Bivši ukrajinski ministar odbrane Mihajlo Fedorov pokrenuo je projekat „Vojska robota“, sa ciljem da mašine postepeno preuzmu najopasnije zadatke na prvoj liniji fronta i na kraju zamene ljudsku pešadiju u pojedinim jurišnim operacijama.
Novi projekat predstavljen je na konferenciji IT Arena u Lavovu, a zamišljen je po uzoru na Fedorovljevu „Vojsku dronova“, program pokrenut još 2022. godine dok je bio ministar digitalne transformacije.
We’re launching the Army of Robots.
In 2022, we launched the Army of Drones. Today, drones account for over 95% of battlefield strikes, and Ukraine has more than 700 UAV manufacturers.
Now we need the next technological breakthrough: the robotization of warfare.
Ovoga puta, međutim, Fedorov ne želi jednu kompaniju ili jedan tip robota, već čitav vojno-tehnološki sistem.
- Ulagaćemo u kompanije koje razvijaju odbrambene tehnologije, pokretati sopstvene tehnološke projekte, razvijati istraživačke kapacitete, testirati rešenja zajedno sa vojskom i što je brže moguće povećavati proizvodnju svega što zaista funkcioniše na bojnom polju - objasnio je Fedorov.
Roboti prvi ulaze u rovove
Centralno mesto u njegovom planu zauzimaju humanoidni roboti koji bi jednog dana trebalo da preuzmu deo poslova koje sada obavlja pešadija.
Foto: Twitter video printscreen
Fedorovljeva zamisao nije samo da roboti prenose municiju ili izvlače ranjenike, već da ulaze u neprijateljske položaje, otvaraju vatru i čiste teren pre nego što se na njemu pojave ukrajinski vojnici.
Promotivni snimak projekta, napravljen uz pomoć AI, prikazuje čitav niz futurističkih mašina – humanoidne robote, robotske pse, paukolike platforme i sferične sisteme koji se kreću kroz rovove i otvorena polja.
Prema konceptu predstavljenom u snimku, roboti bi presretali protivnika, odbijali napade, uništavali ciljeve i prvi ulazili na neprijateljske položaje, dok bi ljudi njima upravljali sa bezbedne udaljenosti i tek nakon čišćenja terena ulazili u zauzetu zonu.
Foto: Twitter video printscreen
- Zvuči kao rat budućnosti, ali mi smo već tamo - navodi se u prezentaciji projekta.
Ipak, stvarno stanje na frontu još je daleko od slika prikazanih u promotivnom videu.
Ukrajina već intenzivno koristi besposadna kopnena vozila, poznata kao UGV sistemi, ali se ona danas uglavnom koriste za dostavljanje municije i opreme, logistiku i izvlačenje ranjenih vojnika.
Njihova vrednost naročito je porasla u delovima fronta toliko zasićenim FPV dronovima da su vožnje običnim vojnim vozilima do položaja postale izuzetno opasne.
Još nema pravih autonomnih „vojnika“
Većina sistema koji se danas nazivaju kopnenim robotima zapravo nije autonomna.
Njima sa udaljenosti upravlja ljudski operater, često preko veze zasnovane na Starlinku. Mašina može da nosi mitraljez, municiju ili ranjenika, ali odluke i upravljanje i dalje ostaju u rukama čoveka.
Foto: Twitter video printscreen
Postoje jedinice koje su kopnene dronove već koristile za direktno otvaranje vatre i napade na položaje, ali iskustvo sa potpuno robotskim jurišima još je veoma ograničeno.
Problem predstavljaju i baterije, količina municije i održavanje. Svaki kopneni robot mora da bude napunjen, servisiran i ponovo naoružan, što na kraju ponovo zahteva ljude.
Pored toga, iako su manji i teže uočljivi od klasičnih borbenih vozila, kopneni dronovi na prvoj liniji takođe trpe velike gubitke od neprijateljskih FPV dronova.
Većina futurističkih sistema prikazanih u Fedorovljevom snimku – uključujući humanoidne, sferične, pseće i paukolike robote – trenutno se uopšte ne koristi u borbama u Ukrajini.
Čak ni u najpoznatijim operacijama u kojima su kopnena besposadna vozila praktično samostalno napadala položaje nije nestalo jedno staro pravilo rata: položaj se ne smatra stvarno zauzetim dok na njega fizički ne stigne pešadija.
Foto: Twitter video printscreen
Upravo to Fedorov sada želi da promeni.
Aleks Karp ulaže u Fedorovljev novi vojni biznis
Iza njegovog povratka u vojnu tehnologiju stoji i ozbiljna poslovna priča.
Fedorov je u julu smenjen sa mesta ukrajinskog ministra odbrane, a zatim je krajem avgusta otputovao u SAD, gde se sastao sa donatorima, investitorima i vodećim ljudima tehnološke industrije.
Najavio je stvaranje fonda za finansiranje razvoja i masovne proizvodnje vojnih tehnologija, a zatim i osnivanje sopstvene vojno-tehnološke kompanije.
Prvi veliki investitor u tu kompaniju biće Aleks Karp, izvršni direktor američkog tehnološkog giganta Palantir.
Fedorov i Karp sarađuju godinama, dok se Palantirov softver i sistemi za obradu podataka već koriste u ukrajinskim ratnim operacijama.
Nova kompanija trebalo bi da iskustvo stečeno tokom rata u Ukrajini pretvara u nove proizvode za ukrajinsko i savezničko tržište.
Fedorov, međutim, prilikom predstavljanja „Vojske robota“ nije rekao koja će pravna ili poslovna struktura upravljati samom inicijativom, pa za sada nije potvrđeno da će kompanija u koju ulaže Karp biti direktni nosilac tog projekta.
- Čak i van vlade, sada iz privatnog sektora, nastavljamo da radimo na našoj viziji tehnološkog ratovanja – vazduh, kopno, ekonomija – i na našem glavnom zadatku: stvaranju tehnologije koja pomaže Ukrajini da pobedi i sačuva živote naših vojnika - poručio je Fedorov.
Ako njegov plan bude ostvaren u rokovima koje je postavio, Ukrajina bi već tokom 2027. mogla da pokuša nešto što danas praktično ne postoji ni u jednoj vojsci – organizovan napad na neprijateljski položaj u kojem bi prvi talas na zemlji činile mašine, a ne pešadinci.
Ukrajinska kompanija Fajer point ubrzava razvoj balističke rakete FP-9, projektovane da nosi bojevu glavu tešku do 800 kilograma na udaljenost do 855 kilometara, čime bi Moskva dospela u domet ukrajinskog balističkog arsenala.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da više obaveštajnih službi raspolaže informacijama prema kojima Rusija namerava da proširi ratne aktivnosti izvan Ukrajine, na druge države, pa čak i druge regione sveta.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov poručio je sa govornice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku da će Rusija ostvariti ciljeve specijalne vojne operacije u Ukrajini bez obzira na okolnosti, dok je evropske države optužio da pokušavaju da spreče mirovne pregovore.
Snažna eksplozija odjeknula je tokom noći u Kijevu, gde je posle udara bespilotne letelice pogođena skladišna zgrada u Solomjanskom okrugu i izbio veliki požar, dok ruski izvori tvrde da se u objektu nalazila municija.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je na sastanku sa Generalštabom ruske vojske da teritorije Harkovske i Sumske oblasti zauzete radi stvaranja bezbednosne tampon-zone neće biti predmet mirovnih pregovora sa Ukrajinom.
Ruske snage mogle bi da opkole čak 70.000 ukrajinskih vojnika u Slavjansko-kramatorskoj aglomeraciji ukoliko preuzmu kontrolu nad Dobropoljem i preseku glavne pravce snabdevanja sa zapada, upozorio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Moskva je u razmaku od nekoliko minuta poslala dve veoma oštre poruke Kijevu: rusko Ministarstvo odbrane najavilo je pojačavanje udara širom Ukrajine, dok je Kremlj poručio da Rusija neće odustati ni od „jedne stotine procenta“ teritorije DNR koju smatra svojom.
Ruski predsednik Vladimir Putin naložio je vladi da usvoji i sprovede poseban program obnove trgovinske i logističke infrastrukture oštećene u napadima koje Moskva označava kao terorističke, uz obavezu da prvi izveštaj o realizaciji dostavi najkasnije do 1. novembra 2026. godine, saopštio je Kremlj.
Američki kongresmen Gregori Miks podneo je predlog zakona kojim bi se poništila odluka predsednika Donalda Trampa o ukidanju ograničenja na isporuke ruskog dizela.
Ruska vojska počela je masovno da koristi novu generaciju mlaznih bespilotnih letelica „Geran-4“ i „Geran-5“, koje dostižu brzinu do 600 kilometara na čas i lete na visinama nedostupnim većini ukrajinskih dronova-presretača.
Novinari koji su na samitu Evropske unije u Briselu čekali obraćanje ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog bili su primorani da napuštaju pres-salu zbog nesnosnog smrada, za koji se sumnja da ga je izazvala osoba koja je više puta ispuštala gasove u prostoriji, objavio je Politiko.
Ruske snage izvele su uveče 16. oktobra seriju udara raketama „banderol“ na Harkov, pogodivši Nemišljanski i Slobodskojski rejon grada, gde je devet osoba povređeno, među kojima i dvoje trinaestogodišnje dece, saopštili su lokalni zvaničnici.
Rusko Ministarstvo odbrane objavilo je snimak i mapu operacije „Medveđi ugao“, tokom koje su ruske snage, prema tvrdnjama Moskve, opkolile i uništile ukrajinsku grupaciju od približno 2.000 vojnika u Harkovskoj oblasti, preuzevši kontrolu nad 28 naselja i 461 kvadratnim kilometrom teritorije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinska kompanija Fajer point ubrzava razvoj balističke rakete FP-9, projektovane da nosi bojevu glavu tešku do 800 kilograma na udaljenost do 855 kilometara, čime bi Moskva dospela u domet ukrajinskog balističkog arsenala.
Na društvenim mrežama isplivale su informacije da je u blokaderskom taboru hitno sazvan "vrhovni plenum" kako bi pokušali da saniraju štetu i umire svoje pristalice koje su pale u potpunu depresiju kada su videle snagu naroda juče u Novom Sadu.
Aleksandar Vučić, kandidat za premijera liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", poručio je sa zbora Krajišnika u Kovilovu da blokaderi beže od debate sa njim kao đavo od krsta.
Članovi Srpske napredne stranke (SNS) prokrstarili su danas Srbijom - Miloš Vučević posetio je Vlasotince, Zlatibor Lončar je razgovarao sa građanima sela Ljubičevac, dok je Darko Glišić održao govor u Kraljevu.
Lider naprednjaka Miloš Vučević oštro je odgovorio Mariji Vasić i njenim politički istomišljenicima na izjave da je skup SNS-a bio demonstracija nemoći i straha, te da je Novi Sad izgledao kao vašar.
Poznati američki politički analitičar i komentator Džoi Manarino oglasio se na društvenoj mreži Iks povodom političke i demografske situacije u Srbiji i poslao važno upozorenje građanima naše zemlje pred predstojeće izbore.
Zbog nesvakidašnje situacije u "Exatlonu" Crveni tim je birao ko će da ide u borbu za život. Naime, takmičarke Ivana Ivanović i Anđela Pešikan imale su isti broj poena, odnosno 20 igara i 10 pobeda.
Takmičarka "Exatlona" Sanja Filipović podelila je svoje utiske o teškoj nedelji za žene u takmičenju i navela da se ne plaši devojaka iz Crvenog tima sa kojima se nalazi u borbi za život.
Takmičarka Crvenog tima u "Exatlonu" Mila Ivanovski ispala je iz igre posle borbe za život, Iako je u takmičenju provela samo dve nedelje, Crveni su je sjajno prihvatili, te su svi plakali kada je odlazila.
U Кliničko-bolničkom centru Кosovska Mitrovica, po prvi put na ovim prostorima, izvedene su operacije ugradnje endoproteza kuka, čime je ispisana nova stranica u razvoju zdravstvene zaštite srpskog naroda na Кosovu i Metohiji.
Dve osobe povređene su u saobraćajnoj nezgodi koja se tokom popodnevnih časova dogodila na obilaznici oko Čačka, u mestu Parmenac, kada je vozač putničkog automobila marke "fiat", prema prvim informacijama, izgubio kontrolu nad vozilom i udario u zaštitnu ogradu.
Bjelopoljska policija podnela je krivične prijave protiv tri operativno interesantna lica i maloletnika zbog sumnje da su u septembru obili rezervoar za gorivo na teretnom vozilu i ukrali 150 litara dizel goriva.
U susret premijeri nove domaće triler serije "Viber grupa", koja će od 17. oktobra biti emitovana na Superstar kanalu, ostvarena je saradnja između TS Media i Rakuten Vibera, jedne od najpopularnijih komunikacionih platformi u regionu.
Opra Vinfri izgradila je medijsko carstvo, postala jedna od najuticajnijih žena u svetu zabave i ušla u istoriju kao prva Afroamerikanka čije je bogatstvo premašilo milijardu dolara.
Poznati televizijski voditelj, nutricionista i nekadašnji bodibilding šampion Danijel Oprea preminuo je u 52. godini, samo dva dana pre svog 53. rođendana.
Koža se ove sezone vraća na velika vrata, ali u mnogo praktičnijim i nosivijim izdanjima. Od ležernih jakni do širokih pantalona, poznati brendovi nude komade koji se lako uklapaju u dnevne i večernje kombinacije.
Tvrdeći da AI ugrožava najmlađe i da njeni agenti krše zakone, tužioci iz 8 američkih saveznih država pokrenuli su pravni postupak protiv kompanije OpenAI.
Iako većina pasa u solidnoj fizičkoj kondiciji može da podnese šetnju u trajanju od 20 do 30 minuta, veterinari navode da idealna dužina zavisi od rase, životnog doba, zdravstvenog stanja i kondicije ljubimca.
Ćufte u sosu od senfa savršen su izbor za sve koji vole sočno meso i bogate, kremaste sosove. Mekane i ukusne ćufte u kombinaciji sa blagom ljutinom senfa i nežnom, kremastom teksturom sosa čine jelo kojem je teško odoleti.
Pevačica Zorica Brunclik otkrila je da je supruga Miroljuba Aranđelovića Kemiša upoznala dok je harmonikaš bio u braku sa Vesnom Zmijanac, ne sluteći da će upravo on postati čovek sa kojim će provesti četiri decenije.
Pevačica Jelena Karleuša otvoreno je govorila o braku sa bivšim fudbalerom Duškom Tošićem, otkrivši da je, prema njenim rečima, upravo njena trpeljivost bila presudna za opstanak njihovog odnosa.
Pevačica Aleksandra Mladenović jednom prilikom govorila je o svom prvom ljubavnom iskustvu i tada je otkrila da je bila punoletna kada je izgubila nevinost.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.