Rusija bi mogla da nabavi rakete „bramos“ od Indije, i to sistem koji je prvobitno nastao kroz zajednički rad Moskve i Nju Delhija, ali je tokom godina prerastao u jedan od najpoznatijih izvoznih aduta indijske vojne industrije.
Tema je otvorena na marginama Međunarodnog pomorskog salona Fleet-2026, gde je generalni direktor kompanije BraMos Aerospace Aleksandar Maksičev izjavio da je preduzeće spremno da ispuni narudžbinu ako ruska strana pokaže interesovanje.
- Spremni smo da realizujemo porudžbinu ukoliko bude zahteva sa ruske strane. To mogu biti rakete za mornaricu ili za kopnene snage - rekao je Maksičev.
On je dodao da kompanija ima dovoljne proizvodne kapacitete i da dobro razume potrebe ruske strane.
To je rečenica koja menja simboliku cele priče. Rusija, koja je učestvovala u stvaranju ovog sistema, sada bi mogla da postane njegov kupac. Drugim rečima, Moskva bi nabavljala raketu koja nosi ruski tehnološki trag, ali se danas velikim delom vezuje za uspon Indije kao ozbiljnog proizvođača naprednog naoružanja.
Raketa sa rusko-indijskim DNK
„Bramos“ je dobio ime po rekama Bramaputra i Moskva. Sistem je nastao kao zajednički projekat indijske Organizacije za istraživanje i razvoj odbrane, poznate kao DRDO, i ruskog konstruktorskog biroa NPO Mašinostrojenija, poznatog i po protivbrodskoj krstarećoj raketi „oniks“.
Kompanija BraMos Aerospace osnovana je 1995. godine. Od tada je projekat prešao put od zajedničke rusko-indijske konstrukcije do sistema koji je Indija uvela u svoje kopnene, vazduhoplovne i pomorske snage, a zatim počela da ga izvozi.
Foto: EPA
„Bramos“ se smatra jednom od najbržih nadzvučnih krstarećih raketa u operativnoj upotrebi. Postoji u kopnenoj, vazdušnoj i pomorskoj verziji, a može da se lansira sa brodova, podmornica, aviona i kopnenih vozila protiv različitih vrsta ciljeva.
Prvobitna verzija imala je domet od oko 180 milja, ali je tokom godina više puta unapređivana kako bi dobila veći radijus dejstva.
Sistem već u indijskoj vojsci i mornarici
„Bramos“ je trenutno uveden u naoružanje dva puka indijske vojske i osam ratnih brodova indijske mornarice.
Vazdušna verzija uspešno je testirana sa višenamenskog aviona Suhoj Su-30MKI još u novembru 2017. godine. Razvoj novih varijanti se nastavlja, a sistem je u Indiji odavno prešao iz faze prestiža u realno operativno oružje.
Prema dostupnim izveštajima, korišćen je i tokom kratkotrajnog sukoba između Indije i Pakistana u maju 2025. godine.
Upravo ta operativna upotreba dodatno jača izvoznu vrednost rakete. Kupci ne gledaju samo tehničke karakteristike na papiru, već i to da li je sistem uveden u vojsku, testiran, modernizovan i korišćen u realnom bezbednosnom okruženju.
Filipini prvi kupili, Vijetnam potpisao, Indonezija pri kraju
Filipini su postali prvi strani kupac „bramosa“. Manila je 2022. godine potpisala ugovor vredan 375 miliona dolara za tri baterije verzije dometa 180 milja.
Prva isporuka realizovana je u aprilu 2024. godine, a druga u aprilu 2025.
Indija je zatim u junu 2026. potvrdila i sporazum sa Vijetnamom. Sekretar za odbranu Radžeš Kumar Sing izjavio je na bezbednosnom forumu Shangri-La Dialogue u Singapuru da su pregovori sa Vijetnamom i Indonezijom bili u završnoj fazi, uz napomenu da je sporazum sa Vijetnamom već potpisan.
Foto: Tanjug/AP
Istovremeno, visoki indijski zvaničnici naveli su da su razgovori sa Indonezijom takođe pri kraju, dok su ranije informacije ukazivale da je dogovor sa Džakartom zaključen još u martu 2026. godine.
To pokazuje da „bramos“ više nije samo rusko-indijski projekat za domaću upotrebu. On je postao proizvod oko kojeg Indija gradi vojno-industrijski uticaj u Aziji, naročito među zemljama koje traže snažnije obalske i protivbrodske kapacitete.
Mogući sledeći korak: sistem na osnovu „cirkona“
Maksičev je nagovestio da bi naredna etapa razvoja mogla da obuhvati zajednički rad na novom sistemu zasnovanom na ruskoj hipersoničnoj raketi „cirkon“.
Paralelno sa tim, Rusija i Indija nastavljaju modernizaciju postojećih raketa „bramos“ i razvoj hipersoničnih tehnologija.
To je posebno važan deo priče. Ako se saradnja proširi ka hipersoničnim sistemima, „bramos“ više ne bi bio samo uspešan izvozno-operativni projekat, već platforma za novu generaciju oružja u kojoj bi Indija i Rusija pokušale da spoje rusko iskustvo u hipersoničnim raketama i indijsku industrijsku ambiciju.
Za Moskvu, koja je pod zapadnim sankcijama, takva saradnja ima dodatnu vrednost. Za Nju Delhi, to je dokaz da Indija više nije samo kupac ruskog oružja, već partner koji može da razvija, proizvodi i izvozi sisteme koje bi možda i sama Rusija mogla da naruči.
Oružane snage Ukrajine izvele su masovni napad dronovima na mostove između Krima i Hersonske oblasti, a posle udara oštećen je most kod Čongara i potpuno je obustavljen saobraćaj preko auto-prelaznog punkta „Džankoj“, saopštio je gubernator Vladimir Saldo.
Kijev je posle noćnih udara ostao pod dimom, požarima i nestankom struje u delu grada, dok vatrogasne ekipe pokušavaju da obuzdaju veliki požar uz pomoć tri helikoptera.
Ruski funkcioneri koriste VPN servise i nose po nekoliko telefona kako bi državnu aplikaciju MAX odvojili od privatne komunikacije, objavio je Rojters, pozivajući se na izvore upoznate sa takvom praksom.
Ukrajinski dronovi probili su se duboko ka moskovskom pravcu i tokom noći pogodili stambeni sektor Tulske oblasti, gde su poginule tri osobe, dok su još tri ranjene, među njima i dete od godinu dana, saopštio je gubernator Dmitrij Miljajev.
Ministarstvo odbrane Rusije potvrdilo je presretanje balističke rakete velikog dometa, ali nije navelo gde je oborena, ni o kom tipu projektila je reč, dok zapadna platforma „Kleš riport“ piše da postoji sumnja da je Ukrajina testirala novu balističku raketu FP-9 kompanije „Fajer point“.
Rusija je počela da uvozi benzin morem iz Indije kako bi pokrila manjak goriva izazvan udarima na rafinerije i pritiskom na domaće tržište, objavio je Rojters pozivajući se na dva izvora iz sektora goriva.
Predsednik SAD Donald Tramp nije potvrdio da Amerika odmah predaje rakete Ukrajini, niti je direktno najavio novi paket sankcija protiv Rusije, iako su mediji i Telegram kanali masovno tako predstavili njegove izjave posle samita G7.
Sadržajni pregovori o završetku rata u Ukrajini teško da će biti održani pre februara 2027. godine, piše britanski list „Fajnenšel tajms“ (FT), pozivajući se na izvor iz Moskve.
Ruski hakeri su upali u sisteme britanske vlade i Ministarstva spoljnih poslova, kompromitujući oko 80.000 računara i pristupajući ličnim podacima državnih službenika, piše britanski „Telegraf“.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su ruske snage tokom noći izvele masovan udar visokopreciznim oružjem po objektima na teritoriji Ukrajine, navodeći da je napad usledio kao odgovor na, kako tvrdi Moskva, terorističke udare kijevskog režima na civilnu infrastrukturu unutar Rusije.
Oružane snage Ukrajine (OSU) izvele su tokom noći masovan napad dronovima na Lenjingradsku oblast i Sankt Peterburg, a ruska protivvazdušna odbrana oborila je ukupno 56 ukrajinskih bespilotnih letelica, saopštili su ruski izvori.
Snažan udar pogodio je fabrički kompleks „Vizar“ u Višnjevom, u Kijevskoj oblasti, posle čega su počele sekundarne detonacije, evakuacija stanovništva i blokada delova grada.
Krim je tokom noći bio pod novim talasom udara, a prema lokalnim izvorima i satelitskim podacima, pogođeni su lučka zona u Kerču, energetski objekti kod Simferopolja i područje aerodroma Gvardejsko.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Oružane snage Ukrajine izvele su masovni napad dronovima na mostove između Krima i Hersonske oblasti, a posle udara oštećen je most kod Čongara i potpuno je obustavljen saobraćaj preko auto-prelaznog punkta „Džankoj“, saopštio je gubernator Vladimir Saldo.
Najnovije dogovorene ustavne promene, aminovane pod patronatom Evropske unije, ogolile su surovu istinu o trenutnoj vladajućoj većini: sve može i sve prolazi, osim srpskog jezika i prava onog naroda koji je izneo promene u Crnoj Gori.
Kijev je tokom noći i jutra bio pod snažnim raketnim i dronovskim udarima, a prema navodima ruskih vojnih dopisnika, glavni ciljevi bili su energetski objekti u prestonici i okolini.
Suočeni sa potpunim krajom na ulici, unutrašnjim ratovima i činjenicom da ih narod više ne podržava, blokaderi su počeli da gube razum i da za sopstvenu nesposobnost optužuju predsednika Aleksandra Vučića.
Bivši predsednik Crne Gore Milo Đukanović pokušava da opravda svoje sramno šurovanje sa Bilom Klintonom i NATO agresorima tokom bombardovanja 1999. godine, a kao dežurnog krivca za sve svoje političke poraze i dalje vidi jedino i isključivo – Srbiju i Beograd!
Porodica, roditeljstvo, potomstvo - deca, majka i otac su tradicionalne, neprevaziđene i plemenite vrednosti koje obezbeđuju zdravo društvo, demografsku vitalnost naroda, koje pokazuju poštovanje prema predačkom nasleđu i omogućavaju zdravu i neometanu smenu generacija u Srbiji.
Da među blokaderima i političkim lešinarima vlada totalni rat i opšte rasulo i da niko nikoga ne može da smisli, dokazala je Jelena Pavlović – inače bivša narodna poslanica sa liste Branimira Nestorovića, koja je brže-bolje preletela među blokadere.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Učenici iz Srbije osvojili su četiri bronzane medalje na Evropskoj geografskoj olimpijadi (EGEO), koja je održana od 27. juna do 3. jula u Varni, u Bugarskoj.
U šabačkom naselju Trkalište protekle subote došlo je do nezapamćenog incidenta i brutalnog vršnjačkog, odnosno nasilja nad maloletnim licem, kada je za sada nepoznata žena fizički nasrnula na dete i besno uništavala njegov električni dvotočkaš.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Milica Đurđević Stamenkovski, danas je u Narodnoj skupštini Republike Srbije da bi govorila o Zakonu roditelj negovatelj, koji je, kako kaže, nastao iz života ljudi, a ne iz statistike.
Tokom iskopavanja u blizini grada Orhusa u Danskoj arheolozi su otkrili 82 zemunice u kojima su, kako se veruje, u vreme vikinga bile specijalizovane radionice za izradu tekstila.
Viši sud u Sremskoj Mitrovici odredio je pritvor do 30 dana Petru J.(44) i njegovom sinu Pavlu J (19), koji se sumnjiče za teško ubistvo Aleksandra L.(40) iz Stare Pazove. Ista mera izrečena je i drugom sinu (16) zbog opasnosti od uticaja na svedoke i uznemirenja javnosti.
Na Rgotskom jezeru kod Zaječara u toku je dramatična potraga za muškarcem starim oko 40 godina, koji je nestao tokom sinoćnjeg kupanja. Zbog dubine i specifičnosti terena, na lice mesta su upućene ronilačke ekipe, a sve okolnosti ukazuju na to da se nesrećni čovek utopio.
Pet razbojnika, naoružanih pištoljima, maskiranih fantomkama i obučenih u policijske uniforme, upali su u Novom Bečeju u porodičnu kuću Štefana S., koji živi u Nemačkoj, i iz nje odneli oko 200.000 evra i kilogram zlata.
Na Dunavu u mađarskom gradu Rackeve došlo je do tragične nesreće u kojoj se muškarac (31) udavio dok je u naručju držao svoju trogodišnju ćerku. Devojčica je u poslednjem trenutku spasena iz vode, dok njenom ocu, uprkos naporima lekara, nije bilo spasa.
U teškoj saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila sinoć na raskrsnici Ruzveltove i Ulice kraljice Marije u Beogradu, povređene su tri osobe, među kojima je i osmogodišnje dete.
Kriminalistički triler "Nemesis" oborio je sve rekorde i za nešto više od mesec dana od premijere ostvario neverovatnih 1,31 milijardi pregleda na Netfliksu.
Nagrada "Ernest" za 2026. godinu, odlukom Direkcije Somborskog filmskog festivala, dodeljuje se glumcu Vojislavu Brajoviću, jednom od najznačajnijih umetnika domaće kinematografije, za "doprinos sadašnjim i budućim filmovima".
Uz pomoć sode bikarbone i limunovog soka možete brzo ukloniti masne naslage sa kuhinjskih ormarića i osvežiti njihovu površinu bez agresivnih sredstava za čišćenje.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Supruga Radiše Trajkovića Đanija oglasila se za Informer nakon što se na društvenim mrežama pojavio snimak na kom je folker okružen policijom u Bečićima.
Bivša učesnica hrvatskog rijalitija "Gospodin Savršeni", Laura Prgomet, privedena je u nedelju uveče u Dubrovniku nakon incidenta u jednom ugostiteljskom objektu u naselju Lapadski dvori.
Pevačica Nela Bijanić izjavila je kako zna da potroši 1000 evra za nekoliko minuta, ali isto tako zna da novac sačuva, od čega je i izgradila kuću na četiri sprata.
Voditeljka Jovana Jeremić podelila je sa svojim pratiocima jedan od najemotivnijih trenutaka ove godine, kada je stigla đačka knjižica njene ćerke Lee.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.