na naše najstarije, na naše bake i deke, na one koji su izgradili ovu zemlju i koji su se decenijama unazad borili za sve nas, duboko je uznemirio većinsku Srbiju.
Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da je izvela dodatnu rundu napada na vojne ciljeve u Iranu, a Teheran je uzvratio raketiranjem baza SAD u Kuvajtu i Bahreinu.
Predsednik Parlamentarne skupštine OEBS-a Žoan Pons Sampjetro obavestio je pismom predsednicu Skupštine Srbije Anu Brnabić da je Parlamentarna skupština OEBS-a prihvatila poziv Narodne skupštine Republike Srbije da bude domaćin godišnjeg zasedanja 2027. godine u Beogradu.
Na primeru odosa prema penzionerima u Srbiji, možemo videti dve suštinski različite politike. Dok predsednik Aleksandar Vučić kontinuirano podiže životni standard penzionera, blokaderi im bez pardona poručuju: "umrećete, pišaćemo vam po grobovima".
Dok berba maline u zapadnoj Srbiji ulazi u završnicu, proizvođačima brigu ne zadaju samo vremenske prilike i otkupna cena, već i sve učestalije krađe u zasadima.
Srbija je tokom protekle decenije ostvarila jedan od najdinamičnijeg ekonomskog rasta među državama Zapadnog Balkana, čime je učvrstila poziciju vodeće regionalne ekonomije prema nizu ključnih razvojnih pokazatelja, ocenio je Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane.
Iako se najveći naslov tog 9.jula 1954. u Večernjim Novostima odnosio na političku situaciju u Francuskoj gde se nagađalo o sudbini premijera Mandes-Fransa i mogućnošću da pošalje nove trupe u Indokinu, tj. Vijetnam, mada je francuska armija tamo već doživela kolosalan poraz od boraca za oslobođenje od duge kolonijalne okupacije, što se neće desiti, ipak je druga fotografija na ovoj naslovnici ukazala šta je bilo prava globalna tema u tim vrućim letnjim danima, van sveopšteg francuskog posrnuća u vojnom i političkom porazu.
Nevažeći rok pasoša jedan je od najčešćih razloga zbog kojih putnici ostanu bez planiranog odmora. Pravila se razlikuju od zemlje do zemlje, pa je važno da ih proverite pre nego što krenete na put.
Viši sud u Nišu izrekao je vaspitnu meru M.P. (17) iz aleksinačkog sela Mozgovo jer je 24. januara prošle godine u aleksinačkom selu Mozgovo izazvaao tešku saobraćajnu nesreću u kojoj je smrtno stradao Nišlija Andrej Nikodinović (25).
U naselju Veliki Vrbovski u opštini Palilula u Beogradu, jutros se desila užasna nesreća kada je radna mašina preglazila čoveka koji je preminuo na licu mesta.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu uhapsili su D.T. (34) zbog sumnje da je izvršio krivično delo teška telesna povreda sa smrtnim ishodom.
U mestu Han Derventa kod Pala od juče posle podne odvija se prava drama nakon što se muškarac popeo na drvo i odbija da siđe, potvrđeno je iz Policijske uprave Istočno Sarajevo.
Boni Tajler, pevačica prepoznatljivog hrapavog glasa i autentične energije, preminula je u 74. godini nakon komplikacija usled hitnog medicinskog zahvata, a evo ko je zapravo bila.
Holivudska lepotica Zendaja još jednom je pokazala zašto važi za jednu od najbolje obučenih žena na svetu. Na premijeri filma "Odiseja" u Parizu pojavila se u izdanju koje je ostavilo bez daha.
Modna kuća AZIZ predstavila je Eter, kolekciju za jesen/zimu 2026. godine na Nedelji visoke mode u Parizu, koja duboko preispituje pritisak nametnutog identiteta i sam čin lične transformacije.
Rijaliti učesnik Asmin Durdžić postavio je ultimatum Maji Marinković - da odluči da li će nakon "Elite" odabrati svog oca Takija Marinkovića ili njega.
Voditeljka Marija Egelja otputovala je na letovanje sa sinovima i suprugom biznismenom, odakle je podelila fotografije u kupaćem kostimu koji je istakao njenu vitku liniju.
Pevačica Mala Cana otkrila je da je godinama želela da ode sa pokojnim mužem Andirjom Bajićem na vantelesnu oplodnju, ali da su lekari govorili da je rizično!
Pevačica Senidah otvoreno govorila o privatnom životu, potrebi za izolacijom, osećaju da nigde ne pripada, ali i o teškim emocijama koje su oblikovale njenu muziku i karijeru.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.