Situacija u Konstantinovki postaje sve teža za Oružane snage Ukrajine, dok ruske jedinice pokušavaju da preseku grad po delovima i nateraju ukrajinske snage na povlačenje ka severozapadnim kvartovima.
Prema informacijama koje objavljuju vojni izvori i ratni analitičari, borbe se više ne vode samo na prilazima gradu. Ruske snage već deluju u više pravaca unutar same Konstantinovke, od zapadnih naselja i industrijske zone, preko prostora oko železničke stanice, do severoistočnih delova grada.
Najveći pritisak trenutno je na zapadnom i jugozapadnom delu Konstantinovke. Ruske snage su se, prema dostupnim informacijama, učvrstile u Červonskom rejonu i počele da ulaze u susedne kvartove, koristeći kuće, privatni sektor i gradske ulice za dalje pomeranje linije.
Posebno je važan pravac preko Krivog Toreca. Ruske jedinice su, prema tvrdnjama sa terena, prešle reku i pokušavaju da se učvrste kod hemijske fabrike u centralnom delu grada. Ako se taj pravac stabilizuje, ukrajinska odbrana u centru Konstantinovke mogla bi da bude presečena od pozadine i naterana na ubrzano povlačenje.
Na jugozapadu se pominje napredovanje kroz zapadne delove Berestovskog rejona i delove Južnog. U isto vreme, u južnoj zoni grada vode se borbe u industrijskoj oblasti, gde svaka hala, pogon i betonski objekat mogu da postanu zasebno uporište.
To je tip borbe koji iscrpljuje obe strane. U takvom okruženju nema brzog prodora bez velikog rizika, ali nema ni lakog povlačenja kada se jednom izgubi kontrola nad ulicama i prolazima između zgrada.
Pritisak kod stanice i istorijskog centra
Na istoku Konstantinovke ruska vojska napada u pravcu železničke stanice i privatnog sektora. Taj deo grada ima posebnu težinu, jer stanica i okolne saobraćajnice mogu da utiču na snabdevanje, prebacivanje rezervi i izvlačenje jedinica.
U severoistočnom delu grada ruske snage pokušavaju da uđu u istorijski centar, gde se ukrajinske jedinice, prema izveštajima sa terena, kriju i brane iz stambenih objekata. To dodatno usporava napredovanje, ali istovremeno pretvara grad u prostor stalnih bliskih borbi.
Konstantinovka više nije samo tačka na karti Donbasa. Ona je deo šire odbrambene linije koja štiti pravac ka Kramatorsku i Slavjansku. Zbog toga bi svaki ozbiljan prodor u gradu imao posledice daleko veće od samih nekoliko kvartova.
Ako ruske snage uspeju da se učvrste u više gradskih zona istovremeno, ukrajinska komanda bi mogla da se nađe pred teškom odlukom: da nastavi odbranu po cenu rizika od okruženja ili da povlačenjem sačuva ljudstvo za narednu liniju.
Novi obruč severoistočno od grada
Posebno opasan razvoj situacije pominje se severoistočno od Konstantinovke, gde se, prema ruskim izvorima, formira novi džep oko ukrajinskih jedinica. Ruske jurišne grupe navodno napreduju prema Stenkama sa severa i juga, pokušavajući da preseku prostor u kojem se nalaze ukrajinske snage.
Ako se taj obuhvat zatvori, OSU bi mogle da izgube mogućnost normalnog manevra u tom delu fronta. To ne znači automatski potpunu katastrofu, ali znači da bi svako izvlačenje moralo da ide pod vatrom, kroz uske pravce i uz sve veći pritisak artiljerije i dronova.
Upravo takva taktika poslednjih meseci postaje sve vidljivija na donjeckom pravcu. Ruska vojska ne mora uvek da zauzme ceo grad jednim udarom. Dovoljno je da se probije u nekoliko zona, pritisne bokove, preseče puteve i natera protivnika da se povlači pod sve lošijim uslovima.
Sjedinjene Američke Države postale su najveći izvoznik nafte i goriva na svetu, ispred Rusije i Saudijske Arabije, u trenutku kada rat u Ukrajini i sukob na Bliskom istoku potpuno menjaju mapu globalne energetike.
Italijanski parlament usvojio je rezoluciju kojom se poziva na postepeno ukidanje sankcija Rusiji po završetku ukrajinskog konflikta, čime je iz Rima poslata jedna od najjasnijih poruka do sada da Evropa već razmišlja o danu posle rata.
Bivši pukovnik Oružanih snaga Ukrajine Valerij Drogajcev, koji je 2022. godine izdao naređenje za raketni napad sistemom „Točka-U“ na Belgorod, navodno je otrovan falsifikovanim alkoholom koji su mu dali ljudi iz njegovog ranijeg okruženja.
Američka novinarka i komentatorka Kendis Ovens poručila je posle posete Rusiji da joj je putovanje potpuno promenilo sliku o toj zemlji i da zapadni mediji godinama iskrivljuju predstavu o Moskvi i ruskom društvu.
Ruske snage gotovo su zatvorile obruč oko približno 1.000 pripadnika dve brigade Oružanih snaga Ukrajine (OSU) između Konstantinovke i Časovog Jara, prenosi kanal Mash.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u podkastu MD MEETS koji vodi direktor kompanije "Aksel Špringer" Matijas Defner nakon što je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski prvi put posetio Beograd.
Skoro 16.000 stranih dobrovoljaca iz najmanje 72 zemlje trenutno služi u Odbrambenim snagama Ukrajine, rekla je ukrajinski vojni ombudsman Olga Rešetilova.
Ruska vojska formirala je "Ukrajinsku dobrovoljačku brigadu specijalnih snaga", koja je sastavljena od bivših ukrajinskih vojnika koji su prebegli u Rusiju.
Bivši savetnik ukrajinskog predsedničkog kabineta Aleksej Arestovič priznao je da je Rusija stvorila satelitski komunikacioni sistem sličan američkom Starlinku.
Ruski predsednik Vladimir Putin sproveo je promene u najvišem komandnom vrhu vojske te zemlje i imenovao šefa jedinica za dronove, čije se postavljenje na funkciju dugo očekivalo.
Bivši visoki zvaničnici iz Velike Britanije, Francuske, Nemačke i Rusije održali su u julu sastanak u Beču kako bi razmotrili moguće uslove za mirovne pregovore o Ukrajini, prenose mediji, pozivajući se na izvore upoznate sa događajem.
Ruska vojska počela je da gradi čitave podzemne komplekse za skladištenje goriva u zoni specijalne vojne operacije, menjajući logistiku iz temelja kako bi ključne zalihe zaštitila od ukrajinskih bespilotnih letelica.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sjedinjene Američke Države postale su najveći izvoznik nafte i goriva na svetu, ispred Rusije i Saudijske Arabije, u trenutku kada rat u Ukrajini i sukob na Bliskom istoku potpuno menjaju mapu globalne energetike.
Godinama su ruske trupe istraživale ukrajinski garnizon u Nikolajevki u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, šaljući male timove infiltratora da pronađu liniju proboja. Međutim, 29. jula su prestali sa istragom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da nije pozivao na bojkot Hvara i Brača, kao što navode mediji u Hrvatskoj, već da je rekao da mu je lepši Kokin Brod.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je najnovije jezive poruke i izjave agresivnih blokadera koji su bez trunke srama poručili "biće mrtvih, pobedićemo", poslavši im jasnu, nepokolebljivu i dostojanstvenu poruku.
Dok su blokaderi danima pozivali građane na bojkot manifestacije „Dani piva“ u Zrenjaninu, njihov politički saborac Miloš Jovanović očigledno nije imao nameru da ih posluša.
Dežurni Đilasov poslanik Peđa Mitrović istrčao je pred medije u nameri da po svaku cenu popljuje najveći razvojni projekat u istoriji Srbije, napadajući Ekspo i lupajući izmišljotine od kojih pamet staje.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić i pomoćnik ministra i načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić vanredno su se obratili iz Deliblatske peščare, gde od početka avgusta bukti nezapamćeni požar .
Pomoćnik načelnika Uprave za vatrogasno-spasilačke jedinice Sektora za vanredne situacije Miloš Milenković izjavio je danas da se u Deliblatskoj peščari i Stolovima u okolini grada Kraljeva ne beleži širenje požara i naveo da nema ugroženih naselja i stanovnika.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je danas sa delegacijom Svetske banke o narednim koracima u pripremi novog gasnog programa koji obuhvata razvoj unutrašnje gasne infrastrukture, uključujući izgradnju prve deonice gasovoda Niš-Velika Plana.
Saobraćajni policajci u Šapcu su za dva dana proteklog vikenda u kontrolama na putevima Mačvanskog okruga otkrili i isključili iz soabraćaja 86 pijanih i trojicu vozača koji su vozili pod dejstvom narkotika.
Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu je Trećem osnovnom sudu u Beogradu podnelo optužni predlog protiv okrivljenog V.L. (50) zbog da je izvršio krivično delo teška telesna povreda.
Pripadnici policije u Zrenjaninu, tokom manifestacije „Dani piva“, koja je održana od 5. do 9. avgusta, otkrili su ukupno 1.501 prekršaj, a iz saobraćaja je isključeno 110 vozača koji su vozili pod dejstvom alkohola i sedam pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
Sve više putnika tokom leta dobija upozorenja da power bankove, elektronske cigarete i druge uređaje koji koriste litijum-jonske baterije ne odlažu u predati prtljag. Razlog za to nije samo strogo pravilo avio-kompanija, već stvaran bezbednosni rizik.
Zorana Jovanović Zorannah našla se na meti korisnika društvenih mreža zbog najnovijeg snimka koji je objavila, a zamerili su joj na higijeni u njenom automobilu.
Starleta Maji Marinković pukao je silikon u zadnjici tokom boravka u "Eliti 9", te je svojevremeno morala da napusti rijaliti, a sada se oglasio doktor Dragan Milivojević koji joj je u istu ugradio 840 kubika.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.