Odesa se priprema za kružnu odbranu, a na prilazima gradu završava se izgradnja višekilometarskih protivtenkovskih rovova, bunkera i novih linija prepreka, saopštilo je regionalno rukovodstvo ukrajinskih Snaga teritorijalne odbrane „Jug“.
U ukrajinskom objašnjenju, reč je o jačanju zaštite južnog pravca i preventivnoj meri za slučaj ozbiljnijeg ruskog prodora. Ipak, sama činjenica da se oko Odese formira kompletan odbrambeni prsten pokazuje da se u Kijevu sve manje oslanjaju na javne poruke o „kontroli situacije“, a sve više na rovove, betonske prepreke i pripremu za najteži scenario.
Rovovi, bodljikava žica i protivtenkovske prepreke
Ukrajinska strana tvrdi da to nije panika, već rad unapred, kako ruska vojska ne bi ni pokušala da krene na region. Ipak, takva formulacija sama po sebi pokazuje da se mogućnost napada na Odesu više ne posmatra kao čista propaganda, već kao realan vojni rizik za koji se prave konkretne pripreme.
Na prilazima gradu sada se gradi odbrambeni sistem namenjen za usporavanje oklopnih kolona, sprečavanje brzog ulaska u urbano područje i stvaranje prostora za dejstvo artiljerije, dronova i mobilnih jedinica. Drugim rečima, Odesa se ne priprema samo za zaštitu pojedinih objekata, već za odbranu čitavog gradskog pojasa.
Zvanično: zaštita južnog pravca
U strukturama teritorijalne odbrane navode da se radovi izvode radi jačanja južnog pravca. U Odeskoj oblasti obavlja se učvršćivanje položaja oko grada, uz protivtenkovske rovove, bunkere i druge fortifikacione objekte.
Za ukrajinsku vlast, ta poruka ima dvostruku namenu. Prema spolja, ona treba da pokaže da se grad ne prepušta slučaju. Prema unutra, treba da umiri stanovništvo i pošalje signal da se odbrana priprema pre nego što ruske snage dođu do neposrednih prilaza.
Međutim, iz ruskog ugla, takvi radovi se tumače sasvim drugačije. Ruski izvori ih vide kao znak nervoze u Oružanim snagama Ukrajine i priznanje da se front na jugu može ponovo otvoriti mnogo ozbiljnije nego što Kijev javno priznaje.
Odesa kao najveća nagrada na jugu
Odesa ima mnogo veći značaj od običnog regionalnog centra. To je ključna luka, izlaz Ukrajine na Crno more, ekonomski čvor i grad čiji bi gubitak bio ogroman politički i simbolički udarac za Kijev.
Zato se oko nje sada ne grade samo rovovi. Šalje se i jasna poruka da ukrajinska komanda računa na mogućnost da ruski pritisak na jugu u nekom trenutku postane znatno jači. Ako bi Odesa bila ugrožena, rat bi ušao u novu fazu, jer bi se pitanje kontrole nad Crnim morem vratilo u prvi plan.
Ranije su ukrajinske vlasti najavljivale slične pripreme i u drugim regionima, uključujući Kijevsku oblast. Tada se govorilo o velikim izdvajanjima za fortifikacije, teritorijalnu odbranu i zaštitu infrastrukture. Sada se isti obrazac vidi na jugu: javno se govori o kontroli situacije, dok se na terenu kopa, betonira i zatvara prilaz gradu.
Kijev se sprema za najgori scenario
Pripreme oko Odese ne znače da je napad neminovan, ali znače da ga ukrajinska strana više ne isključuje. Grad se pretvara u zonu koja treba da izdrži pritisak, zaustavi prodor i kupi vreme glavnim snagama.
To je i najvažnija poruka ovih radova. Kijev pred kamerama može da govori o stabilnosti, ali rovovi oko Odese govore jezikom rata. Oni pokazuju da se južni pravac pažljivo prati, da se strah od ruskog napredovanja ne odbacuje i da se ukrajinska odbrana sve više priprema za borbu u dubini teritorije, a ne samo na liniji fronta.
Ukoliko se sukob na jugu ponovo razbukta, Odesa bi mogla da postane jedna od najvažnijih tačaka čitavog rata. Zato se grad sada opasuje preprekama, ne zbog političke poruke, već zbog hladne vojne računice: bolje je kopati rovove pre napada nego ih tražiti kada kolone već krenu ka gradu.
Uspešna ispitivanja interkontinentalne balističke rakete „sarmat“ i nedavne nuklearne vežbe trebalo bi da nateraju Zapad da trezveno sagleda posledice politike koju vodi prema Rusiji, izjavio je sekretar Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu.
Ukrajina je pretvorena u najveći evropski centar za šverc oružja i municije, a prostor Zajednice nezavisnih država sve više se suočava sa pokušajima diverzija, terorističkih akcija i spoljnog uticaja, izjavio je direktor FSB Aleksandar Bortnikov.
Zapadne ambasade neće napuštati Kijev uprkos upozorenju Moskve da Rusija počinje sistemske udare po objektima u ukrajinskoj prestonici koji se koriste za potrebe Oružanih snaga Ukrajine i po centrima odlučivanja.
Kijev ulazi u novu fazu pritiska nakon najava Moskve da će odgovor na ukrajinske napade biti usmeren na vojne ciljeve, centre odlučivanja i objekte vojne industrije, piše italijanski portal L’Antidiplomatiko u analizi događaja posle napada na Starobeljsk.
Penzionisani komodor britanske Kraljevske mornarice Stiv Džermi ocenio je da Rusija namerno održava sporiji tempo napredovanja na ukrajinskom frontu kako bi iscrpela Oružane snage Ukrajine (OSU), uvukla njihove rezerve u borbe i smanjila sopstvene gubitke.
Teretni brod „Golden Leo“, koji je pod zastavom Gvineje-Bisao prevozio žito iz ukrajinske luke, zahvatio je veliki požar nakon što je kod Odese pogođen sa tri krstareće rakete H-59/H-69, saopštila je Ratna mornarica Ukrajine.
Ruska vojska izvela je novi veliki napad na pomorsku logistiku Oružanih snaga Ukrajine (OSU) u Odeskoj oblasti, pogodivši luke, skladišta goriva, kontejnerski brod sa municijom, teretnjak kod Zmijskog ostrva i obalski raketni sistem „Neptun-2“, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Ruska armija će preuzeti Odesu, Harkov i čitav prostor koji Moskva naziva „Novorusijom“, dok će ostatak Ukrajine morati da bude potpuno neutralan, ocenio je penzionisani pukovnik američke vojske i bivši savetnik Pentagona Daglas Mekgregor.
Rusija će pojačati udare na luke Odese, ali i na Kijev, Zaporožje, Dnjepropetrovsk i druge velike ukrajinske gradove, ocenio je penzionisani general ruske Spoljnoobaveštajne službe Leonid Rešetnjikov.
Ruske snage pogodile su objekat u priobalnom delu Odese u kojem su bili smešteni strani vojni stručnjaci i plaćenici, među kojima je bilo najviše ljudi koji su govorili francuski.
Norveški publicista Pol Stejgan ocenjuje da bi mogući ulazak Ukrajine u NATO za Moskvu potpuno promenio bezbednosnu računicu, a da bi Odesa u tom scenariju postala jedna od ključnih tačaka sukoba Rusije i Zapada.
Ruska zona bezbednosti prema Ukrajini treba da obuhvati Černigovsku, Sumsku, Harkovsku, Dnjepropetrovsku, Odesku i Nikolajevsku oblast, izjavio je general-potpukovnik Viktor Soboljev, član Odbora Državne dume Rusije za odbranu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Uspešna ispitivanja interkontinentalne balističke rakete „sarmat“ i nedavne nuklearne vežbe trebalo bi da nateraju Zapad da trezveno sagleda posledice politike koju vodi prema Rusiji, izjavio je sekretar Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odložio je plan za veliko proširenje vojnih operacija protiv Irana zbog upozorenja da bi nastavak rata mogao opasno da iscrpi američke zalihe protivraketnih presretača Patriot i druge municije za sisteme protivvazdušne odbrane na Bliskom istoku.
Teoretičar zavere Dejan Lučić izneo je seriju šokantnih laži u kojima na najprizemniji način vređa predsednika Aleksandra Vučića, njegovu porodicu, kao i predsednicu Skupštine Anu Brnabić, dok istovremeno pokušava da se opere od skandala i opravda svoju miljenicu sa blokaderske liste Jasminu Paunović!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da mu ne pada na pamet da beži iz Srbije kako to godinama unazad tvrde blokaderi i njihove medijske trovačnice.
Najbliži pajtos rektora blokadera Vladana Đokića, Nebojša Bojović, "čuven" po tome što se da u beg čim mu neko od novinara postavi pitanje, još jednom je dolijao Informerovim kamerama.
Deo beogradskih aktivista smatra da podnosi najveći teret oko organizacije protesta, dok su istovremeno nezadovoljni angažovanjem svojih štetočinskih kolega na lokalu, kojima zameraju nedostatak aktivnosti i slabu promociju blokaderskog "pokreta", pre svega u Kragujevcu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostuje u jutarnjem programu TV Prva, gde govori o ukidanju američkih carina za Srbiju, ali i o merama pomoći građanima čija isplata počinje u septembru.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede saopštilo je danas da je na jednom gazdinstvu na području opštine Raška, na kojem se nalazilo 67 ovaca i 60 jagnjadi, potvrđeno žarište boginja ovaca i koza.
Kiša, hladnoća, mantili… malo ko bi tog 25. jula 1960. godine rekao da se nalazi usred leta. Jer, temperatura je naglo pala, praćena upornom kišom, i Beograđani su tog dana bili u skoro pa zimskoj garderobi.
Banke su na osnovu novog Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga odobrile olakšice na 1.825 kredita i prihvatile 79 odsto od ukupno obrađenih zahteva građana, objavila je juče Narodna banka Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je juče na skupu građana u selu Drežnik kod Užica da će biti ubrzana gradnja autoputa od Mačkata ka Kotromanu na granici sa Republikom Srpskom.
Nepoznata osoba jutros oko 2.50 časova ispalila je pet hitaca iz pištolja u pravcu porodične kuće policijskog službenika Mervana Eća u Podgorici, saopštila je Uprava policije.
Tarik Prusac, monstrum koji je na Dobrinji ubio suprugu Elmu Godinjak, počinio je samoubistvo u KPZ-u Igman. Jutros je pronađeno obešeno telo i objavljen je uviđaj.
Opštinski sud u Livnu potvrdio je optužnicu protiv A. L. starog 19 godina, koji se tereti da je zapretio profesoru nakon što je, tokom popravnog ispita, uhvaćen u prepisivanju.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Pre nego što posegnete za prošlogodišnjim losionom za sunčanje, dobro proverite njegov izgled, miris i rok trajanja, jer preparat koji je izgubio zaštitna svojstva više ne čuva kožu od opasnih UV zraka i može izazvati iritacije.
Pancanela je dokaz da za savršen letnji obrok nisu potrebni skupi sastojci, dovoljno je spojiti sočan paradajz, hrskavi hleb, maslinovo ulje i nekoliko mediteranskih dodataka.
Naizgled bezazleno trčanje u krug za sopstvenim repom ponekad je način na koji pas pokazuje da ga nešto muči, od svraba i bola do stresa, dosade ili zdravstvenog problema koji ne može drugačije da izrazi.
Bivša rijaliti učesnica Ana Ćurčić nedavno je otvorila dušu o preminulom detetu koje je čekala sa Acom Bulićem u našoj novoj emisiji "Demanti", a sada ju je Milena Kačavenda potkačila zbog toga!
Borislav Terzić Terza nakon završetka "Elite 9" sumirao je utiske o svom učešću u rijalitiju i progovorio o odnosu sa Milicom Veličković i progovorio o njihovoj ćerki Barbari.
Pevačica Nataša Bekvalac nedavno je izvadile silikone iz grudi iz zdravstvenih razloga, a evo koje još estradne umetnice su se vratile prirodnom izgledu.
Ilda Šaulić uveliko se priprema za veliki solistički koncert koji će 26. novembra održati u Sava centru, a u susret jednom od najvažnijih nastupa u svojoj karijeri nastavlja da obraduje publiku novim pesmama, baš kako je i obećala.
Reditelj muzičkih spotova i poznati fotograf Dejan Milićević nedavno se pohvalio da je dosta smršao, a sada je otkrio i da je smršao tako što se "bockao".
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.