Cene benzina u Moskvi i Podmoskovlju naglo su porasle u danima kada se sve jasnije vidi da ukrajinski napadi dronovima na rusku naftnu infrastrukturu više nisu samo vojna vest, već direktan udar na snabdevanje, ugovore i novčanike vozača.
Prema pisanju Komersanta, od 15. do 19. juna rast cena goriva u Moskvi i Moskovskoj oblasti ubrzao je tri do četiri puta u odnosu na prethodne nedelje. U istom trenutku isplivali su i sudski dokumenti koji pokazuju da su napadi dronovima na ruske naftne baze tokom 2024. i 2025. godine doveli do gubitka stotina tona benzina i pucanja velikih isporuka.
Istraživački portal Vjorstka objavio je da su se razmere gubitaka videle kroz arbitražne sporove. Posle napada dronovima, klijenti naftnih baza počeli su da tuže operatere skladišta, tražeći da im se vrati gorivo ili nadoknadi njegova vrednost.
Vlasnici skladišta su se branili tvrdnjom da je reč o višoj sili, odnosno o posledicama napada bespilotnih letelica na koje nisu mogli da utiču. Međutim, upravo su ti sporovi otvorili pitanje koje ruske vlasti dugo nisu jasno prikazivale: koliko je goriva zaista izgubljeno u napadima na naftnu infrastrukturu.
U jednom od slučajeva pominje se više od 132 tone benzina AI-92 i skoro 24 tone dizela koji su bili uskladišteni u naftnom terminalu na Krimu. Posle napada dronovima u oktobru 2024. godine, naftni proizvodi su uništeni, a sud je kasnije stao na stranu klijenta koji je tražio odštetu.
U drugom slučaju, operator skladišta u Tambovskoj oblasti obavestio je klijenta da ne može da vrati više od 80 tona benzina, pozivajući se na „teroristički akt“. Sud je, međutim, ukazao da se napadi na skladišta goriva ne dešavaju prvi put i da baza nije preduzela dovoljne mere zaštite.
Bilo je i drugačijih odluka. U slučaju Milerovske naftne baze u Rostovskoj oblasti, sud je prihvatio argument da je napad bio viša sila. U tom predmetu se navodi da je više od 223 tone goriva izgorelo nakon što su delovi oborenog drona pogodili rezervoar i izazvali požar.
Moskva više nije izolovana od posledica rata
Najveću pažnju sada privlači Moskva. Ruska Federalna antimonopolska služba zatražila je objašnjenje od kompanije Neftmagistral, koja ima oko 100 pumpi u Moskvi i okolini, nakon što je za nedelju dana podigla cenu benzina AI-95 za 19 odsto.
Prema podacima koje je objavio Rojters, cena AI-95 na pumpama Neftmagistrala porasla je sa oko 80 rubalja po litru 15. juna na oko 95 rubalja po litru 18. juna. Rast je usledio posle ukrajinskih napada dronovima na moskovsku rafineriju, koja snabdeva region gorivom.
Za sada nema slike opšte panike na moskovskim pumpama. Rojtersovi svedoci nisu zabeležili redove, a veliki ruski naftni igrači i dalje drže niže cene. Rosnjeft je, prema istim podacima, prodavao AI-95 u Moskvi po 73,6 rubalja za litar.
Ali upravo tu je problem: ako nema redova, a cena skače, onda tržište već reaguje na rizik. Nafta, skladišta, rafinerije i logistika više nisu stabilna pozadina rata. Postali su meta, trošak i politički pritisak.
Predsednik SAD Donald Tramp izneo je svoju verziju početka rata u Ukrajini i tvrdio da su ruske snage 2022. godine mogle „lako“ da uđu u Kijev, ali da je ključni prodor propao zbog odluke jednog ruskog generala da kolonu tenkova skrene sa autoputa u polja.
Ruski predsednik Vladimir Putin ostaće u Kremlju do svoje smrti, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, dodajući da je ukrajinska vojska "druga najmoćnija vojska u NATO".
Bugarska je uložila veto na predloženi 21. paket sankcija Evropske unije protiv Ruske Federacije, saopštio je bugarski premijer Rumen Radev neposredno pre početka samita lidera EU u Briselu.
Masovni napadi ukrajinskih dronova na Moskvu nisu samo vojni pokušaj udara na rusku prestonicu, već i psihološka operacija kojom Kijev pokušava da utiče na predsednika SAD Donalda Trampa, ocenio je vojni analitičar i penzionisani pukovnik specijalnih snaga Anatolij Matvijčuk.
"Sve ovo će se nastaviti i eskalirati dok ne promenimo stil vođenja rata i postupanja sa neprijateljem", rekao je ruski filozof Aleksandar Dugin, komentarišući jučerašnji masovni napad Ukrajine na Moskvu.
Ukrajinski dronovi probili su se duboko ka moskovskom pravcu i tokom noći pogodili stambeni sektor Tulske oblasti, gde su poginule tri osobe, dok su još tri ranjene, među njima i dete od godinu dana, saopštio je gubernator Dmitrij Miljajev.
Jedna osoba je stradala, a najmanje šest je povređeno tokom noćnih ruskih napada na Kijev i Harkov, dok su u više delova Ukrajine izbili požari i pričinjena je materijalna šteta na stambenim i infrastrukturnim objektima, saopštili su danas ukrajinski zvaničnici.
Ruske snage protivvazdušne odbrane oborile su tokom noći više od 430 dronova koji su leteli ka Moskovskoj oblasti, saopštio je danas gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su ruske snage tokom noći izvele masovan udar visokopreciznim oružjem po objektima na teritoriji Ukrajine, navodeći da je napad usledio kao odgovor na, kako tvrdi Moskva, terorističke udare kijevskog režima na civilnu infrastrukturu unutar Rusije.
Oružane snage Ukrajine (OSU) izvele su tokom noći masovan napad dronovima na Lenjingradsku oblast i Sankt Peterburg, a ruska protivvazdušna odbrana oborila je ukupno 56 ukrajinskih bespilotnih letelica, saopštili su ruski izvori.
Snažan udar pogodio je fabrički kompleks „Vizar“ u Višnjevom, u Kijevskoj oblasti, posle čega su počele sekundarne detonacije, evakuacija stanovništva i blokada delova grada.
Krim je tokom noći bio pod novim talasom udara, a prema lokalnim izvorima i satelitskim podacima, pogođeni su lučka zona u Kerču, energetski objekti kod Simferopolja i područje aerodroma Gvardejsko.
Kijev je tokom noći i jutra bio pod snažnim raketnim i dronovskim udarima, a prema navodima ruskih vojnih dopisnika, glavni ciljevi bili su energetski objekti u prestonici i okolini.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik SAD Donald Tramp izneo je svoju verziju početka rata u Ukrajini i tvrdio da su ruske snage 2022. godine mogle „lako“ da uđu u Kijev, ali da je ključni prodor propao zbog odluke jednog ruskog generala da kolonu tenkova skrene sa autoputa u polja.
Ministar za javna ulaganja Darko Glišić poručio je danas, kada je krenuo portal za prijavu bahatih funkcionera ''Ko si bre ti?'', da bi i on imao kao građanin koga da prijavi.
Jutrošnji let iz Soluna za Minhen pretvorio se u pakao kada je usled kvara pukao prozor, a dekompresija usisala Srbina (61) kog je žena jedva spasila od pada!
Ruska vakcina protiv raka stiže u Srbiju, dogovoreno je u prethodna dva dana u Moskvi. Kako u Srbiji oko 40.000 ljudi godišnje oboli od raka, ovo su velike vesti!
Prema poslednjem popisu stanovništva, najveći broj građana Crne Gore (43,18 odsto, odnosno 269.307 lica) izjasnio se da govori srpskim jezikom. Ako je demokratija zasnovana na poštovanju volje građana, onda je prirodno postaviti pitanje: zašto se ta volja ne odražava i u ustavnom položaju srpskog jezika?
Više javno tužilaštvo u Beogradu objavilo je mišljenje Komisije lekara veštaka iz kombinovanog sudsko-medicinskog i balističkog veštačenja Instituta za sudsku medicinu “Milovan Milovanović“ iz kojeg proizilazi da je u Aleksandra Nešovića 12. maja u 2026. u restoranu "27“ pucala jedna osoba iz jednog oružja, sa male udaljenosti, kao i da je tom prilikom zadobio 14 ustrelnih rana.
Policija u Nišu, po nalogu Višeg јavnog tužilaštva u Nišu, podneće krivičnu priјavu protiv D. G. (51) iz okoline ovog grada zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opoјnih droga.
Staničnom odeljenju policije Skelani je juče, u četvrtak, 9. jula 2026. godine oko 14,50 prijavljeno da je na njivi u blizini reke Drine na području opštine Srebrenica pronađeno telo muškarca.
Britanski pevač Hari Stajls ušao je u Ginisovu knjigu rekorda za najveći broj rasprodatih koncerata u nizu na londonskom stadionu Vembli, nakon što je održao 12 nastupa, saopštili su iz Ginisove knjige rekorda.
Ko kaže da je posna trpeza dosadna i monotona? Da bi dokazali suprotno ekipa Magazina je napravila posni kolač od borovnica, koji je prava mala ljubičasta magija na tanjiru.
Svaki vlasnik je bar jednom zastao i sa osmehom posmatrao svog psa kako mirno spava, dok odjednom ne počne da pomera šape kao da trči, lagano treperi očima ili tiho cvili. Pitanje se nameće samo od sebe: o čemu li sanja?
Paprikama je tokom vrućina potrebna pažnja ako želite da dobijete lep i krupan rod. Umesto skupe hemije, spas se krije u potpuno besplatnom, prirodnom i neverovatno efikasnom tečnom đubrivu koje možete napraviti sami i to od pepela i koprive.
Leto bez kreme za sunčanje, i to ne samo na moru, danas je nezamislivo. Krema za sunčanje važna je, pre svega, za zdravlje kože, ali i za prevenciju bora, hiperpigmentacijskih mrlja i slično, pa je potrebno na vreme prepoznati greške koje pravimo, a možda ih nismo ni svesni.
Bivša rijaliti učesnica Ana Ćurčić gostovala je u Informerovoj emisiji "Demanti", gde je iznela niz tvrdnji na račun Milene Kačavende i otkrila kako je bila na odvikavanju od alkohola sa pevačem Slobom Vasićem.
Pevačica Aleksandra Tadić Cipka pre dve godine ostala je bez supruga Nebojše Stojićevića Jarina, a bol za njim ne jenjava, pa tako neretko deli uspomene sa njim,.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.