Uspešna ispitivanja interkontinentalne balističke rakete „sarmat“ i nedavne nuklearne vežbe trebalo bi da nateraju Zapad da trezveno sagleda posledice politike koju vodi prema Rusiji, izjavio je sekretar Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu.
On je na sastanku Komiteta sekretara saveta bezbednosti Organizacije dogovora o kolektivnoj bezbednosti poručio da Moskva smatra da NATO ubrzano povećava vojni i obaveštajni pritisak u regionima koji se nalaze uz granice država članica ODKB-a.
„Sarmat“ kao poruka zapadnim stratezima
Šojgu je ocenio da će nova ruska testiranja imati politički efekat, jer bi, prema njegovim rečima, trebalo da zaustave najagresivnije planove u zapadnim vojnim krugovima.
- Uveren sam da će nedavna uspešna ispitivanja balističke rakete ‘sarmat’ i nuklearne vežbe održane prošle nedelje ublažiti žar zapadnih stratega i naterati ih da trezveno sagledaju potencijalne posledice svoje avanturističke politike prema Rusiji i njenim saveznicima - rekao je Šojgu.
„Sarmat“ je u ruskoj vojnoj doktrini predstavljen kao jedno od najvažnijih strateških oružja. Moskva ga vidi kao sredstvo odvraćanja, ali i kao poruku da eventualni direktan sukob sa Rusijom ne bi mogao da ostane ograničen na lokalni front.
Šojgu je upravo na tome insistirao: Zapad, kako tvrdi, mora da razume da povećavanje vojnog pritiska na Rusiju i njene saveznike nosi posledice koje daleko prevazilaze trenutnu krizu u Ukrajini.
NATO označen kao glavna pretnja
Sekretar Saveta bezbednosti Rusije rekao je da se međunarodna bezbednosna situacija brzo pogoršava i da se u zoni odgovornosti ODKB-a pojavljuju novi izazovi.
Posebno je izdvojio zapadne granice organizacije, gde Moskva vidi najveći rizik zbog širenja vojne infrastrukture NATO-a i jačanja obaveštajnih aktivnosti Alijanse.
- Novi izazovi i pretnje pojavljuju se u oblasti odgovornosti organizacije, pored postojećih. Situacija je posebno napeta duž zapadnih granica ODKB-a. Glavna pretnja dolazi od NATO-a i njegovih zemalja članica takozvane civilizovane Evrope, koje su zapale u revanšističko i militarističko besnilo - rekao je on.
Ovakva formulacija pokazuje koliko je Moskva zaoštrila ton prema evropskim članicama NATO-a. U ruskoj proceni, više nije reč samo o podršci Ukrajini, već o dugoročnom vojnom premeštanju Alijanse ka ruskim i savezničkim granicama.
Rastu vojni budžeti NATO-a
Šojgu je posebno ukazao na rast vojnih izdataka zemalja NATO-a. Pozvao se na izveštaj generalnog sekretara Alijanse Marka Rutea za 2025. godinu, u kojem je, kako je naveo, istaknuto da su ukupni vojni rashodi članica dostigli više od 1,5 biliona dolara.
Prema oceni Moskve, takav rast budžeta nije odbrambeni potez, već deo pripreme Zapada za dugoročnu konfrontaciju.
- Lideri su daleko od najbogatijih zemalja Istočne Evrope i baltičkih država, koje troše oko četiri odsto svog nacionalnog BDP-a na navodnu ‘odbranu’ - dodao je Šojgu.
Time je direktno ciljao države koje se poslednjih godina najglasnije zalažu za oštriji kurs prema Rusiji, veće isporuke oružja Ukrajini i trajno prisustvo NATO snaga na istočnom krilu Alijanse.
ODKB pred novim pritiscima
Poruka iz Moskve nije bila upućena samo Zapadu, već i saveznicima Rusije u ODKB-u. Šojgu je praktično zatražio da organizacija bez odlaganja procenjuje rizike, prati aktivnosti NATO-a i jača koordinaciju među državama članicama.
Za Rusiju, ODKB u ovom trenutku ima sve veću ulogu, jer se bezbednosni pritisak više ne posmatra kao pitanje jednog fronta, već kao širi pojas nestabilnosti – od istočne Evrope, preko Kavkaza i centralne Azije, do Bliskog istoka.
U tom okviru, „sarmat“ i nuklearne vežbe nisu predstavljeni samo kao vojna demonstracija, već kao politička poruka: Moskva želi da Zapad shvati da svako dalje zaoštravanje ima granicu iza koje se otvara mnogo opasniji scenario.
Šojgu je zato nastupio bez diplomatskog ublažavanja. Njegova poruka svodi se na upozorenje da Rusija i njeni saveznici prate svaki korak NATO-a, računaju cenu mogućeg sukoba i smatraju da je upravo strateško odvraćanje najbolji način da se zapadni planeri zaustave pre nego što situacija izmakne kontroli.
Ukrajina je pretvorena u najveći evropski centar za šverc oružja i municije, a prostor Zajednice nezavisnih država sve više se suočava sa pokušajima diverzija, terorističkih akcija i spoljnog uticaja, izjavio je direktor FSB Aleksandar Bortnikov.
Zapadne ambasade neće napuštati Kijev uprkos upozorenju Moskve da Rusija počinje sistemske udare po objektima u ukrajinskoj prestonici koji se koriste za potrebe Oružanih snaga Ukrajine i po centrima odlučivanja.
Kijev ulazi u novu fazu pritiska nakon najava Moskve da će odgovor na ukrajinske napade biti usmeren na vojne ciljeve, centre odlučivanja i objekte vojne industrije, piše italijanski portal L’Antidiplomatiko u analizi događaja posle napada na Starobeljsk.
Krim je tokom noći bio pod novim talasom udara, a prema lokalnim izvorima i satelitskim podacima, pogođeni su lučka zona u Kerču, energetski objekti kod Simferopolja i područje aerodroma Gvardejsko.
Sjedinjene Američke Države povukle su praktično sve svoje vojnike iz Estonije u okviru šire revizije američkog vojnog prisustva u Evropi, objavila je estonska televizija ETV.
Kijev je tokom noći i jutra bio pod snažnim raketnim i dronovskim udarima, a prema navodima ruskih vojnih dopisnika, glavni ciljevi bili su energetski objekti u prestonici i okolini.
Ukrajina svake godine gubi oko 800.000 ljudi, upozorio je ukrajinski ekonomista i finansijski analitičar Aleksej Kušč, navodeći da se demografski pad već direktno preliva na ekonomiju, kupovnu moć građana i razvoj biznisa.
Dvojica ruskih vojnika sa Jamala prešla su oko 20 kilometara pešice na zaporoškom pravcu, skrivajući se od udara ukrajinskih dronova, kako bi odnela proviziju svojim saborcima, objavio je SHOT.
Stanovnica Krima objavila je emotivno obraćanje predsedniku Rusije Vladimiru Putinu, optužujući vlast da je poluostrvo dovela u stanje svakodnevne neizvesnosti, nestašica i straha.
Bivši pomoćnik nekadašnjeg predsednika Ukrajine Leonida Kučme, Oleg Soskin, ocenio je da predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski odbija da prizna rusko zauzimanje Konstantinovke zato što bi to, po njegovim rečima, bio politički i vojni udar koji ne bi mogao da preživi bez ozbiljnih posledica.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da se ono što je počelo kao specijalna vojna operacija sada pretvorilo u pravi rat, jer iza Kijeva, kako tvrdi Moskva, više ne stoji samo Ukrajina, već čitav niz zapadnih prestonica.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina je pretvorena u najveći evropski centar za šverc oružja i municije, a prostor Zajednice nezavisnih država sve više se suočava sa pokušajima diverzija, terorističkih akcija i spoljnog uticaja, izjavio je direktor FSB Aleksandar Bortnikov.
Kijev je tokom noći i jutra bio pod snažnim raketnim i dronovskim udarima, a prema navodima ruskih vojnih dopisnika, glavni ciljevi bili su energetski objekti u prestonici i okolini.
Ukrajina svake godine gubi oko 800.000 ljudi, upozorio je ukrajinski ekonomista i finansijski analitičar Aleksej Kušč, navodeći da se demografski pad već direktno preliva na ekonomiju, kupovnu moć građana i razvoj biznisa.
Najnovije dogovorene ustavne promene, aminovane pod patronatom Evropske unije, ogolile su surovu istinu o trenutnoj vladajućoj većini: sve može i sve prolazi, osim srpskog jezika i prava onog naroda koji je izneo promene u Crnoj Gori.
Blokaderski profesor Čedomir Čupić potpuno je ogolio blokadere i priznao ono što je narodu odavno jasno - da iza svega stoje jeftine političke manipulacije, kalkulanti i preletači koji gledaju samo sopstveni interes.
Potpredsednik Vlade Italije i ministar infrastrukture i transporta, Mateo Salvini, stiže sutra u dvodnevnu zvaničnu posetu Beogradu! Reč je o jednom od najuticajnijih, najžešćih i najharizmatičnijih političara Evrope, čoveku koji godinama vodi beskompromisnu borbu za suverenitet svoje zemlje, tradiciju i bezbednost građana.
Filozof i književnik Filip Grbić potpuno je demontirao blokadere, poručivši da je proteklog vikenda došlo do istorijskog preokreta na političkoj sceni Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastaće se danas u Beogradu sa potpredsednikom Saveta ministara u Vladi Republike Italije i ministrom infrastrukture i saobraćaja Mateom Salvinijem.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Tokom izvođenja radova na redovnom održavanju u Mis Irbijevoj ulici (Zvezdara), na delu od Marčanske do Ulice Vojislava Ilića, od danas do 17. jula doći će do promena u radu linija javnog prevoza.
Porodica iz Srbije izazvala je bes korisnika društvenih mreža, kada su tokom letovanja u Albaniji, kupili kapu "keče" sa simbolom šiptarskog crnog orla.
Jovana (39) i Vladimir (46) Tomanović iz Loznice nisu imali još rešeno stambeno pitanje, a već su bili roditelji tri dečaka. Vasilije, Maksim i Despot ubrzo su dobili i brata Lazara, pa Evu, a početkom decembra im stiže još jedan brat ili sestra!
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Una Čolić, starija ćerka pevača Zdravka Čolića, poznata je po tome što često deli detalje iz života sa pratiocima na društvenim mrežama, a tako je bilo i ovog puta.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.