Rusija bi mogla da nabavi rakete „bramos“ od Indije, i to sistem koji je prvobitno nastao kroz zajednički rad Moskve i Nju Delhija, ali je tokom godina prerastao u jedan od najpoznatijih izvoznih aduta indijske vojne industrije.
Tema je otvorena na marginama Međunarodnog pomorskog salona Fleet-2026, gde je generalni direktor kompanije BraMos Aerospace Aleksandar Maksičev izjavio da je preduzeće spremno da ispuni narudžbinu ako ruska strana pokaže interesovanje.
- Spremni smo da realizujemo porudžbinu ukoliko bude zahteva sa ruske strane. To mogu biti rakete za mornaricu ili za kopnene snage - rekao je Maksičev.
On je dodao da kompanija ima dovoljne proizvodne kapacitete i da dobro razume potrebe ruske strane.
To je rečenica koja menja simboliku cele priče. Rusija, koja je učestvovala u stvaranju ovog sistema, sada bi mogla da postane njegov kupac. Drugim rečima, Moskva bi nabavljala raketu koja nosi ruski tehnološki trag, ali se danas velikim delom vezuje za uspon Indije kao ozbiljnog proizvođača naprednog naoružanja.
Raketa sa rusko-indijskim DNK
„Bramos“ je dobio ime po rekama Bramaputra i Moskva. Sistem je nastao kao zajednički projekat indijske Organizacije za istraživanje i razvoj odbrane, poznate kao DRDO, i ruskog konstruktorskog biroa NPO Mašinostrojenija, poznatog i po protivbrodskoj krstarećoj raketi „oniks“.
Kompanija BraMos Aerospace osnovana je 1995. godine. Od tada je projekat prešao put od zajedničke rusko-indijske konstrukcije do sistema koji je Indija uvela u svoje kopnene, vazduhoplovne i pomorske snage, a zatim počela da ga izvozi.
Foto: EPA
„Bramos“ se smatra jednom od najbržih nadzvučnih krstarećih raketa u operativnoj upotrebi. Postoji u kopnenoj, vazdušnoj i pomorskoj verziji, a može da se lansira sa brodova, podmornica, aviona i kopnenih vozila protiv različitih vrsta ciljeva.
Prvobitna verzija imala je domet od oko 180 milja, ali je tokom godina više puta unapređivana kako bi dobila veći radijus dejstva.
Sistem već u indijskoj vojsci i mornarici
„Bramos“ je trenutno uveden u naoružanje dva puka indijske vojske i osam ratnih brodova indijske mornarice.
Vazdušna verzija uspešno je testirana sa višenamenskog aviona Suhoj Su-30MKI još u novembru 2017. godine. Razvoj novih varijanti se nastavlja, a sistem je u Indiji odavno prešao iz faze prestiža u realno operativno oružje.
Prema dostupnim izveštajima, korišćen je i tokom kratkotrajnog sukoba između Indije i Pakistana u maju 2025. godine.
Upravo ta operativna upotreba dodatno jača izvoznu vrednost rakete. Kupci ne gledaju samo tehničke karakteristike na papiru, već i to da li je sistem uveden u vojsku, testiran, modernizovan i korišćen u realnom bezbednosnom okruženju.
Filipini prvi kupili, Vijetnam potpisao, Indonezija pri kraju
Filipini su postali prvi strani kupac „bramosa“. Manila je 2022. godine potpisala ugovor vredan 375 miliona dolara za tri baterije verzije dometa 180 milja.
Prva isporuka realizovana je u aprilu 2024. godine, a druga u aprilu 2025.
Indija je zatim u junu 2026. potvrdila i sporazum sa Vijetnamom. Sekretar za odbranu Radžeš Kumar Sing izjavio je na bezbednosnom forumu Shangri-La Dialogue u Singapuru da su pregovori sa Vijetnamom i Indonezijom bili u završnoj fazi, uz napomenu da je sporazum sa Vijetnamom već potpisan.
Foto: Tanjug/AP
Istovremeno, visoki indijski zvaničnici naveli su da su razgovori sa Indonezijom takođe pri kraju, dok su ranije informacije ukazivale da je dogovor sa Džakartom zaključen još u martu 2026. godine.
To pokazuje da „bramos“ više nije samo rusko-indijski projekat za domaću upotrebu. On je postao proizvod oko kojeg Indija gradi vojno-industrijski uticaj u Aziji, naročito među zemljama koje traže snažnije obalske i protivbrodske kapacitete.
Mogući sledeći korak: sistem na osnovu „cirkona“
Maksičev je nagovestio da bi naredna etapa razvoja mogla da obuhvati zajednički rad na novom sistemu zasnovanom na ruskoj hipersoničnoj raketi „cirkon“.
Paralelno sa tim, Rusija i Indija nastavljaju modernizaciju postojećih raketa „bramos“ i razvoj hipersoničnih tehnologija.
To je posebno važan deo priče. Ako se saradnja proširi ka hipersoničnim sistemima, „bramos“ više ne bi bio samo uspešan izvozno-operativni projekat, već platforma za novu generaciju oružja u kojoj bi Indija i Rusija pokušale da spoje rusko iskustvo u hipersoničnim raketama i indijsku industrijsku ambiciju.
Za Moskvu, koja je pod zapadnim sankcijama, takva saradnja ima dodatnu vrednost. Za Nju Delhi, to je dokaz da Indija više nije samo kupac ruskog oružja, već partner koji može da razvija, proizvodi i izvozi sisteme koje bi možda i sama Rusija mogla da naruči.
Oružane snage Ukrajine izvele su masovni napad dronovima na mostove između Krima i Hersonske oblasti, a posle udara oštećen je most kod Čongara i potpuno je obustavljen saobraćaj preko auto-prelaznog punkta „Džankoj“, saopštio je gubernator Vladimir Saldo.
Kijev je posle noćnih udara ostao pod dimom, požarima i nestankom struje u delu grada, dok vatrogasne ekipe pokušavaju da obuzdaju veliki požar uz pomoć tri helikoptera.
Ruski funkcioneri koriste VPN servise i nose po nekoliko telefona kako bi državnu aplikaciju MAX odvojili od privatne komunikacije, objavio je Rojters, pozivajući se na izvore upoznate sa takvom praksom.
Ukrajinski dronovi probili su se duboko ka moskovskom pravcu i tokom noći pogodili stambeni sektor Tulske oblasti, gde su poginule tri osobe, dok su još tri ranjene, među njima i dete od godinu dana, saopštio je gubernator Dmitrij Miljajev.
Ukrajinski poslanik Ruslan Gorbenko zatražio je od Grčke da Kijevu preda rakete za sisteme „patriot“ kojima se približava kraj radnog veka i poručio Atini da, ukoliko ih neće poslati Ukrajini, može da ih „rastavi na delove i od njih pravi priveske“.
Ukrajina razvija sopstvene balističke rakete koje bi mogle da uđu u borbenu upotrebu već ove jeseni, a jedna od njih projektovana je za udare na udaljenosti dovoljne da iz Ukrajine dohvati i Moskvu.
Francuska je ponudila Švedskoj krstareće rakete velikog dometa MdCN, dok bi sve dublja vojna saradnja Pariza i Stokholma u budućnosti mogla da obuhvati i francuske nuklearne snage, upozorava ruski ambasador u Švedskoj Sergej Beljajev.
Ruski pisac-futurolog i producent „Roj TV“ Maksim Kalašnjikov izneo je tezu da američki predsednik Donald Tramp možda svesno produbljuje globalnu energetsku krizu kako bi skupom naftom pogodio Kinu, Evropsku uniju i druge velike industrijske konkurente.
Žestoke borbe zahvatile su prostor između Novopavlovke, Komara, Perebudove i Velike Novosjolke, gde je ukrajinski protivnapad pomerio ruske položaje, otvorio velike sive zone i doveo borbe do linije koja je još pre nekoliko meseci delovala nedostižno za Oružane snage Ukrajine (OSU).
Rusija je modernizovala tajni sistem „Perimetar“, na Zapadu poznat kao „Mrtva ruka“, čija je osnovna svrha da omogući uzvratni nuklearni udar čak i ukoliko bi rusko političko i vojno rukovodstvo, glavni komandni centri i standardne veze bili uništeni u prvom napadu.
Britanski ministar odbrane Ves Striting pozvao je građane da kod kuće imaju gotovinu, flaširanu vodu i hranu koja može dugo da stoji, upozoravajući da Velika Britanija mora da bude spremna za ozbiljne krize.
Britanska policija proglasila je veliki incident u selu Velford, neposredno uz vazduhoplovnu bazu RAF Ferford koju koriste američke snage, nakon što je više muškaraca uhapšeno zbog sumnje na krivična dela povezana sa eksplozivom, a vojni stručnjaci poslati da pregledaju nekoliko vozila.
Bivši ukrajinski ministar odbrane Mihajlo Fedorov pokrenuo je projekat „Vojska robota“, sa ciljem da mašine postepeno preuzmu najopasnije zadatke na prvoj liniji fronta i na kraju zamene ljudsku pešadiju u pojedinim jurišnim operacijama.
Ukrajinska kompanija Fajer point ubrzava razvoj balističke rakete FP-9, projektovane da nosi bojevu glavu tešku do 800 kilograma na udaljenost do 855 kilometara, čime bi Moskva dospela u domet ukrajinskog balističkog arsenala.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Oružane snage Ukrajine izvele su masovni napad dronovima na mostove između Krima i Hersonske oblasti, a posle udara oštećen je most kod Čongara i potpuno je obustavljen saobraćaj preko auto-prelaznog punkta „Džankoj“, saopštio je gubernator Vladimir Saldo.
Dobili smo prve informacije da će neki ljudi iz inostranstva zajedno sa nekim ljudima u našoj zemlji, čak i iz državnog aparata, pokušati da u izbornoj noći izazovu nemire!
Američki komentator Taker Karlson izneo je tvrdnju o privatnom razgovoru sa predsednikom Donaldom Trampom koji se, prema njegovim rečima, dogodio u Ovalnoj kancelariji nekoliko dana pre početka rata sa Iranom.
Kandidatkinja sa blokaderske liste Tanja Arsić doživela je potpuni fijasko u emisiji kod Olje Bećković, gde je najpre napala srpsku policiju, a potom javno priznala da blokaderi bezobzirno obmanjuju i lažu građane Srbije!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić podneo je ostavku na tu funkciju, a do izbora novog predsednika status vršioca dužnosti preuzma predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić koja na tom mestu može ostati najduže 90 dana.
Pukla je tikva i isplivala je najmračnija istina, opozicioni lešinari i blokaderi konačno su otkrili kakav krvavi scenario spremaju za Srbiju po nalogu zapadnih centara moći!
U "Exatlonu" se trenutno u suprotnim taborima bore Anđela Pešikan i Mensur Ajdarpašić, a takmičarka Crvenih je priznala da dosta zna o svom sugrađaninu.
U Srbiji će danas biti pretežno sunčano uz slab do umeren razvoj oblačnosti i najvišu temperaturu do 26 stepeni, najavio je Republički hidrometeorološki zavod Srbije (RHMZ).
Goran Obradović Suša (37), za kog se navodilo da je nakon akcije "Sablja“" preuzeo vođstvo nad pripadnicima "kruševačkog" klana, ubijen je pre 12 godina hicima iz vatrenog oružja u Kruševcu.
Osnovno državno tužilaštvo u Beranama odredilo je zadržavanje do 72 sata T. B i B. L, osumnjičenima za krivično delo Nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
Devetnaestogodišnji vozač kažnjen je novčanom kaznom od 3840 evra nakon što je u petak u Zagrebu pokušao da pobegne policiji, sleteo sa puta i udario u drvo.
Na današnji dan pre 103 godine u Gornjoj Crnući rođen je Mija Aleksić, simbol domaće glume i komedije, koji je u mladosti preživeo strahote Drugog svetskog rata.
Pevačica Silvija Nedeljković podelila je na društvenim mrežama prvu fotografiju svog supruga, fudbalera Saše Stamenkovića, sa novorođenim blizancima Stašom i Boškom.
Mala Cana, udovica pokojnog Andrije Bajića, iznela je teške optužbe na račun njegovih ćerki, tvrdeći da su iz kuće u Beogradu izbacile stvari njenog supruga pre nego što je uopšte održana ostavinska rasprava.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.