Rusija bi mogla da nabavi rakete „bramos“ od Indije, i to sistem koji je prvobitno nastao kroz zajednički rad Moskve i Nju Delhija, ali je tokom godina prerastao u jedan od najpoznatijih izvoznih aduta indijske vojne industrije.
Tema je otvorena na marginama Međunarodnog pomorskog salona Fleet-2026, gde je generalni direktor kompanije BraMos Aerospace Aleksandar Maksičev izjavio da je preduzeće spremno da ispuni narudžbinu ako ruska strana pokaže interesovanje.
- Spremni smo da realizujemo porudžbinu ukoliko bude zahteva sa ruske strane. To mogu biti rakete za mornaricu ili za kopnene snage - rekao je Maksičev.
On je dodao da kompanija ima dovoljne proizvodne kapacitete i da dobro razume potrebe ruske strane.
To je rečenica koja menja simboliku cele priče. Rusija, koja je učestvovala u stvaranju ovog sistema, sada bi mogla da postane njegov kupac. Drugim rečima, Moskva bi nabavljala raketu koja nosi ruski tehnološki trag, ali se danas velikim delom vezuje za uspon Indije kao ozbiljnog proizvođača naprednog naoružanja.
Raketa sa rusko-indijskim DNK
„Bramos“ je dobio ime po rekama Bramaputra i Moskva. Sistem je nastao kao zajednički projekat indijske Organizacije za istraživanje i razvoj odbrane, poznate kao DRDO, i ruskog konstruktorskog biroa NPO Mašinostrojenija, poznatog i po protivbrodskoj krstarećoj raketi „oniks“.
Kompanija BraMos Aerospace osnovana je 1995. godine. Od tada je projekat prešao put od zajedničke rusko-indijske konstrukcije do sistema koji je Indija uvela u svoje kopnene, vazduhoplovne i pomorske snage, a zatim počela da ga izvozi.
Foto: EPA
„Bramos“ se smatra jednom od najbržih nadzvučnih krstarećih raketa u operativnoj upotrebi. Postoji u kopnenoj, vazdušnoj i pomorskoj verziji, a može da se lansira sa brodova, podmornica, aviona i kopnenih vozila protiv različitih vrsta ciljeva.
Prvobitna verzija imala je domet od oko 180 milja, ali je tokom godina više puta unapređivana kako bi dobila veći radijus dejstva.
Sistem već u indijskoj vojsci i mornarici
„Bramos“ je trenutno uveden u naoružanje dva puka indijske vojske i osam ratnih brodova indijske mornarice.
Vazdušna verzija uspešno je testirana sa višenamenskog aviona Suhoj Su-30MKI još u novembru 2017. godine. Razvoj novih varijanti se nastavlja, a sistem je u Indiji odavno prešao iz faze prestiža u realno operativno oružje.
Prema dostupnim izveštajima, korišćen je i tokom kratkotrajnog sukoba između Indije i Pakistana u maju 2025. godine.
Upravo ta operativna upotreba dodatno jača izvoznu vrednost rakete. Kupci ne gledaju samo tehničke karakteristike na papiru, već i to da li je sistem uveden u vojsku, testiran, modernizovan i korišćen u realnom bezbednosnom okruženju.
Filipini prvi kupili, Vijetnam potpisao, Indonezija pri kraju
Filipini su postali prvi strani kupac „bramosa“. Manila je 2022. godine potpisala ugovor vredan 375 miliona dolara za tri baterije verzije dometa 180 milja.
Prva isporuka realizovana je u aprilu 2024. godine, a druga u aprilu 2025.
Indija je zatim u junu 2026. potvrdila i sporazum sa Vijetnamom. Sekretar za odbranu Radžeš Kumar Sing izjavio je na bezbednosnom forumu Shangri-La Dialogue u Singapuru da su pregovori sa Vijetnamom i Indonezijom bili u završnoj fazi, uz napomenu da je sporazum sa Vijetnamom već potpisan.
Foto: Tanjug/AP
Istovremeno, visoki indijski zvaničnici naveli su da su razgovori sa Indonezijom takođe pri kraju, dok su ranije informacije ukazivale da je dogovor sa Džakartom zaključen još u martu 2026. godine.
To pokazuje da „bramos“ više nije samo rusko-indijski projekat za domaću upotrebu. On je postao proizvod oko kojeg Indija gradi vojno-industrijski uticaj u Aziji, naročito među zemljama koje traže snažnije obalske i protivbrodske kapacitete.
Mogući sledeći korak: sistem na osnovu „cirkona“
Maksičev je nagovestio da bi naredna etapa razvoja mogla da obuhvati zajednički rad na novom sistemu zasnovanom na ruskoj hipersoničnoj raketi „cirkon“.
Paralelno sa tim, Rusija i Indija nastavljaju modernizaciju postojećih raketa „bramos“ i razvoj hipersoničnih tehnologija.
To je posebno važan deo priče. Ako se saradnja proširi ka hipersoničnim sistemima, „bramos“ više ne bi bio samo uspešan izvozno-operativni projekat, već platforma za novu generaciju oružja u kojoj bi Indija i Rusija pokušale da spoje rusko iskustvo u hipersoničnim raketama i indijsku industrijsku ambiciju.
Za Moskvu, koja je pod zapadnim sankcijama, takva saradnja ima dodatnu vrednost. Za Nju Delhi, to je dokaz da Indija više nije samo kupac ruskog oružja, već partner koji može da razvija, proizvodi i izvozi sisteme koje bi možda i sama Rusija mogla da naruči.
Oružane snage Ukrajine izvele su masovni napad dronovima na mostove između Krima i Hersonske oblasti, a posle udara oštećen je most kod Čongara i potpuno je obustavljen saobraćaj preko auto-prelaznog punkta „Džankoj“, saopštio je gubernator Vladimir Saldo.
Kijev je posle noćnih udara ostao pod dimom, požarima i nestankom struje u delu grada, dok vatrogasne ekipe pokušavaju da obuzdaju veliki požar uz pomoć tri helikoptera.
Ruski funkcioneri koriste VPN servise i nose po nekoliko telefona kako bi državnu aplikaciju MAX odvojili od privatne komunikacije, objavio je Rojters, pozivajući se na izvore upoznate sa takvom praksom.
Ukrajinski dronovi probili su se duboko ka moskovskom pravcu i tokom noći pogodili stambeni sektor Tulske oblasti, gde su poginule tri osobe, dok su još tri ranjene, među njima i dete od godinu dana, saopštio je gubernator Dmitrij Miljajev.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp doveo je u pitanje jedno od najvažnijih obećanja datih Kijevu, poručivši da još nije odlučio da li će Ukrajini dozvoliti da proizvodi rakete-presretače za protivvazdušni sistem Patriot.
Rusija navodno priprema novi veliki raketni udar na Ukrajinu, dok su ukrajinski sistemi za praćenje registrovali isporuku severnokorejskih balističkih raketa KN-23 u Voronješku oblast, prenosi kanal „Ratni dopisnici ruskog proleća“.
Skoro 16.000 stranih dobrovoljaca iz najmanje 72 zemlje trenutno služi u Odbrambenim snagama Ukrajine, rekla je ukrajinski vojni ombudsman Olga Rešetilova.
Ruska vojska formirala je "Ukrajinsku dobrovoljačku brigadu specijalnih snaga", koja je sastavljena od bivših ukrajinskih vojnika koji su prebegli u Rusiju.
Bivši savetnik ukrajinskog predsedničkog kabineta Aleksej Arestovič priznao je da je Rusija stvorila satelitski komunikacioni sistem sličan američkom Starlinku.
Ruski predsednik Vladimir Putin sproveo je promene u najvišem komandnom vrhu vojske te zemlje i imenovao šefa jedinica za dronove, čije se postavljenje na funkciju dugo očekivalo.
Bivši visoki zvaničnici iz Velike Britanije, Francuske, Nemačke i Rusije održali su u julu sastanak u Beču kako bi razmotrili moguće uslove za mirovne pregovore o Ukrajini, prenose mediji, pozivajući se na izvore upoznate sa događajem.
Ruska vojska počela je da gradi čitave podzemne komplekse za skladištenje goriva u zoni specijalne vojne operacije, menjajući logistiku iz temelja kako bi ključne zalihe zaštitila od ukrajinskih bespilotnih letelica.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Oružane snage Ukrajine izvele su masovni napad dronovima na mostove između Krima i Hersonske oblasti, a posle udara oštećen je most kod Čongara i potpuno je obustavljen saobraćaj preko auto-prelaznog punkta „Džankoj“, saopštio je gubernator Vladimir Saldo.
Razlog zašto su blokaderi napravili brutalnu čistku na svojoj izbornoj listi i vetirali blokaderskog glumca Dragana Gagija Jovanovića konačno je izašao na videlo. Redakcija Informera došla je do ekskluzivnih fotografija koje razotkrivaju sve licemerje i dvojne aršine ove opozicione grupe.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je tokom današnjeg prvog Kolegijuma naše televizije nove detalje o dosijeima koje su blokaderi načinili o svojim "kandidatima" na listi za izbore, a koji su sada s njihove strane proglašeni za nepodobne i neprijatelje.
Nakon što je Informer raskrinkao tajne veze i fotografije glumaca sa ministrom za javna ulaganja Darkom Glišićem, u emisiji "Kolegijum" odigrala se neviđena drama u kojoj je blokaderski glumac Tihomir Tika Stanić uvaćen u direktnoj laži.
Ono što je trebalo da bude najvažnija "politička snaga" blokadera, izgleda se raspada pre nego što je i sastavljeno. Od velikih najava i predstavljanja kandidata kao novih političkih heroja, stiglo se do međusobnog precrtavanja, veta i pravljenja spiskova za odstrel.
Najnoviji žrtva blokaderske "čistke" na takozvanoj studentskoj listi jeste Zlatko Kokanović, koga su do juče isti ti blokaderi dizali u nebesa i unapred ga proglašavali za budućeg ministra poljoprivrede i ekologije.
Raskrinkavanje plenumaške "liste za odstrel" nastavlja se punom parom! Na udaru našao se i Dušan Petrović, kome su plenumaši po hitnom postupku udarili veto i izbacili ga iz kruga odabranih!
Ekskluzivna saznanja o tome zbog čega su blokaderi-plenumaši sa svoje "studentske liste" za predstojeće izbore obrisali blokaderskog profesora Jovu Bakića obelodanjena su tokom današnjeg prvog Kolegijuma naše televizije.
Na južnim padinama Fruške gore nalazi se manastir Grgeteg. Za mnoge vernike ovo je posebno mesto zbog ikone Bogorodice Trojeručice, pred kojom, kako svedoče, dolaze sa problemima za koje više ne pronalaze rešenje – i odlaze sa osećajem mira, vere i nade.
Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka privrede Adrijana Mesarović obišla je prostor "Expo 2027 Playground" na Beogradskom sajmu sa učesnicima kampa "Srbija te zove".
Pripadnici saobraćajne policije u Prijepolju i ovog vikenda uz pomoć dronova kontrolišu saobraćaj na magistralnom putu od Borove glave ka crnogorskoj granici.
Funkcionerka PSS-a Nataša Miljanović Zubac na društvenim mrežama objavila je na društvenim mrežama snimak nadzornih kamera koji prikazuju pokušaj ubistva Davora Dabića, bliskog Darku Elezu, u Istočnom Sarajevu.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je Zoran Ć. (57) zbog sumnje da je u stanu na teritoriji Novog Beograda na svirep način lišio života svoju majku M. Ć.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Lagane desetominutne vežbe i ples izuzetno efikasno poboljšavaju varenje i otklanjaju nadutost, uz važnu napomenu da se s aktivnostima ne počinje odmah nakon obroka.
Ako postoji poslastica koja vraća u detinjstvo, onda je to svakako koh. Mekan, sočan i natopljen mlekom, ovaj starinski kolač i danas je jedan od omiljenih domaćih slatkiša.
Gostovanje Asmina Durdžića u sinoćnoj emisiji "Narod pita" poprimili je drugi tok nakon što se u program uživo javila žena koja je tvrdila da joj je Asmin slao gole slike.
Kantautorka Emina Jahović danas se javno obratila svom sinu Jamanu uputivši mu puno emotivnih reči, a povod je njegovo punoletstvo na koje ponosna mama nije ostala imuna.
Pevačica Dara Bubamara je uslikana uoči nastupa u jednom beogradskom lokalu, a njen stajling o kome svi pričaju spojio je smelost, eleganciju i letnji vajb.
Dok je ćerka Minela krenula majčinim stopama, sin Mirzad godinama je punio naslovne zbog problema i sukoba sa zakonom, što je za njihovu majku pevačicu Hanku Paldum predstavljalo težak period.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.