Bivši ukrajinski ministar odbrane Mihajlo Fedorov pokrenuo je projekat „Vojska robota“, sa ciljem da mašine postepeno preuzmu najopasnije zadatke na prvoj liniji fronta i na kraju zamene ljudsku pešadiju u pojedinim jurišnim operacijama.
Novi projekat predstavljen je na konferenciji IT Arena u Lavovu, a zamišljen je po uzoru na Fedorovljevu „Vojsku dronova“, program pokrenut još 2022. godine dok je bio ministar digitalne transformacije.
We’re launching the Army of Robots.
In 2022, we launched the Army of Drones. Today, drones account for over 95% of battlefield strikes, and Ukraine has more than 700 UAV manufacturers.
Now we need the next technological breakthrough: the robotization of warfare.
Ovoga puta, međutim, Fedorov ne želi jednu kompaniju ili jedan tip robota, već čitav vojno-tehnološki sistem.
- Ulagaćemo u kompanije koje razvijaju odbrambene tehnologije, pokretati sopstvene tehnološke projekte, razvijati istraživačke kapacitete, testirati rešenja zajedno sa vojskom i što je brže moguće povećavati proizvodnju svega što zaista funkcioniše na bojnom polju - objasnio je Fedorov.
Roboti prvi ulaze u rovove
Centralno mesto u njegovom planu zauzimaju humanoidni roboti koji bi jednog dana trebalo da preuzmu deo poslova koje sada obavlja pešadija.
Foto: Twitter video printscreen
Fedorovljeva zamisao nije samo da roboti prenose municiju ili izvlače ranjenike, već da ulaze u neprijateljske položaje, otvaraju vatru i čiste teren pre nego što se na njemu pojave ukrajinski vojnici.
Promotivni snimak projekta, napravljen uz pomoć AI, prikazuje čitav niz futurističkih mašina – humanoidne robote, robotske pse, paukolike platforme i sferične sisteme koji se kreću kroz rovove i otvorena polja.
Prema konceptu predstavljenom u snimku, roboti bi presretali protivnika, odbijali napade, uništavali ciljeve i prvi ulazili na neprijateljske položaje, dok bi ljudi njima upravljali sa bezbedne udaljenosti i tek nakon čišćenja terena ulazili u zauzetu zonu.
Foto: Twitter video printscreen
- Zvuči kao rat budućnosti, ali mi smo već tamo - navodi se u prezentaciji projekta.
Ipak, stvarno stanje na frontu još je daleko od slika prikazanih u promotivnom videu.
Ukrajina već intenzivno koristi besposadna kopnena vozila, poznata kao UGV sistemi, ali se ona danas uglavnom koriste za dostavljanje municije i opreme, logistiku i izvlačenje ranjenih vojnika.
Njihova vrednost naročito je porasla u delovima fronta toliko zasićenim FPV dronovima da su vožnje običnim vojnim vozilima do položaja postale izuzetno opasne.
Još nema pravih autonomnih „vojnika“
Većina sistema koji se danas nazivaju kopnenim robotima zapravo nije autonomna.
Njima sa udaljenosti upravlja ljudski operater, često preko veze zasnovane na Starlinku. Mašina može da nosi mitraljez, municiju ili ranjenika, ali odluke i upravljanje i dalje ostaju u rukama čoveka.
Foto: Twitter video printscreen
Postoje jedinice koje su kopnene dronove već koristile za direktno otvaranje vatre i napade na položaje, ali iskustvo sa potpuno robotskim jurišima još je veoma ograničeno.
Problem predstavljaju i baterije, količina municije i održavanje. Svaki kopneni robot mora da bude napunjen, servisiran i ponovo naoružan, što na kraju ponovo zahteva ljude.
Pored toga, iako su manji i teže uočljivi od klasičnih borbenih vozila, kopneni dronovi na prvoj liniji takođe trpe velike gubitke od neprijateljskih FPV dronova.
Većina futurističkih sistema prikazanih u Fedorovljevom snimku – uključujući humanoidne, sferične, pseće i paukolike robote – trenutno se uopšte ne koristi u borbama u Ukrajini.
Čak ni u najpoznatijim operacijama u kojima su kopnena besposadna vozila praktično samostalno napadala položaje nije nestalo jedno staro pravilo rata: položaj se ne smatra stvarno zauzetim dok na njega fizički ne stigne pešadija.
Foto: Twitter video printscreen
Upravo to Fedorov sada želi da promeni.
Aleks Karp ulaže u Fedorovljev novi vojni biznis
Iza njegovog povratka u vojnu tehnologiju stoji i ozbiljna poslovna priča.
Fedorov je u julu smenjen sa mesta ukrajinskog ministra odbrane, a zatim je krajem avgusta otputovao u SAD, gde se sastao sa donatorima, investitorima i vodećim ljudima tehnološke industrije.
Najavio je stvaranje fonda za finansiranje razvoja i masovne proizvodnje vojnih tehnologija, a zatim i osnivanje sopstvene vojno-tehnološke kompanije.
Prvi veliki investitor u tu kompaniju biće Aleks Karp, izvršni direktor američkog tehnološkog giganta Palantir.
Fedorov i Karp sarađuju godinama, dok se Palantirov softver i sistemi za obradu podataka već koriste u ukrajinskim ratnim operacijama.
Nova kompanija trebalo bi da iskustvo stečeno tokom rata u Ukrajini pretvara u nove proizvode za ukrajinsko i savezničko tržište.
Fedorov, međutim, prilikom predstavljanja „Vojske robota“ nije rekao koja će pravna ili poslovna struktura upravljati samom inicijativom, pa za sada nije potvrđeno da će kompanija u koju ulaže Karp biti direktni nosilac tog projekta.
- Čak i van vlade, sada iz privatnog sektora, nastavljamo da radimo na našoj viziji tehnološkog ratovanja – vazduh, kopno, ekonomija – i na našem glavnom zadatku: stvaranju tehnologije koja pomaže Ukrajini da pobedi i sačuva živote naših vojnika - poručio je Fedorov.
Ako njegov plan bude ostvaren u rokovima koje je postavio, Ukrajina bi već tokom 2027. mogla da pokuša nešto što danas praktično ne postoji ni u jednoj vojsci – organizovan napad na neprijateljski položaj u kojem bi prvi talas na zemlji činile mašine, a ne pešadinci.
Ukrajinska kompanija Fajer point ubrzava razvoj balističke rakete FP-9, projektovane da nosi bojevu glavu tešku do 800 kilograma na udaljenost do 855 kilometara, čime bi Moskva dospela u domet ukrajinskog balističkog arsenala.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da više obaveštajnih službi raspolaže informacijama prema kojima Rusija namerava da proširi ratne aktivnosti izvan Ukrajine, na druge države, pa čak i druge regione sveta.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov poručio je sa govornice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku da će Rusija ostvariti ciljeve specijalne vojne operacije u Ukrajini bez obzira na okolnosti, dok je evropske države optužio da pokušavaju da spreče mirovne pregovore.
Snažna eksplozija odjeknula je tokom noći u Kijevu, gde je posle udara bespilotne letelice pogođena skladišna zgrada u Solomjanskom okrugu i izbio veliki požar, dok ruski izvori tvrde da se u objektu nalazila municija.
Litvanija je spremna da u Ukrajinu pošalje kopnene snage sa inženjerijskim jedinicama i protivvazdušnom odbranom, posebnu grupu vojnih instruktora, kao i pomorske snage, izjavio je predsednik Gitanas Nauseda tokom posete Kijevu.
Dok Poljska uz granicu sa ruskom Kalinjingradskom oblašću kopa protivtenkovske rovove i postavlja masivne prepreke, uz pomoć nemačkih vojnika, bivši šef izraelske službe „Nativ“ Jakov Kedmi tvrdi da se Evropa priprema za rat koji bi mogao da izgleda potpuno drugačije od onoga za šta se trenutno utvrđuje.
Glasine da se general armije Sergej Surovikin posle višegodišnjeg angažmana u Africi vratio u Moskvu pokrenule su mnogo veću priču – o mogućoj dubokoj reorganizaciji ruske protivvazdušne odbrane i njenom izdvajanju pod jedinstvenu komandu.
Predsednik SAD Donald Tramp založio se za pokretanje trojnih pregovora Vašingtona, Moskve i Pekinga o kontroli naoružanja, čime je posle razgovora sa predsednikom Kine Si Đinpingom otvorio mogućnost da tri najveće vojne sile prvi put uđu u zajednički format posvećen strateškom oružju.
Evropski gradovi ne bi ostali po strani ukoliko bi kontinent ušao u direktan vojni obračun sa Rusijom, upozorio je profesor Univerziteta Jugoistočne Norveške i politički analitičar Glen Dizen, koji tvrdi da bi takav sukob mogao da dovede i do udara raketnim sistemima „Orešnik“.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su jedinice grupe „Sever“ preuzele kontrolu nad Petropavlovkom i Lozovom u Harkovskoj oblasti, nastavljajući napredovanje na severoistoku tog regiona.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo da je tokom noći pogođen data-centar „Kosmonova“, za koji tvrdi da je podržavao mobilni internet i sisteme Starlink koje koriste Oružane snage Ukrajine (OSU).
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinska kompanija Fajer point ubrzava razvoj balističke rakete FP-9, projektovane da nosi bojevu glavu tešku do 800 kilograma na udaljenost do 855 kilometara, čime bi Moskva dospela u domet ukrajinskog balističkog arsenala.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov poručio je sa govornice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku da će Rusija ostvariti ciljeve specijalne vojne operacije u Ukrajini bez obzira na okolnosti, dok je evropske države optužio da pokušavaju da spreče mirovne pregovore.
Nova politička oluja trese Hrvatsku - Opoziciona Socijaldemokratska partija te zemlje (SDP) pokrenula je inicijativu za izglasavanje nepoverenja premijeru Andreju Plenkoviću i njegovoj Vladi, a kao razlog navode slučaj, verovali ili ne, ilegalno odlaganog otrovnog otpada u Gospiću.
Ilija Srdanović, nosilac blokaderske liste na predstojećim parlamentarnim izborima i čovek koji pretenduje da bude premijer Srbije, na gnusan način je izvređao voditeljku jednu televizije komentarom "Usta i č*ar zamenili uloge", zbog čega bi, sudeći po analizi veštačke inteligencije (AI), njemu u zemljama poput Švedske i Irske sledila "politička likvidacija".
Novinar i urednik sa tajkunske N1 Petar Gajić gostovao je na ovoj antirspskoj televiziji i izgovorio niz, pre svega za blokadere, šokantnih izjava, srušivši i njima i svom mediju sve nade da imaju bilo kakve šanse protiv predsednika Aleksandra Vučića.
Peticija "Za Ferizaj bez Uroševca", kojom se traži da se srpski naziv tog grada - Uroševac, ukloni iz službene upotrebe, biće predata Skupštini tzv. Kosova u ponedeljak, saopštio je njen inicijator Baškim Fazljiju, prenosi "Kosovo pres".
Nova politička oluja trese Hrvatsku - Opoziciona Socijaldemokratska partija te zemlje (SDP) pokrenula je inicijativu za izglasavanje nepoverenja premijeru Andreju Plenkoviću i njegovoj Vladi, a kao razlog navode slučaj, verovali ili ne, ilegalno odlaganog otrovnog otpada u Gospiću.
Milan Knežević, lider Srba u Crnoj Gori, uveren je da će svaki pravi Srbin iz Crne Gore koji ima pravo glasa na izborima 25. oktobra podržati listu "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Majka učesnice Rade Đorđević, Gordana Đorđević i bivši učesnik Exatlona, Gazda Paja, uporedili su Mensura Ajdarpašića i Nikolu Lakića u emisiji Exatlon Specijal.
Gazda Paja, prvi muški takmičar Exatlona koji je ispao, objasnio je koliko prisan odnos su imali svi takmičari, pa je spomenuo da je razumeo svakog od njih.
U Srbiji će ujutro po kotlinama i visoravnima jugozapadne Srbije biti prisutna kratkotrajna magla, a tokom dana biće pretežno sunčano, uz slab do umeren razvoj oblačnosti.
Pristupanje Svetom Pričešću jedan je od najvažnijih trenutaka u životu svakog vernika, ali mnogi i dalje nisu sigurni kako tačno treba postupiti kada stanu ispred sveštenika i čaše.
U jednom budvanskom objektu koji su, prema tvrdnjama policije, koristili državljani Rusije Aleksandar Mihailovič Krugljanski (31) i i Aleksandra Krugljanska, tokom pretresa pronađeno je oko milion evra.
U ratu crnogorskih klanova ne stradaju samo oni koji su u kriminalu. Metak, bomba ili osveta često stignu i do njihovih najbližih, pa porodična prezimena pune stranice crne hronike.
Stefan Golubović (31), pedagog iz Donjeg Milanovca, 27. septembra 2019. godine, ubio je bivšu devojku, Marinu Đuričić (31), a potom pucao sebi u usta. Jeziv zločin koji se dogodio u Kotežu pre tačno sedam godina, najavio je rep pesmom.
Policija u Gracu istražuje incident koji se dogodio u okrugu Marijatros, nakon što je državljanin Srbije (30) osumnjičen da se sredinom septembra 2026. godine na području Lehvalda izvodio neprimerene radnje pred dve žene.
Na današnji dan pre 103 godine u Gornjoj Crnući rođen je Mija Aleksić, simbol domaće glume i komedije, koji je u mladosti preživeo strahote Drugog svetskog rata.
Domaće televizijske serije koje su obeležile prethodne decenije i danas imaju vernu publiku, a pojedine replike i likovi postali su deo svakodnevnog govora.
Neke mirisne kompozicije posebno privlače pažnju i ostavljaju trag koji se dugo pamti. Ovo je 10 parfema koji su poznati po svojim zavodljivim i upečatljivim notama.
Privlačnost nije uvek dovoljna za uspešnu vezu. Nekoliko naizgled jednostavnih pitanja može otkriti mnogo o partnerovim vrednostima, planovima, granicama i načinu na koji se ponaša u teškim situacijama.
Problemi sa uspavljivanjem mogu biti veoma iscrpljujući, ali jedna namirnica koju mnogi već imaju kod kuće mogla bi da bude zanimljiv dodatak večernjoj rutini - grožđe.
Pevačica Mirna Košanin gostovala je u emisiji "Demanti", gde je otvoreno govorila o periodu nakon smrti majke i otkrila kako joj je povratak muzici pomogao da se izbori sa velikim bolom.
Pevač Haris Džinović je u svom prepoznatljivom, šarmantnom stilu uzeo mikrofon i u jednom trenutku sam sebi otpevao rođendansku pesmu, a torta koju su mu spremili u restoranu sve je raspametila!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.