Rusija bi mogla da nabavi rakete „bramos“ od Indije, i to sistem koji je prvobitno nastao kroz zajednički rad Moskve i Nju Delhija, ali je tokom godina prerastao u jedan od najpoznatijih izvoznih aduta indijske vojne industrije.
Tema je otvorena na marginama Međunarodnog pomorskog salona Fleet-2026, gde je generalni direktor kompanije BraMos Aerospace Aleksandar Maksičev izjavio da je preduzeće spremno da ispuni narudžbinu ako ruska strana pokaže interesovanje.
- Spremni smo da realizujemo porudžbinu ukoliko bude zahteva sa ruske strane. To mogu biti rakete za mornaricu ili za kopnene snage - rekao je Maksičev.
On je dodao da kompanija ima dovoljne proizvodne kapacitete i da dobro razume potrebe ruske strane.
To je rečenica koja menja simboliku cele priče. Rusija, koja je učestvovala u stvaranju ovog sistema, sada bi mogla da postane njegov kupac. Drugim rečima, Moskva bi nabavljala raketu koja nosi ruski tehnološki trag, ali se danas velikim delom vezuje za uspon Indije kao ozbiljnog proizvođača naprednog naoružanja.
Raketa sa rusko-indijskim DNK
„Bramos“ je dobio ime po rekama Bramaputra i Moskva. Sistem je nastao kao zajednički projekat indijske Organizacije za istraživanje i razvoj odbrane, poznate kao DRDO, i ruskog konstruktorskog biroa NPO Mašinostrojenija, poznatog i po protivbrodskoj krstarećoj raketi „oniks“.
Kompanija BraMos Aerospace osnovana je 1995. godine. Od tada je projekat prešao put od zajedničke rusko-indijske konstrukcije do sistema koji je Indija uvela u svoje kopnene, vazduhoplovne i pomorske snage, a zatim počela da ga izvozi.
Foto: EPA
„Bramos“ se smatra jednom od najbržih nadzvučnih krstarećih raketa u operativnoj upotrebi. Postoji u kopnenoj, vazdušnoj i pomorskoj verziji, a može da se lansira sa brodova, podmornica, aviona i kopnenih vozila protiv različitih vrsta ciljeva.
Prvobitna verzija imala je domet od oko 180 milja, ali je tokom godina više puta unapređivana kako bi dobila veći radijus dejstva.
Sistem već u indijskoj vojsci i mornarici
„Bramos“ je trenutno uveden u naoružanje dva puka indijske vojske i osam ratnih brodova indijske mornarice.
Vazdušna verzija uspešno je testirana sa višenamenskog aviona Suhoj Su-30MKI još u novembru 2017. godine. Razvoj novih varijanti se nastavlja, a sistem je u Indiji odavno prešao iz faze prestiža u realno operativno oružje.
Prema dostupnim izveštajima, korišćen je i tokom kratkotrajnog sukoba između Indije i Pakistana u maju 2025. godine.
Upravo ta operativna upotreba dodatno jača izvoznu vrednost rakete. Kupci ne gledaju samo tehničke karakteristike na papiru, već i to da li je sistem uveden u vojsku, testiran, modernizovan i korišćen u realnom bezbednosnom okruženju.
Filipini prvi kupili, Vijetnam potpisao, Indonezija pri kraju
Filipini su postali prvi strani kupac „bramosa“. Manila je 2022. godine potpisala ugovor vredan 375 miliona dolara za tri baterije verzije dometa 180 milja.
Prva isporuka realizovana je u aprilu 2024. godine, a druga u aprilu 2025.
Indija je zatim u junu 2026. potvrdila i sporazum sa Vijetnamom. Sekretar za odbranu Radžeš Kumar Sing izjavio je na bezbednosnom forumu Shangri-La Dialogue u Singapuru da su pregovori sa Vijetnamom i Indonezijom bili u završnoj fazi, uz napomenu da je sporazum sa Vijetnamom već potpisan.
Foto: Tanjug/AP
Istovremeno, visoki indijski zvaničnici naveli su da su razgovori sa Indonezijom takođe pri kraju, dok su ranije informacije ukazivale da je dogovor sa Džakartom zaključen još u martu 2026. godine.
To pokazuje da „bramos“ više nije samo rusko-indijski projekat za domaću upotrebu. On je postao proizvod oko kojeg Indija gradi vojno-industrijski uticaj u Aziji, naročito među zemljama koje traže snažnije obalske i protivbrodske kapacitete.
Mogući sledeći korak: sistem na osnovu „cirkona“
Maksičev je nagovestio da bi naredna etapa razvoja mogla da obuhvati zajednički rad na novom sistemu zasnovanom na ruskoj hipersoničnoj raketi „cirkon“.
Paralelno sa tim, Rusija i Indija nastavljaju modernizaciju postojećih raketa „bramos“ i razvoj hipersoničnih tehnologija.
To je posebno važan deo priče. Ako se saradnja proširi ka hipersoničnim sistemima, „bramos“ više ne bi bio samo uspešan izvozno-operativni projekat, već platforma za novu generaciju oružja u kojoj bi Indija i Rusija pokušale da spoje rusko iskustvo u hipersoničnim raketama i indijsku industrijsku ambiciju.
Za Moskvu, koja je pod zapadnim sankcijama, takva saradnja ima dodatnu vrednost. Za Nju Delhi, to je dokaz da Indija više nije samo kupac ruskog oružja, već partner koji može da razvija, proizvodi i izvozi sisteme koje bi možda i sama Rusija mogla da naruči.
Oružane snage Ukrajine izvele su masovni napad dronovima na mostove između Krima i Hersonske oblasti, a posle udara oštećen je most kod Čongara i potpuno je obustavljen saobraćaj preko auto-prelaznog punkta „Džankoj“, saopštio je gubernator Vladimir Saldo.
Kijev je posle noćnih udara ostao pod dimom, požarima i nestankom struje u delu grada, dok vatrogasne ekipe pokušavaju da obuzdaju veliki požar uz pomoć tri helikoptera.
Ruski funkcioneri koriste VPN servise i nose po nekoliko telefona kako bi državnu aplikaciju MAX odvojili od privatne komunikacije, objavio je Rojters, pozivajući se na izvore upoznate sa takvom praksom.
Ukrajinski dronovi probili su se duboko ka moskovskom pravcu i tokom noći pogodili stambeni sektor Tulske oblasti, gde su poginule tri osobe, dok su još tri ranjene, među njima i dete od godinu dana, saopštio je gubernator Dmitrij Miljajev.
Francuska je ponudila Švedskoj krstareće rakete velikog dometa MdCN, dok bi sve dublja vojna saradnja Pariza i Stokholma u budućnosti mogla da obuhvati i francuske nuklearne snage, upozorava ruski ambasador u Švedskoj Sergej Beljajev.
Ruski predsednik Vladimir Putin objavio je da je ruska vojska zauzela Svjatogorsk u Donjeckoj oblasti, ali je nekoliko dana kasnije iz samog centra tog grada stigao direktan odgovor.
Premijer Jermenije Nikol Pašinjan mogao bi već u najskorije vreme ponovo da doputuje u Moskvu na razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, i to u trenutku kada su odnosi dve zemlje prošli kroz možda najveću promenu od raspada Sovjetskog Saveza.
Specijalni izaslanici predsednika SAD Donalda Trampa Stiv Vitkof i Džared Kušner posluženi su krimskotatarskim jelima dok su vozom iz poljskog Žešova putovali ka Kijevu, samo dan nakon razgovora sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom u Moskvi.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski posle istorijskih razgovora sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom u Kijevu potvrdio je scenario od kojeg se u toj zemlji najviše strahuje – mirovnog proboja nema, rat će se, kako sada stvari stoje, nastaviti i tokom predstojeće zime.
Moldavija se ubrzano uključuje u zajedničku bezbednosnu, logističku i infrastrukturnu mrežu sa Ukrajinom i Rumunijom, a zbog ruskog vojnog prisustva u Pridnjestrovlju takav razvoj događaja otvara jedno od najopasnijih pitanja regiona – može li Dnjestr jednog dana postati novi front u sukobu Rusije i Ukrajine.
Rusija je pronašla nove tehnološke partnere za svih 13 fabrika automobila koje su strani proizvođači napustili posle 2022. godine, a kontrola nad tim pogonima ostala je u rukama ruskih vlasnika, saopštio je ministar industrije i trgovine Anton Alihanov.
Moskva ne pokazuje spremnost da odustane od svojih vojnih ciljeva u Ukrajini, a Vladimir Putin spreman je da zaustavi rat samo pod uslovima koje Rusija smatra prihvatljivim.
Iznenadna i gotovo potpuno tajna poseta direktora CIA Džona Retklifa Moskvi možda nije bila samo upozorenje Rusiji, već deo mnogo šire političke igre u kojoj Baltičke države traže milijarde iz novog budžeta Evropske unije.
Veliki napad bespilotnim letelicama izveden je tokom noći i jutra na više oblasti Rusije, a najteže potvrđene posledice za sada su u Rjazanju i Rostovu na Donu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Oružane snage Ukrajine izvele su masovni napad dronovima na mostove između Krima i Hersonske oblasti, a posle udara oštećen je most kod Čongara i potpuno je obustavljen saobraćaj preko auto-prelaznog punkta „Džankoj“, saopštio je gubernator Vladimir Saldo.
BH Telekom je na svojoj kablovskoj platformi ukinuo signal javnog servisa RTRS-a, kao i Alternativne televizije, a razlog za ovakvu sramnu odluku je, kako se navodi, emitovanje specijalnog programa povodom sahrane generala Ratka Mladića.
Pokojni srpski general Ratko Mladić, kog je danas najmanje 150.000 ljudi u Beogradu ispratilo na večni počinak, sanjao je da bude lekar, ali mu se zbog neverovatnih životnih okolnosti ta želja nije ispunila.
Srbomrziteljka Jadranka Kosor ponovo je doživela pomračenje uma! Kosorova je bez ikakvog srama pozvala Evropsku komisiju da potpuno obustavi pregovore o pristupanju Srbije Evropskoj uniji!
Ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković napravio je skandal i najavio povlačenje osoblja iz Ambasade BiH u Beogradu, zapretio prekidom diplomatskih odnosa, pa čak i prebacivanjem konzularnih poslova u Zagreb i Podgoricu!
Informer TV od ranog jutra pratiće ispraćaj Ratka Mladića. Naša televizija emitovaće specijalni program posvećen sahrani genrala, uz direktna uključenja i praćenje svih dešavanja.
Asteroid Apofis proći će 13. aprila 2029. na oko 32.000 kilometara od Zemlje, dok, iako su mnogi strahovali, proračuni pokazuju da nema opasnosti od udara.
U Domu kulture "Gračanica" 10. septembra u 20 časova, uz podršku „Jazak“ vode, biće otvorena izložba fotografija Gorana Sivačkog pod nazivom "Sa izvora duhovnosti", nastala tokom višegodišnjeg fotografskog putovanja u neke od najznačajnijih srpskih manastira i svetinja.
U Specijalnom sudu u Beogradu danas su ispitani poslednji svedoci na suđenju Veljku Belivuku, Marku Miljkoviću i njihovim suprugama optuženim za pranje novca stečenog od kriminala, a u nastavku se očekuje izlaganje završnih reči tužilaštva, a potom i odbrane.
Saobraćajna nesreća u kojoj je poginuo još jedan motociklista (30), dogodila se sinoć u Starim Banovcima, u opštini Stara Pazova, kada je najpre došlo do sudara dva automobila.
Rok publicista i novinar Dušan Vesić (1959-2026) preminuo je nakon duge i teške bolesti, javljaju njegovi prijatelji i saradnici na društvenim mrežama.
Pred nama je period velikih astroloških promena koji bi, prema astrološkim prognozama, mogao posebno da obraduje Ovnove, Rakove i Vage. Očekuje ih devet godina ispunjenih srećom, blagostanjem, uspehom i većim unutrašnjim mirom.
Putovanje avionom trebalo bi da bude prijatno i udobno za sve putnike. Osim zvaničnih pravila aviokompanija, postoje i nepisana pravila ponašanja koja bi svaki putnik trebalo da poštuje
Napravite ukusnu, starinsku projaru sa kvascem koja je iznutra mekana, a spolja fino hrskava. Odlično se slaže uz jogurt ili sir, a njen domaći ukus podsetiće vas na bezbrižne dane detinjstva.
Vlasnici pasa često primećuju različite pokrete i ponašanja svojih ljubimaca, ali se jedan od njih često pogrešno shvata. To je položaj u kojem pas spusti prednji deo tela prema zemlji, dok mu zadnji deo ostane podignut i veselo maše repom.
Folk diva Zorica Brunclik stigla je danas na snimanje nove sezone "Pinkovih zvezda" u društvu supruga, kompozitora i harmonikaša Miroljuba Aranđelovića Kemiša.
Reper Dragomir Despić Desingerica je priznao da li je ljut na Jelenu Karleušu što ga nije zvala na rođendan svojih ćerki, a dotakao se i prelaska Dare Bubamare u njihovo jato.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.