Uspešna ispitivanja interkontinentalne balističke rakete „sarmat“ i nedavne nuklearne vežbe trebalo bi da nateraju Zapad da trezveno sagleda posledice politike koju vodi prema Rusiji, izjavio je sekretar Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu.
On je na sastanku Komiteta sekretara saveta bezbednosti Organizacije dogovora o kolektivnoj bezbednosti poručio da Moskva smatra da NATO ubrzano povećava vojni i obaveštajni pritisak u regionima koji se nalaze uz granice država članica ODKB-a.
„Sarmat“ kao poruka zapadnim stratezima
Šojgu je ocenio da će nova ruska testiranja imati politički efekat, jer bi, prema njegovim rečima, trebalo da zaustave najagresivnije planove u zapadnim vojnim krugovima.
- Uveren sam da će nedavna uspešna ispitivanja balističke rakete ‘sarmat’ i nuklearne vežbe održane prošle nedelje ublažiti žar zapadnih stratega i naterati ih da trezveno sagledaju potencijalne posledice svoje avanturističke politike prema Rusiji i njenim saveznicima - rekao je Šojgu.
„Sarmat“ je u ruskoj vojnoj doktrini predstavljen kao jedno od najvažnijih strateških oružja. Moskva ga vidi kao sredstvo odvraćanja, ali i kao poruku da eventualni direktan sukob sa Rusijom ne bi mogao da ostane ograničen na lokalni front.
Šojgu je upravo na tome insistirao: Zapad, kako tvrdi, mora da razume da povećavanje vojnog pritiska na Rusiju i njene saveznike nosi posledice koje daleko prevazilaze trenutnu krizu u Ukrajini.
NATO označen kao glavna pretnja
Sekretar Saveta bezbednosti Rusije rekao je da se međunarodna bezbednosna situacija brzo pogoršava i da se u zoni odgovornosti ODKB-a pojavljuju novi izazovi.
Posebno je izdvojio zapadne granice organizacije, gde Moskva vidi najveći rizik zbog širenja vojne infrastrukture NATO-a i jačanja obaveštajnih aktivnosti Alijanse.
- Novi izazovi i pretnje pojavljuju se u oblasti odgovornosti organizacije, pored postojećih. Situacija je posebno napeta duž zapadnih granica ODKB-a. Glavna pretnja dolazi od NATO-a i njegovih zemalja članica takozvane civilizovane Evrope, koje su zapale u revanšističko i militarističko besnilo - rekao je on.
Ovakva formulacija pokazuje koliko je Moskva zaoštrila ton prema evropskim članicama NATO-a. U ruskoj proceni, više nije reč samo o podršci Ukrajini, već o dugoročnom vojnom premeštanju Alijanse ka ruskim i savezničkim granicama.
Rastu vojni budžeti NATO-a
Šojgu je posebno ukazao na rast vojnih izdataka zemalja NATO-a. Pozvao se na izveštaj generalnog sekretara Alijanse Marka Rutea za 2025. godinu, u kojem je, kako je naveo, istaknuto da su ukupni vojni rashodi članica dostigli više od 1,5 biliona dolara.
Prema oceni Moskve, takav rast budžeta nije odbrambeni potez, već deo pripreme Zapada za dugoročnu konfrontaciju.
- Lideri su daleko od najbogatijih zemalja Istočne Evrope i baltičkih država, koje troše oko četiri odsto svog nacionalnog BDP-a na navodnu ‘odbranu’ - dodao je Šojgu.
Time je direktno ciljao države koje se poslednjih godina najglasnije zalažu za oštriji kurs prema Rusiji, veće isporuke oružja Ukrajini i trajno prisustvo NATO snaga na istočnom krilu Alijanse.
ODKB pred novim pritiscima
Poruka iz Moskve nije bila upućena samo Zapadu, već i saveznicima Rusije u ODKB-u. Šojgu je praktično zatražio da organizacija bez odlaganja procenjuje rizike, prati aktivnosti NATO-a i jača koordinaciju među državama članicama.
Za Rusiju, ODKB u ovom trenutku ima sve veću ulogu, jer se bezbednosni pritisak više ne posmatra kao pitanje jednog fronta, već kao širi pojas nestabilnosti – od istočne Evrope, preko Kavkaza i centralne Azije, do Bliskog istoka.
U tom okviru, „sarmat“ i nuklearne vežbe nisu predstavljeni samo kao vojna demonstracija, već kao politička poruka: Moskva želi da Zapad shvati da svako dalje zaoštravanje ima granicu iza koje se otvara mnogo opasniji scenario.
Šojgu je zato nastupio bez diplomatskog ublažavanja. Njegova poruka svodi se na upozorenje da Rusija i njeni saveznici prate svaki korak NATO-a, računaju cenu mogućeg sukoba i smatraju da je upravo strateško odvraćanje najbolji način da se zapadni planeri zaustave pre nego što situacija izmakne kontroli.
Ukrajina je pretvorena u najveći evropski centar za šverc oružja i municije, a prostor Zajednice nezavisnih država sve više se suočava sa pokušajima diverzija, terorističkih akcija i spoljnog uticaja, izjavio je direktor FSB Aleksandar Bortnikov.
Zapadne ambasade neće napuštati Kijev uprkos upozorenju Moskve da Rusija počinje sistemske udare po objektima u ukrajinskoj prestonici koji se koriste za potrebe Oružanih snaga Ukrajine i po centrima odlučivanja.
Kijev ulazi u novu fazu pritiska nakon najava Moskve da će odgovor na ukrajinske napade biti usmeren na vojne ciljeve, centre odlučivanja i objekte vojne industrije, piše italijanski portal L’Antidiplomatiko u analizi događaja posle napada na Starobeljsk.
Više od 450.000 Rusa poginulo je od početka rata u Ukrajini, pokazuju podaci za koje dve hakerske grupe tvrde da su ih ukrale iz ruske državne statističke službe Rosstat.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je da bi se 18. i 19. novembra u kineskom Šenženu mogao sastati sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i kineskim liderom Si Đinpingom, a glavna tema istorijskih trilateralnih pregovora biće nuklearno razoružanje.
Ukrajina bi mogla da pretrpi težak diplomatski poraz na predstojećim pregovorima sa Rusijom i Sjedinjenim Američkim Državama u Abu Dabiju, ocenio je kiparski novinar i politički komentator Aleks Hristoforu, koji je oštro kritikovao odluku Volodimira Zelenskog da na čelo ukrajinske delegacije postavi Rustema Umerova.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je postizanje mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine veoma blizu, ali je istovremeno najavio da će Ukrajina nakon završetka rata imati „nešto drugačiji oblik“, čime je nagovestio mogućnost promene njenih sadašnjih granica.
Ruska vojska izvela je snažan napad bespilotnim letelicama na Kremenčug u Poltavskoj oblasti, a među pogođenim objektima našao se i hotel u kojem su, prema tvrdnjama ruskih vojnih analitičara, bili smešteni strani plaćenici koji se bore na strani Oružanih snaga Ukrajine (OSU).
Moldavija priprema zakon koji bi omogućio proglašenje ratnog stanja u slučaju da strane vojne snage ostanu na njenoj teritoriji protivno uslovima sporazuma o njihovom prisustvu.
Rusija bi mogla da počne da bombarduje fabrike oružja i bespilotnih letelica na teritoriji Nemačke i drugih članica NATO-a, ukoliko proceni da Zapad nastavlja da učestvuje u napadima na rusku teritoriju, upozorio je penzionisani brigadni general Bundesvera Erih Vad, nekadašnji vojni savetnik nemačke kancelarke Angele Merkel.
Poljska bi mogla da iskoristi rat u Ukrajini i eventualno raspoređivanje evropskih vojnih snaga kako bi pokušala da preuzme kontrolu nad pet zapadnih ukrajinskih oblasti, tvrdi ruski vojni stručnjak, penzionisani potpukovnik Oleg Ivanikov.
Izjava šefice evropske diplomatije Kaje Kalas da ruski predsednik Vladimir Putin nema pravo veta na pitanja evropske bezbednosti izazvala je oštru reakciju mađarskog analitičara Zoltana Koškoviča, koji je poručio da ona očigledno ne razume kako funkcionišu ratovi i mirovni pregovori.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina je pretvorena u najveći evropski centar za šverc oružja i municije, a prostor Zajednice nezavisnih država sve više se suočava sa pokušajima diverzija, terorističkih akcija i spoljnog uticaja, izjavio je direktor FSB Aleksandar Bortnikov.
Profesor ekonomskog fakulteta Dejan Šoškić, koji bi u novoj studentskoj vladi trebalo da bude premijer ili makar ministar ekonomije, tvrdi da kurs evra nije i neće biti promenjen!
Zanimljiva situacija dogodila se u emisiji "Utisak nedelje", gde se u program uključila Aleksandra Dragojlov, žena iz Novog Sada, koja se predstavila kao istraživačica iz Litvanije koja se "bavi srpskom politikom i medijskim slobodama"?!
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović brutalno je isprozivao blokadera i bivšeg potpredsednika SPS Branka Ružića, koji je na režimskim medijima najavio da osniva novu političku stranku.
Dok sa "Studentske liste" već danima dele fotelje, iz njihovih redova izbijaju skandali i tuča oko plena! Glavni ideolog blokadera Jovo Bakić otvoreno se ponudio za ministra unutrašnjih poslova, da bi u istom trenutku priznao da o tom poslu nema nikakvog znanja niti veze sa strukom!
Povodom zahteva za gašenje televizije Informer, posmatračka misija OKO upozorava da sloboda medija ne sme biti privilegija onih koji su politički podobni.
Željko Kostić, pripadnik Specijalne antiterostičke jedinice (SAJ) uputio je otvoreno pismo doskorašnjem pukovniku policije i dugogodišnjem komandantu SAJ-a Spasoju Vuleviću, koji je nedavno penzionisan, otkrivši Vulevićevo pravo lice.
Zanimljiva situacija dogodila se u emisiji "Utisak nedelje", gde se u program uključila Aleksandra Dragojlov, žena iz Novog Sada, koja se predstavila kao istraživačica iz Litvanije koja se "bavi srpskom politikom i medijskim slobodama"?!
Dragomir Radojević iz Plavog tima ispao je iz Exatlona Srbija, najvećeg sportskog rijalitija koji se emituje na Informer TV, i to nakon dramatične borbe za život na poligonu Piksel.
Na društvenim mrežama osvanula je ispovest o svadbi koja se pretvorila u neprijatnu situaciju kada je pojedinim gostima, usred slavlja, na telefone stigao intimni snimak mlade iz prošlosti.
U salonima za manikir i nadogradnju noktiju koncentracija hemijskih isparenja može dostići nivoe uporedive sa onima u industrijskim postrojenjima što je opasno po zdravlje.
Na državnom putu I A reda broj 1, deonica petlja Surčin jug - petlja Ostružnica Obilaznica oko Beograda, Ostružnički most, saobraćaj će danas biti preusmeravan zbog radova na sanaciji desne kolovozne trake.
Državljanin Srbije (55), koji je upravljao autobusom koji se u nedelju rano ujutru prevrnuo kod Ivanić-Grada, uhapšen je nakon što su mu sanirane lakše povrede.
Zaposleni u firmi za fizičko-tehničko obezbjeđenje C. Security prijavio je da su dva za sada nepoznata lica jutros, oko 9 časova, u Ulici Avda Međedovića, u Podgorici, od njega uz prijetnju vatrenim oružjem, ukrala novac koji je prevozio u okviru obavljanja poslova transporta novca, saopšteno je danas iz Uprave policije.
Dve osobe povređene su jutros u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se u 6.55 časova dogodila u mestu Vreoci kod Lazarevca, kada je došlo do lančanog sudara kamiona, autobusa i dva automobila.
Glumac Entoni Ipolito kaže da je audiciju za film "Ja sam Roki" snimao u bakinom podrumu a da mu je blagoslov za rolu dao niko drugi do Silvester Stalone.
Dokumentarna mini-serija "The Fall of El Mayo" nalazi se na trećem mestu globalne Netfliksove liste najgledanijih serija koje nisu na engleskom jeziku.
Majkl Sanft (55), advokat koji je zastupao Duana "Kifa Dija" Dejvisa u procesu za ubistvo legendarnog repera Tupaka Šakura, pronađen je mrtav u svom domu u Las Vegasu.
Voditeljka Ana Radulović nakon razvoda od pevača Mirčeta Radulovića započela je novo životno poglavlje, a svoj mir pronašla je u luksuznom dupleksu u kojem živi sa sinom.
Pevačica Tanja Savić uživa na Maldivima sa sinovima i 11 godina mlađim verenikom Mukijem Bešićem, a snimak zgodnog partnera posebno je privukao pažnju.
Veridba popularnih jutjubera Muđe i Jane Dačović izazvala je pravu lavinu reakcija na društvenim mrežama, a brojne poznate ličnosti nisu krile oduševljenje zbog njihovih srećnih vesti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.