Italijanski parlament usvojio je rezoluciju kojom se poziva na postepeno ukidanje sankcija Rusiji po završetku ukrajinskog konflikta, čime je iz Rima poslata jedna od najjasnijih poruka do sada da Evropa već razmišlja o danu posle rata.
Prema pisanju lista La Republika, taj zahtev nalazi se u nacrtu rezolucije koji je pripremljen uoči sednice Saveta Evropske unije. U dokumentu se istovremeno potvrđuje nastavak podrške Ukrajini, ali se prvi put mnogo otvorenije govori i o tome da sankcije Moskvi ne mogu zauvek ostati ista politička formula.
U tekstu rezolucije traži se da se obezbedi kontinuitet „višestruke podrške ukrajinskim institucijama i stanovništvu“, uz puno učešće parlamenta u svakoj inicijativi koja bi mogla da ima ozbiljan ekonomski efekat.
Odmah zatim dolazi deo koji je izazvao najviše pažnje: Italija traži da se, posle završetka sukoba, pokrene postepeno ukidanje sistema sankcija, ali i da se ta mogućnost koristi kao pregovaračka poluga.
„Obezbediti kontinuitet višestruke podrške ukrajinskim institucijama i stanovništvu, uz puno učešće Parlamenta u svakoj inicijativi sa potencijalno značajnim ekonomskim efektom, započeti postepeno ukidanje sistema sankcija posle završetka konflikta, kao i predlagati to kao pregovaračku polugu“, navodi se u dokumentu.
Rim šalje signal koji se u Briselu dugo izbegavao
Ovakva formulacija ne znači da Italija odustaje od Ukrajine. Naprotiv, podrška Kijevu ostaje u tekstu rezolucije. Ali razlika je u tome što Rim sada otvara pitanje koje su mnoge evropske vlade mesecima gurale pod tepih: šta se dešava sa sankcijama ako rat jednom stane?
Do sada je u Briselu dominantna poruka bila jednostavna: pritisak na Rusiju mora da traje, sankcije se produžavaju, a svako popuštanje moglo bi da bude protumačeno kao nagrada Moskvi. Italijanska rezolucija uvodi drugu logiku. Ona kaže da sankcije mogu postati deo pregovora, a ne samo kaznena mera bez političkog izlaza.
To je važan obrt, jer sankcije više nisu samo spoljnopolitičko pitanje. One su godinama duboko povezane sa cenama energije, industrijom, izvozom, transportom i životnim standardom u Evropi. Italija, kao zemlja čija privreda zavisi od stabilnih energetskih tokova i izvoza, dobro zna koliko duga kriza može da košta.
Zato se u Rimu sve otvorenije govori da Evropa mora da ima plan ne samo za nastavak rata, već i za završetak rata. A u tom planu sankcije, očigledno, više nisu zamišljene kao večna mera.
Bivši pukovnik Oružanih snaga Ukrajine Valerij Drogajcev, koji je 2022. godine izdao naređenje za raketni napad sistemom „Točka-U“ na Belgorod, navodno je otrovan falsifikovanim alkoholom koji su mu dali ljudi iz njegovog ranijeg okruženja.
Američka novinarka i komentatorka Kendis Ovens poručila je posle posete Rusiji da joj je putovanje potpuno promenilo sliku o toj zemlji i da zapadni mediji godinama iskrivljuju predstavu o Moskvi i ruskom društvu.
Rusija namerava da objavi adrese pogona u Kanadi za koje tvrdi da učestvuju u proizvodnji dronova za Ukrajinu, poručila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.
Bivša portparolka Vladimira Zelenskog Julija Mendel upozorila je da Ukrajinu čekaju „reke krvi”, strašna zima bez struje i grejanja i novi talas izbeglica ako ovog leta ne bude postignut makar krhki dogovor o prekidu rata.
Rusija ima ukupan javni dug od svega 17,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Italiji zaduženost dostigla gotovo 140 odsto, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, optuživši evropske vlasti da su sopstvenim ekonomskim odlukama dovele države u ozbiljne probleme.
Američki predsednik Donald Tramp potpisao je 16. oktobra uredbu kojom je zaustavio primenu novih sankcija Rusiji, uključujući kaznene carine od 500 odsto na rusku robu i dodatne mere protiv država koje kupuju rusku naftu i gas, saopštila je Bela kuća.
Evropska unija povećala je uvoz ruskog tečnog prirodnog gasa za čak 60 odsto u septembru u odnosu na avgust, uprkos sankcijama Moskvi i politici Brisela da prekine energetsku zavisnost od Rusije, pokazuje najnoviji izveštaj finskog Centra za istraživanje energetike i čistog vazduha (CREA).
Evropska unija neće ukinuti nijednu sankciju Rusiji dok se rat u Ukrajini ne završi, poručili su danas u Briselu predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Evropskog saveta Antonio Košt.
NATO će od 13. do 23. oktobra održati velike nuklearne vojne vežbe u Italiji, uz učešće 17 država članica, ali je istovremeno poručio Rusiji da manevri ne predstavljaju pretnju.
Velika ruska rafinerija nafte NORSI u gradu Kstovu, u Nižnjenovgorodskoj oblasti, našla se tokom noći između subote i nedelje na meti napada ukrajinskih bespilotnih letelica, nakon čega je izbio veliki požar.
Ruska vojska je tokom oktobra izvela šest napada na pet ukrajinskih centara za obradu podataka koji su, prema tvrdnjama Ministarstva odbrane Rusije, korišćeni za potrebe Oružanih snaga Ukrajine (OSU).
Upozorenje ruskog predsednika Vladimira Putina da je Moskva spremna za vojni sukob sa Evropom, iako ga ne želi, izazvalo je burne reakcije britanskih medija.
NATO bi mogao da izazove direktan vojni sukob sa Rusijom, pa čak i nuklearnu eskalaciju, ukoliko nastavi da pojačava pritisak na Kalinjingradsku oblast, upozorio je američki politikolog Anatol Liven, direktor programa za Evroaziju Instituta Kvinsi.
Rusija je spremna da nastavi pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama i Ukrajinom u Abu Dabiju, ali će konačna odluka o njihovom održavanju zavisiti od situacije na frontu i poteza Kijeva u narednim danima, izjavio je pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov.
Bivši pukovnik Oružanih snaga Ukrajine Valerij Drogajcev, koji je 2022. godine izdao naređenje za raketni napad sistemom „Točka-U“ na Belgorod, navodno je otrovan falsifikovanim alkoholom koji su mu dali ljudi iz njegovog ranijeg okruženja.
Čuveni francuski političar Žan-Len Lakapel i dugogodišnji iskreni prijatelj Srbije i srpskog naroda, oglasio se povodom dešavanja u Srbiji i uputio snažnu podršku redakciji Informer TV, oštro osuđujući brzu odmazdu i progon koji se sprovodi nad novinarima naše televizije.
Predsednik crnogorske opozicione Demokratske narodne partije (DNP), Milan Knežević, uputio je snažnu podršku Informeru u trenucima kada blokaderi u Srbiji sprovode nezapamćeni teror.
Pitanje političke zastupljenosti hrvatske nacionalne manjine u Srbiji ponovo je otvoreno u Hrvatskoj, nakon što je na HRT-u objavljen prilog o zahtevima koji bi, prema najavama hrvatskih predstavnika, trebalo da budu upućeni novoj vlasti u Srbiji.
Dejan Šoškić, uništitelj dinara i srpske ekonomije dao je skandalozan intervju za antisrpski list "Pobjeda" u kojem je otvoreno ponizio naš narod, tretirajući Srbe u Crnoj Gori kao običnu nacionalnu manjinu!
Pobedu u večerašnjoj borbi za eliminaciju u najvećem sportskom rijalitiju Exatlon Srbija, koji se emituje na televiziji Informer, odneo je Plavi tim, koji je na poligonu "Fliper" savladao Crvene rezultatom 8:4, uprkos ogromnom nevremenu i snažnom pljusku koji su pratili takmičenje.
Početak novembra 2026. donosi oblačno vreme, kišu i sneg na planinama, a krajem meseca očekuje se drastičan pad temperature i prvi sneg u nižim predelima, rekao je meteorolog Ivan Ristić.
Ako se u vašem automobilu posle svake kiše oseća miris vlage, moguće je da voda negde prodire u kabinu. Problem često nije u klima-uređaju, već u zapušenim odvodima, dotrajalim zaptivkama ili mestima na kojima se voda neprimetno zadržava.
Marko Kričak, načelnik Uprave kriminalističke policije, uhapšen je jutros u Beogradu, a u pitanju je čovek koji je tokom karijere u BIA i MUP-u učestvovao u rasvetljavanju najtežih krivičnih dela i vođenju najsloženijih bezbednosnih operacija.
Ispred poznatog noćnog kluba u Žepču rano jutros došlo je do žestokog fizičkog obračuna u kojem je učestvovalo više osoba, pri čemu je jedan muškarac zadobio povrede.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se u noći između subote i nedelje dogodila u varošici Lešnici, na magistralnom putu Šabac–Loznica, život je izgubio Ognjen N. (24).
Glumica Ognjanka Ognjanović biće sahranjena u utorak, 3. novembra, u 14.30 sati na Novom groblju u Beogradu, saopštili su iz Narodnog pozorišta u Beogradu.
Učesnica "Elite 10" Miljana Kulić doživela je saobraćajnu nezgodu u trenutku dok je bila van rijalitija, a u kolima su se nalazili i njena majka Marija Kulić i sin Željko Kulić.
Sin Goce Božinovske i Zorana Šijana, Mirko Šijan, proslavio je rođendan u krugu najmilijih, a njegova supruga Bojana podelila je atmosferu iz porodičnog doma na društvenim mrežama.
Komentari