Rusija bi mogla da nabavi rakete „bramos“ od Indije, i to sistem koji je prvobitno nastao kroz zajednički rad Moskve i Nju Delhija, ali je tokom godina prerastao u jedan od najpoznatijih izvoznih aduta indijske vojne industrije.
Tema je otvorena na marginama Međunarodnog pomorskog salona Fleet-2026, gde je generalni direktor kompanije BraMos Aerospace Aleksandar Maksičev izjavio da je preduzeće spremno da ispuni narudžbinu ako ruska strana pokaže interesovanje.
- Spremni smo da realizujemo porudžbinu ukoliko bude zahteva sa ruske strane. To mogu biti rakete za mornaricu ili za kopnene snage - rekao je Maksičev.
On je dodao da kompanija ima dovoljne proizvodne kapacitete i da dobro razume potrebe ruske strane.
To je rečenica koja menja simboliku cele priče. Rusija, koja je učestvovala u stvaranju ovog sistema, sada bi mogla da postane njegov kupac. Drugim rečima, Moskva bi nabavljala raketu koja nosi ruski tehnološki trag, ali se danas velikim delom vezuje za uspon Indije kao ozbiljnog proizvođača naprednog naoružanja.
Raketa sa rusko-indijskim DNK
„Bramos“ je dobio ime po rekama Bramaputra i Moskva. Sistem je nastao kao zajednički projekat indijske Organizacije za istraživanje i razvoj odbrane, poznate kao DRDO, i ruskog konstruktorskog biroa NPO Mašinostrojenija, poznatog i po protivbrodskoj krstarećoj raketi „oniks“.
Kompanija BraMos Aerospace osnovana je 1995. godine. Od tada je projekat prešao put od zajedničke rusko-indijske konstrukcije do sistema koji je Indija uvela u svoje kopnene, vazduhoplovne i pomorske snage, a zatim počela da ga izvozi.
Foto: EPA
„Bramos“ se smatra jednom od najbržih nadzvučnih krstarećih raketa u operativnoj upotrebi. Postoji u kopnenoj, vazdušnoj i pomorskoj verziji, a može da se lansira sa brodova, podmornica, aviona i kopnenih vozila protiv različitih vrsta ciljeva.
Prvobitna verzija imala je domet od oko 180 milja, ali je tokom godina više puta unapređivana kako bi dobila veći radijus dejstva.
Sistem već u indijskoj vojsci i mornarici
„Bramos“ je trenutno uveden u naoružanje dva puka indijske vojske i osam ratnih brodova indijske mornarice.
Vazdušna verzija uspešno je testirana sa višenamenskog aviona Suhoj Su-30MKI još u novembru 2017. godine. Razvoj novih varijanti se nastavlja, a sistem je u Indiji odavno prešao iz faze prestiža u realno operativno oružje.
Prema dostupnim izveštajima, korišćen je i tokom kratkotrajnog sukoba između Indije i Pakistana u maju 2025. godine.
Upravo ta operativna upotreba dodatno jača izvoznu vrednost rakete. Kupci ne gledaju samo tehničke karakteristike na papiru, već i to da li je sistem uveden u vojsku, testiran, modernizovan i korišćen u realnom bezbednosnom okruženju.
Filipini prvi kupili, Vijetnam potpisao, Indonezija pri kraju
Filipini su postali prvi strani kupac „bramosa“. Manila je 2022. godine potpisala ugovor vredan 375 miliona dolara za tri baterije verzije dometa 180 milja.
Prva isporuka realizovana je u aprilu 2024. godine, a druga u aprilu 2025.
Indija je zatim u junu 2026. potvrdila i sporazum sa Vijetnamom. Sekretar za odbranu Radžeš Kumar Sing izjavio je na bezbednosnom forumu Shangri-La Dialogue u Singapuru da su pregovori sa Vijetnamom i Indonezijom bili u završnoj fazi, uz napomenu da je sporazum sa Vijetnamom već potpisan.
Foto: Tanjug/AP
Istovremeno, visoki indijski zvaničnici naveli su da su razgovori sa Indonezijom takođe pri kraju, dok su ranije informacije ukazivale da je dogovor sa Džakartom zaključen još u martu 2026. godine.
To pokazuje da „bramos“ više nije samo rusko-indijski projekat za domaću upotrebu. On je postao proizvod oko kojeg Indija gradi vojno-industrijski uticaj u Aziji, naročito među zemljama koje traže snažnije obalske i protivbrodske kapacitete.
Mogući sledeći korak: sistem na osnovu „cirkona“
Maksičev je nagovestio da bi naredna etapa razvoja mogla da obuhvati zajednički rad na novom sistemu zasnovanom na ruskoj hipersoničnoj raketi „cirkon“.
Paralelno sa tim, Rusija i Indija nastavljaju modernizaciju postojećih raketa „bramos“ i razvoj hipersoničnih tehnologija.
To je posebno važan deo priče. Ako se saradnja proširi ka hipersoničnim sistemima, „bramos“ više ne bi bio samo uspešan izvozno-operativni projekat, već platforma za novu generaciju oružja u kojoj bi Indija i Rusija pokušale da spoje rusko iskustvo u hipersoničnim raketama i indijsku industrijsku ambiciju.
Za Moskvu, koja je pod zapadnim sankcijama, takva saradnja ima dodatnu vrednost. Za Nju Delhi, to je dokaz da Indija više nije samo kupac ruskog oružja, već partner koji može da razvija, proizvodi i izvozi sisteme koje bi možda i sama Rusija mogla da naruči.
Oružane snage Ukrajine izvele su masovni napad dronovima na mostove između Krima i Hersonske oblasti, a posle udara oštećen je most kod Čongara i potpuno je obustavljen saobraćaj preko auto-prelaznog punkta „Džankoj“, saopštio je gubernator Vladimir Saldo.
Kijev je posle noćnih udara ostao pod dimom, požarima i nestankom struje u delu grada, dok vatrogasne ekipe pokušavaju da obuzdaju veliki požar uz pomoć tri helikoptera.
Ruski funkcioneri koriste VPN servise i nose po nekoliko telefona kako bi državnu aplikaciju MAX odvojili od privatne komunikacije, objavio je Rojters, pozivajući se na izvore upoznate sa takvom praksom.
Ukrajinski dronovi probili su se duboko ka moskovskom pravcu i tokom noći pogodili stambeni sektor Tulske oblasti, gde su poginule tri osobe, dok su još tri ranjene, među njima i dete od godinu dana, saopštio je gubernator Dmitrij Miljajev.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski ponovo je zatražio od zapadnih zemalja rakete-presretače za sisteme PVO Patriot, poručivši da je ukrajinskoj protivvazdušnoj odbrani ta municija „kritično potrebna“.
Ministarstvo odbrane Rusije potvrdilo je presretanje balističke rakete velikog dometa, ali nije navelo gde je oborena, ni o kom tipu projektila je reč, dok zapadna platforma „Kleš riport“ piše da postoji sumnja da je Ukrajina testirala novu balističku raketu FP-9 kompanije „Fajer point“.
Rusija je počela da uvozi benzin morem iz Indije kako bi pokrila manjak goriva izazvan udarima na rafinerije i pritiskom na domaće tržište, objavio je Rojters pozivajući se na dva izvora iz sektora goriva.
Ruski udari praktično su izbacili Odesu iz funkcije kao jednu od ključnih ukrajinskih luka, dok je nedostatak raketa za sisteme „Patriot“ ostavio Ukrajinu bez odgovarajuće zaštite, ocenio je profesor Univerziteta u Čikagu Džon Miršajmer.
Rusija satelitski snima američke vojne baze na Bliskom istoku i prikupljene podatke prosleđuje Iranu pre i posle napada, izjavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Rumunski lovac F-16 oborio je danas dron koji je neovlašćeno ušao u vazdušni prostor zemlje, što je treći takav incident u samo tri dana, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rumunije.
Saobraćajna i logistička mreža Ukrajine našla se pod snažnim pritiskom posle serije ruskih udara na benzinske stanice u Poltavskoj oblasti i železničke pravce prema Zaporožju.
Dugi redovi vozila navodno su se formirali ispred benzinskih pumpi širom Saudijske Arabije nakon što su jemenski Huti raketama i dronovima napali naftna postrojenja kompanije „Saudi Aramko“ u Džizanu i Janbuu.
Pad Slavjanska i Kramatorska izazvao bi nezapamćenu paniku u zapadnim prestonicama i mogao da dovede do slanja evropskih kopnenih snaga u Ukrajinu, upozorio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Predsednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev izjavio je pred predsednikom Rusije Vladimirom Putinom da je vreme za zamrzavanje sukoba u Ukrajini i pokretanje novih pregovora po modelu „istanbulske formule 2.0“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Oružane snage Ukrajine izvele su masovni napad dronovima na mostove između Krima i Hersonske oblasti, a posle udara oštećen je most kod Čongara i potpuno je obustavljen saobraćaj preko auto-prelaznog punkta „Džankoj“, saopštio je gubernator Vladimir Saldo.
Po nalogu Posebnog odeljenja za visokotehnološki kriminal Višeg javnog tužilaštva u Beogradu pripadnici Ministadstva unutrašnjih poslova uhapsili su muškarca koji je uputio jezive pretnje smrću predsedniku Republike Aleksandru Vučiću.
Saša Stevanović (55) iz Kragujevca uhapšen je danas zbog monstruoznih pretnji koje je uputio predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću, ali i glavnom uredniku Informera Draganu J. Vučićeviću.
Blokaderska sudija Ksenija Marić odbila je da donese naredbu za pretres stana Saše Stevanovića (55) iz Kragujevca koji je ranije danas uhapšen jer je uputio jezive pretnje smrću predsedniku Republike Aleksandru Vučiću, saznaje Informer.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se javnosti emotivnom i snažnom porukom na svom Instagram nalogu nakon veličanstvenog dočeka i razgovora sa meštanima u Banovom Polju kod Bogatića, poručivši da je narod uvek na prvom mestu.
Ministarka privrede Adrijana Mesarovi posetila je danas selo Gradac kod Ivanjice i poručila kako će država da nastavi da ulaže u ta, ali i u mesta širom Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je danas opoziciju da ako izgube na predstojećim izborima odmah te večeri pruže ruku i čestitaju pobedniku, kao što će i on to uraditi.
Zabrinuta majka poslala je važno upozorenje svim roditeljima koji putuju u inostranstvo, nakon što je doživela neprijatno iskustvo u poznatog bugarskom letovalištu zbog neodgovornosti osoblja.
Pravo iznenađenje sačekalo je korisnika mobilnog bankarstva u Bosni i Hercegovini kada je, posle ažuriranja podataka, na svom računu ugledao neverovatan minus od 98.999.962,79 KM, odnosno oko 50,6 miliona evra.
Plač i zapomaganje oca nastradalog Vladimira S. (29) koji je zverski presudio svojoj devojci Maji (31) pa zatim i sebi, prolamaju se porodičnim imanjem na kome se dogodila nesreća, u selu Gornjane kod Vora.
Na današnji dan, 26. jula 2001. godine, u okršaju sa policijom u selu Guberevac kod Sopota, ubijen je Vladan Vidović Fida (29), jedan od pripadnika nekadašnje "avalske grupe", koja je početkom dvehiljaditih godina bila poznata po organizovanim krađama automobila.
Veliki požar izbio je u Specijalnom rezervatu prirode Deliblatska peščara, gde vatrena stihija guta borovu šumu i nisko rastinje, a u akciju gašenja vatre uključen je i MUP-ov helikopter "Super puma".
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Dr Fen Kaprio, vaskularna neurološkinja je otkrila da najveći broj pacijenata sa simptomima moždanog udara javlja za pomoć upravo u periodu od ranog jutra do podneva, najčešće između 6 i 12 časova
Ako želite da svoju baštu održavate prirodnim putem, ljuske od crnog luka mogu vam biti veoma korisne i predstavljati odličnog pomagača u nezi biljaka.
Od Gugla se traži da izmeni način poslovanja i pravila koja primenjuje na svoje dve velike platforme - Search i Play Store. Cilj tih promena je da se obezbedi pravednije funkcionisanje i veća konkurencija na tržištu.
Tehnika poznata kao "blush tailoring" donosi potpuno drugačiji pristup nanošenju rumenila. Glavna ideja je da ne postoji univerzalno pravilo koje odgovara svakom licu - izbor nijanse, intenzitet boje i mesto nanošenja treba prilagoditi tenu, obliku lica i željenom efektu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.