Uspešna ispitivanja interkontinentalne balističke rakete „sarmat“ i nedavne nuklearne vežbe trebalo bi da nateraju Zapad da trezveno sagleda posledice politike koju vodi prema Rusiji, izjavio je sekretar Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu.
On je na sastanku Komiteta sekretara saveta bezbednosti Organizacije dogovora o kolektivnoj bezbednosti poručio da Moskva smatra da NATO ubrzano povećava vojni i obaveštajni pritisak u regionima koji se nalaze uz granice država članica ODKB-a.
„Sarmat“ kao poruka zapadnim stratezima
Šojgu je ocenio da će nova ruska testiranja imati politički efekat, jer bi, prema njegovim rečima, trebalo da zaustave najagresivnije planove u zapadnim vojnim krugovima.
- Uveren sam da će nedavna uspešna ispitivanja balističke rakete ‘sarmat’ i nuklearne vežbe održane prošle nedelje ublažiti žar zapadnih stratega i naterati ih da trezveno sagledaju potencijalne posledice svoje avanturističke politike prema Rusiji i njenim saveznicima - rekao je Šojgu.
„Sarmat“ je u ruskoj vojnoj doktrini predstavljen kao jedno od najvažnijih strateških oružja. Moskva ga vidi kao sredstvo odvraćanja, ali i kao poruku da eventualni direktan sukob sa Rusijom ne bi mogao da ostane ograničen na lokalni front.
Šojgu je upravo na tome insistirao: Zapad, kako tvrdi, mora da razume da povećavanje vojnog pritiska na Rusiju i njene saveznike nosi posledice koje daleko prevazilaze trenutnu krizu u Ukrajini.
NATO označen kao glavna pretnja
Sekretar Saveta bezbednosti Rusije rekao je da se međunarodna bezbednosna situacija brzo pogoršava i da se u zoni odgovornosti ODKB-a pojavljuju novi izazovi.
Posebno je izdvojio zapadne granice organizacije, gde Moskva vidi najveći rizik zbog širenja vojne infrastrukture NATO-a i jačanja obaveštajnih aktivnosti Alijanse.
- Novi izazovi i pretnje pojavljuju se u oblasti odgovornosti organizacije, pored postojećih. Situacija je posebno napeta duž zapadnih granica ODKB-a. Glavna pretnja dolazi od NATO-a i njegovih zemalja članica takozvane civilizovane Evrope, koje su zapale u revanšističko i militarističko besnilo - rekao je on.
Ovakva formulacija pokazuje koliko je Moskva zaoštrila ton prema evropskim članicama NATO-a. U ruskoj proceni, više nije reč samo o podršci Ukrajini, već o dugoročnom vojnom premeštanju Alijanse ka ruskim i savezničkim granicama.
Rastu vojni budžeti NATO-a
Šojgu je posebno ukazao na rast vojnih izdataka zemalja NATO-a. Pozvao se na izveštaj generalnog sekretara Alijanse Marka Rutea za 2025. godinu, u kojem je, kako je naveo, istaknuto da su ukupni vojni rashodi članica dostigli više od 1,5 biliona dolara.
Prema oceni Moskve, takav rast budžeta nije odbrambeni potez, već deo pripreme Zapada za dugoročnu konfrontaciju.
- Lideri su daleko od najbogatijih zemalja Istočne Evrope i baltičkih država, koje troše oko četiri odsto svog nacionalnog BDP-a na navodnu ‘odbranu’ - dodao je Šojgu.
Time je direktno ciljao države koje se poslednjih godina najglasnije zalažu za oštriji kurs prema Rusiji, veće isporuke oružja Ukrajini i trajno prisustvo NATO snaga na istočnom krilu Alijanse.
ODKB pred novim pritiscima
Poruka iz Moskve nije bila upućena samo Zapadu, već i saveznicima Rusije u ODKB-u. Šojgu je praktično zatražio da organizacija bez odlaganja procenjuje rizike, prati aktivnosti NATO-a i jača koordinaciju među državama članicama.
Za Rusiju, ODKB u ovom trenutku ima sve veću ulogu, jer se bezbednosni pritisak više ne posmatra kao pitanje jednog fronta, već kao širi pojas nestabilnosti – od istočne Evrope, preko Kavkaza i centralne Azije, do Bliskog istoka.
U tom okviru, „sarmat“ i nuklearne vežbe nisu predstavljeni samo kao vojna demonstracija, već kao politička poruka: Moskva želi da Zapad shvati da svako dalje zaoštravanje ima granicu iza koje se otvara mnogo opasniji scenario.
Šojgu je zato nastupio bez diplomatskog ublažavanja. Njegova poruka svodi se na upozorenje da Rusija i njeni saveznici prate svaki korak NATO-a, računaju cenu mogućeg sukoba i smatraju da je upravo strateško odvraćanje najbolji način da se zapadni planeri zaustave pre nego što situacija izmakne kontroli.
Ukrajina je pretvorena u najveći evropski centar za šverc oružja i municije, a prostor Zajednice nezavisnih država sve više se suočava sa pokušajima diverzija, terorističkih akcija i spoljnog uticaja, izjavio je direktor FSB Aleksandar Bortnikov.
Zapadne ambasade neće napuštati Kijev uprkos upozorenju Moskve da Rusija počinje sistemske udare po objektima u ukrajinskoj prestonici koji se koriste za potrebe Oružanih snaga Ukrajine i po centrima odlučivanja.
Kijev ulazi u novu fazu pritiska nakon najava Moskve da će odgovor na ukrajinske napade biti usmeren na vojne ciljeve, centre odlučivanja i objekte vojne industrije, piše italijanski portal L’Antidiplomatiko u analizi događaja posle napada na Starobeljsk.
Ruski udari praktično su izbacili Odesu iz funkcije kao jednu od ključnih ukrajinskih luka, dok je nedostatak raketa za sisteme „Patriot“ ostavio Ukrajinu bez odgovarajuće zaštite, ocenio je profesor Univerziteta u Čikagu Džon Miršajmer.
Rusija satelitski snima američke vojne baze na Bliskom istoku i prikupljene podatke prosleđuje Iranu pre i posle napada, izjavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Rumunski lovac F-16 oborio je danas dron koji je neovlašćeno ušao u vazdušni prostor zemlje, što je treći takav incident u samo tri dana, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rumunije.
Saobraćajna i logistička mreža Ukrajine našla se pod snažnim pritiskom posle serije ruskih udara na benzinske stanice u Poltavskoj oblasti i železničke pravce prema Zaporožju.
Dugi redovi vozila navodno su se formirali ispred benzinskih pumpi širom Saudijske Arabije nakon što su jemenski Huti raketama i dronovima napali naftna postrojenja kompanije „Saudi Aramko“ u Džizanu i Janbuu.
Pad Slavjanska i Kramatorska izazvao bi nezapamćenu paniku u zapadnim prestonicama i mogao da dovede do slanja evropskih kopnenih snaga u Ukrajinu, upozorio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Predsednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev izjavio je pred predsednikom Rusije Vladimirom Putinom da je vreme za zamrzavanje sukoba u Ukrajini i pokretanje novih pregovora po modelu „istanbulske formule 2.0“.
Posle udara na ruski sektor goriva, ukrajinski dronovi prešli su na logističke centre i skladišta internet-trgovine, sa ciljem da izazovu poremećaje u snabdevanju, gubitke privrede i rast nezadovoljstva među građanima i preduzetnicima, ocenjuju ruski komentatori.
U ruskom raketnom udaru na kijevski konstruktorski biro „Luč“ poginulo je 38 ljudi, uglavnom inženjera i vrhunskih stručnjaka za raketnu tehnologiju, izjavio je general-major u rezervi Oružanih snaga Ukrajine (OSU) Sergej Krivonos.
Penzionisani komodor britanske Kraljevske mornarice Stiv Džermi ocenio je da Rusija namerno održava sporiji tempo napredovanja na ukrajinskom frontu kako bi iscrpela Oružane snage Ukrajine (OSU), uvukla njihove rezerve u borbe i smanjila sopstvene gubitke.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina je pretvorena u najveći evropski centar za šverc oružja i municije, a prostor Zajednice nezavisnih država sve više se suočava sa pokušajima diverzija, terorističkih akcija i spoljnog uticaja, izjavio je direktor FSB Aleksandar Bortnikov.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odložio je plan za veliko proširenje vojnih operacija protiv Irana zbog upozorenja da bi nastavak rata mogao opasno da iscrpi američke zalihe protivraketnih presretača Patriot i druge municije za sisteme protivvazdušne odbrane na Bliskom istoku.
Urednik tajkunske Nove S Slobodan Georgiev doživeo je potpuni debakl na društvenoj mrežama nakon što je izmislio napad na predsednika Aleksandra Vučića! Na njegove nebuloze i izlive panike odmah je reagovala novinarka TV Pink Gordana Uzelac
Teoretičar zavere Dejan Lučić izneo je seriju šokantnih laži u kojima na najprizemniji način vređa predsednika Aleksandra Vučića, njegovu porodicu, kao i predsednicu Skupštine Anu Brnabić, dok istovremeno pokušava da se opere od skandala i opravda svoju miljenicu sa blokaderske liste Jasminu Paunović!
Dok su im puna usta bila navodne borbe za narod, slobodu mišljenja i izbora, brige za budžet i građane, maske su pale na najbrutalniji mogući način - licemerje, izdaja i međusobni obračuni razorili su redove blokadera.
Gradski menadžer Miroslav Čučković, zajedno sa neumornim aktivistima Srpske napredne stranke, krenuo je u veliku terensku akciju od vrata do vrata širom prestonice!
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede saopštilo je danas da je na jednom gazdinstvu na području opštine Raška, na kojem se nalazilo 67 ovaca i 60 jagnjadi, potvrđeno žarište boginja ovaca i koza.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić objasnio je građanima, gostujući na TV Prva, da penzioneri koji imaju relativno niske penzije, mogu da dobiju preko 50.000 dinara od države.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je gostujući na TV Prva da se nada da bi pre kraja septembra mogao da bude završen posao oko kupoprodaje ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS).
Kiša, hladnoća, mantili… malo ko bi tog 25. jula 1960. godine rekao da se nalazi usred leta. Jer, temperatura je naglo pala, praćena upornom kišom, i Beograđani su tog dana bili u skoro pa zimskoj garderobi.
Velika drama odigrala se sinoć u naselju Ripanj u Beogradu, gde je u požaru do temelja izgorela porodična kuća, a u trenutku incidenta u prostorijama su se nalazile 76-godišnja žena G. N. i njena unuka. Obe su, na sreću, uspele na vreme da izađu iz kuće i izbegnuta je tragedija.
Nepoznata osoba jutros oko 2.50 časova ispalila je pet hitaca iz pištolja u pravcu porodične kuće policijskog službenika Mervana Eća u Podgorici, saopštila je Uprava policije.
Zagrebačka policija završila je kriminalističku protiv državljankom Španije (32) zbog sumnje da je pokušala prokrijumčariti gotovo 15 kilograma marihuane preko Međunarodnog aerodroma Zagreb.
Tarik Prusac, monstrum koji je na Dobrinji ubio suprugu Elmu Godinjak, počinio je samoubistvo u KPZ-u Igman. Jutros je pronađeno obešeno telo i objavljen je uviđaj.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Pre nego što posegnete za prošlogodišnjim losionom za sunčanje, dobro proverite njegov izgled, miris i rok trajanja, jer preparat koji je izgubio zaštitna svojstva više ne čuva kožu od opasnih UV zraka i može izazvati iritacije.
Pancanela je dokaz da za savršen letnji obrok nisu potrebni skupi sastojci, dovoljno je spojiti sočan paradajz, hrskavi hleb, maslinovo ulje i nekoliko mediteranskih dodataka.
Bivša rijaliti učesnica Aneli Ahmić oglasila se nakon što je njen bivši suprug Asmin Durdžić izneo tvrdnje da je u Austriji pokrenuo postupak zbog njihove ćerke Nore.
Pevačica Mala Cana danas je došla ispred kuće pokojnog muža Andrije Bajića kako bi preuzela svoje stvari koje su tamo ostale, a tamo je napravila dramu.
Nakon serije snimaka u kojima Kristina Spalević optužuje bivšeg partnera Kristijana Golubovića za nasilno ponašanje, oglasio se i on i naveo da je problem nastao jer ona navodno više ne može da ga "muze za novac".
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.