Uspešna ispitivanja interkontinentalne balističke rakete „sarmat“ i nedavne nuklearne vežbe trebalo bi da nateraju Zapad da trezveno sagleda posledice politike koju vodi prema Rusiji, izjavio je sekretar Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu.
On je na sastanku Komiteta sekretara saveta bezbednosti Organizacije dogovora o kolektivnoj bezbednosti poručio da Moskva smatra da NATO ubrzano povećava vojni i obaveštajni pritisak u regionima koji se nalaze uz granice država članica ODKB-a.
„Sarmat“ kao poruka zapadnim stratezima
Šojgu je ocenio da će nova ruska testiranja imati politički efekat, jer bi, prema njegovim rečima, trebalo da zaustave najagresivnije planove u zapadnim vojnim krugovima.
- Uveren sam da će nedavna uspešna ispitivanja balističke rakete ‘sarmat’ i nuklearne vežbe održane prošle nedelje ublažiti žar zapadnih stratega i naterati ih da trezveno sagledaju potencijalne posledice svoje avanturističke politike prema Rusiji i njenim saveznicima - rekao je Šojgu.
„Sarmat“ je u ruskoj vojnoj doktrini predstavljen kao jedno od najvažnijih strateških oružja. Moskva ga vidi kao sredstvo odvraćanja, ali i kao poruku da eventualni direktan sukob sa Rusijom ne bi mogao da ostane ograničen na lokalni front.
Šojgu je upravo na tome insistirao: Zapad, kako tvrdi, mora da razume da povećavanje vojnog pritiska na Rusiju i njene saveznike nosi posledice koje daleko prevazilaze trenutnu krizu u Ukrajini.
NATO označen kao glavna pretnja
Sekretar Saveta bezbednosti Rusije rekao je da se međunarodna bezbednosna situacija brzo pogoršava i da se u zoni odgovornosti ODKB-a pojavljuju novi izazovi.
Posebno je izdvojio zapadne granice organizacije, gde Moskva vidi najveći rizik zbog širenja vojne infrastrukture NATO-a i jačanja obaveštajnih aktivnosti Alijanse.
- Novi izazovi i pretnje pojavljuju se u oblasti odgovornosti organizacije, pored postojećih. Situacija je posebno napeta duž zapadnih granica ODKB-a. Glavna pretnja dolazi od NATO-a i njegovih zemalja članica takozvane civilizovane Evrope, koje su zapale u revanšističko i militarističko besnilo - rekao je on.
Ovakva formulacija pokazuje koliko je Moskva zaoštrila ton prema evropskim članicama NATO-a. U ruskoj proceni, više nije reč samo o podršci Ukrajini, već o dugoročnom vojnom premeštanju Alijanse ka ruskim i savezničkim granicama.
Rastu vojni budžeti NATO-a
Šojgu je posebno ukazao na rast vojnih izdataka zemalja NATO-a. Pozvao se na izveštaj generalnog sekretara Alijanse Marka Rutea za 2025. godinu, u kojem je, kako je naveo, istaknuto da su ukupni vojni rashodi članica dostigli više od 1,5 biliona dolara.
Prema oceni Moskve, takav rast budžeta nije odbrambeni potez, već deo pripreme Zapada za dugoročnu konfrontaciju.
- Lideri su daleko od najbogatijih zemalja Istočne Evrope i baltičkih država, koje troše oko četiri odsto svog nacionalnog BDP-a na navodnu ‘odbranu’ - dodao je Šojgu.
Time je direktno ciljao države koje se poslednjih godina najglasnije zalažu za oštriji kurs prema Rusiji, veće isporuke oružja Ukrajini i trajno prisustvo NATO snaga na istočnom krilu Alijanse.
ODKB pred novim pritiscima
Poruka iz Moskve nije bila upućena samo Zapadu, već i saveznicima Rusije u ODKB-u. Šojgu je praktično zatražio da organizacija bez odlaganja procenjuje rizike, prati aktivnosti NATO-a i jača koordinaciju među državama članicama.
Za Rusiju, ODKB u ovom trenutku ima sve veću ulogu, jer se bezbednosni pritisak više ne posmatra kao pitanje jednog fronta, već kao širi pojas nestabilnosti – od istočne Evrope, preko Kavkaza i centralne Azije, do Bliskog istoka.
U tom okviru, „sarmat“ i nuklearne vežbe nisu predstavljeni samo kao vojna demonstracija, već kao politička poruka: Moskva želi da Zapad shvati da svako dalje zaoštravanje ima granicu iza koje se otvara mnogo opasniji scenario.
Šojgu je zato nastupio bez diplomatskog ublažavanja. Njegova poruka svodi se na upozorenje da Rusija i njeni saveznici prate svaki korak NATO-a, računaju cenu mogućeg sukoba i smatraju da je upravo strateško odvraćanje najbolji način da se zapadni planeri zaustave pre nego što situacija izmakne kontroli.
Ukrajina je pretvorena u najveći evropski centar za šverc oružja i municije, a prostor Zajednice nezavisnih država sve više se suočava sa pokušajima diverzija, terorističkih akcija i spoljnog uticaja, izjavio je direktor FSB Aleksandar Bortnikov.
Zapadne ambasade neće napuštati Kijev uprkos upozorenju Moskve da Rusija počinje sistemske udare po objektima u ukrajinskoj prestonici koji se koriste za potrebe Oružanih snaga Ukrajine i po centrima odlučivanja.
Kijev ulazi u novu fazu pritiska nakon najava Moskve da će odgovor na ukrajinske napade biti usmeren na vojne ciljeve, centre odlučivanja i objekte vojne industrije, piše italijanski portal L’Antidiplomatiko u analizi događaja posle napada na Starobeljsk.
Dok Poljska uz granicu sa ruskom Kalinjingradskom oblašću kopa protivtenkovske rovove i postavlja masivne prepreke, uz pomoć nemačkih vojnika, bivši šef izraelske službe „Nativ“ Jakov Kedmi tvrdi da se Evropa priprema za rat koji bi mogao da izgleda potpuno drugačije od onoga za šta se trenutno utvrđuje.
Glasine da se general armije Sergej Surovikin posle višegodišnjeg angažmana u Africi vratio u Moskvu pokrenule su mnogo veću priču – o mogućoj dubokoj reorganizaciji ruske protivvazdušne odbrane i njenom izdvajanju pod jedinstvenu komandu.
Predsednik SAD Donald Tramp založio se za pokretanje trojnih pregovora Vašingtona, Moskve i Pekinga o kontroli naoružanja, čime je posle razgovora sa predsednikom Kine Si Đinpingom otvorio mogućnost da tri najveće vojne sile prvi put uđu u zajednički format posvećen strateškom oružju.
Evropski gradovi ne bi ostali po strani ukoliko bi kontinent ušao u direktan vojni obračun sa Rusijom, upozorio je profesor Univerziteta Jugoistočne Norveške i politički analitičar Glen Dizen, koji tvrdi da bi takav sukob mogao da dovede i do udara raketnim sistemima „Orešnik“.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su jedinice grupe „Sever“ preuzele kontrolu nad Petropavlovkom i Lozovom u Harkovskoj oblasti, nastavljajući napredovanje na severoistoku tog regiona.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo da je tokom noći pogođen data-centar „Kosmonova“, za koji tvrdi da je podržavao mobilni internet i sisteme Starlink koje koriste Oružane snage Ukrajine (OSU).
Predsednik Rusije Vladimir Putin navodno je pristao da razmotri predlog Ministarstva odbrane o uvođenju ratnog stanja u Rusiji, prenose pojedini medijski i Telegram izvori, ali Moskva za sada nije zvanično potvrdila da je takav predlog stigao na sto ruskog predsednika.
Ruske snage izvele su novi talas udara na ukrajinsku komunikacionu i logističku infrastrukturu, a među pogođenim objektima su data-centar „Kosmonova“ u Kijevu, drumski most kod Majaka u Odeskoj oblasti, lučki punkt u Vilkovu i logistički centar „Nova pošta“, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da su ruski uzvratni udari bili toliko snažni i razorni da je Kijev ponovo počeo aktivno da traži primirje na pojedinim pravcima.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina je pretvorena u najveći evropski centar za šverc oružja i municije, a prostor Zajednice nezavisnih država sve više se suočava sa pokušajima diverzija, terorističkih akcija i spoljnog uticaja, izjavio je direktor FSB Aleksandar Bortnikov.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i njegov nemački kolega Johan Vadeful sastali su se u Njujorku prvi put na bilateralnom nivou od početka rata u Ukrajini, ali je razgovor završen bez približavanja stavova, uz oštre poruke obe strane.
Predsednik Rusije Vladimir Putin prebacio je ruske aktive prehrambenog giganta Nestle, trgovačkih lanaca Ašan i Lemana Pro, nekadašnjeg Leroa Merlina, kao i logističkog operatera FM Lodžistik pod privremenu upravu kompanije „L.E.V. Menadžment“.
Radio-televizija Srbije uputila je poziv nosiocu liste "Ujedinjena Srbija - Aleksandar Vučić" Aleksandru Vučiću i prvom na listi "Studentska lista - Studenti pobeđuju" Iliji Srdanoviću za debatu u okviru predizborne kampanje za vanredne parlementarne izbore.
Majka učesnice Rade Đorđević, Gordana Đorđević i bivši učesnik Exatlona, Gazda Paja, uporedili su Mensura Ajdarpašića i Nikolu Lakića u emisiji Exatlon Specijal.
Gazda Paja, prvi muški takmičar Exatlona koji je ispao, objasnio je koliko prisan odnos su imali svi takmičari, pa je spomenuo da je razumeo svakog od njih.
Pristupanje Svetom Pričešću jedan je od najvažnijih trenutaka u životu svakog vernika, ali mnogi i dalje nisu sigurni kako tačno treba postupiti kada stanu ispred sveštenika i čaše.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra slave jesenji Krstovdan, Vozdviženje Časnog krsta. Poželjno je da izgovorite ovu molitvu, jer se veruje da ljude izbavlja od zlih sila.
Stefan Golubović (31), pedagog iz Donjeg Milanovca, 27. septembra 2019. godine, ubio je bivšu devojku, Marinu Đuričić (31), a potom pucao sebi u usta. Jeziv zločin koji se dogodio u Kotežu pre tačno sedam godina, najavio je rep pesmom.
U zaseoku Omar, u užičkom selu Bioska, medved je napravio do sada nezabeležen pokolj u ovom kraju. U domaćinstvu Milića Pjevića, u dva navrata, zaklao je sedam ovaca, dok ovan još nije pronađen.
Zajedničkom i efikasnom akcijom policije sa Novog Beograda i Savskog venca, priveden je A. M. (40) zbog serije drskih krađa i pokušaja razbojništva na najprometnijim lokacijama u gradu.
Na graničnom prelazu Reske u Mađarskoj, mađarski policijski službenici županije Čongrad-Čanad zaplenili su luksuzni automobil marke "mercedes CLE 53" vredan oko 70.000 evra od državljanina Srbije koji je pokušao da napusti Mađarsku i uđe u Srbiju.
Na današnji dan pre 103 godine u Gornjoj Crnući rođen je Mija Aleksić, simbol domaće glume i komedije, koji je u mladosti preživeo strahote Drugog svetskog rata.
Domaće televizijske serije koje su obeležile prethodne decenije i danas imaju vernu publiku, a pojedine replike i likovi postali su deo svakodnevnog govora.
Privlačnost nije uvek dovoljna za uspešnu vezu. Nekoliko naizgled jednostavnih pitanja može otkriti mnogo o partnerovim vrednostima, planovima, granicama i načinu na koji se ponaša u teškim situacijama.
Problemi sa uspavljivanjem mogu biti veoma iscrpljujući, ali jedna namirnica koju mnogi već imaju kod kuće mogla bi da bude zanimljiv dodatak večernjoj rutini - grožđe.
U memoarima "Labudova pesma: Dajana, moja sestra", Čarls Spenser prisetio se poslednjeg susreta sa svojom sestrom, princezom Dajanom, svega nekoliko nedelja pre njene tragične smrti u Parizu.
Pevač Haris Džinović je u svom prepoznatljivom, šarmantnom stilu uzeo mikrofon i u jednom trenutku sam sebi otpevao rođendansku pesmu, a torta koju su mu spremili u restoranu sve je raspametila!
Pevač Ivan Milinković, bivši vokal muzičkog sastava "Legende" sa prvom suprugom se rastao jer nisu imali potomstvo, a kao otac se ostvario u drugom braku sa 40 godina.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.