Cene benzina u Moskvi i Podmoskovlju naglo su porasle u danima kada se sve jasnije vidi da ukrajinski napadi dronovima na rusku naftnu infrastrukturu više nisu samo vojna vest, već direktan udar na snabdevanje, ugovore i novčanike vozača.
Prema pisanju Komersanta, od 15. do 19. juna rast cena goriva u Moskvi i Moskovskoj oblasti ubrzao je tri do četiri puta u odnosu na prethodne nedelje. U istom trenutku isplivali su i sudski dokumenti koji pokazuju da su napadi dronovima na ruske naftne baze tokom 2024. i 2025. godine doveli do gubitka stotina tona benzina i pucanja velikih isporuka.
Istraživački portal Vjorstka objavio je da su se razmere gubitaka videle kroz arbitražne sporove. Posle napada dronovima, klijenti naftnih baza počeli su da tuže operatere skladišta, tražeći da im se vrati gorivo ili nadoknadi njegova vrednost.
Vlasnici skladišta su se branili tvrdnjom da je reč o višoj sili, odnosno o posledicama napada bespilotnih letelica na koje nisu mogli da utiču. Međutim, upravo su ti sporovi otvorili pitanje koje ruske vlasti dugo nisu jasno prikazivale: koliko je goriva zaista izgubljeno u napadima na naftnu infrastrukturu.
U jednom od slučajeva pominje se više od 132 tone benzina AI-92 i skoro 24 tone dizela koji su bili uskladišteni u naftnom terminalu na Krimu. Posle napada dronovima u oktobru 2024. godine, naftni proizvodi su uništeni, a sud je kasnije stao na stranu klijenta koji je tražio odštetu.
U drugom slučaju, operator skladišta u Tambovskoj oblasti obavestio je klijenta da ne može da vrati više od 80 tona benzina, pozivajući se na „teroristički akt“. Sud je, međutim, ukazao da se napadi na skladišta goriva ne dešavaju prvi put i da baza nije preduzela dovoljne mere zaštite.
Bilo je i drugačijih odluka. U slučaju Milerovske naftne baze u Rostovskoj oblasti, sud je prihvatio argument da je napad bio viša sila. U tom predmetu se navodi da je više od 223 tone goriva izgorelo nakon što su delovi oborenog drona pogodili rezervoar i izazvali požar.
Moskva više nije izolovana od posledica rata
Najveću pažnju sada privlači Moskva. Ruska Federalna antimonopolska služba zatražila je objašnjenje od kompanije Neftmagistral, koja ima oko 100 pumpi u Moskvi i okolini, nakon što je za nedelju dana podigla cenu benzina AI-95 za 19 odsto.
Prema podacima koje je objavio Rojters, cena AI-95 na pumpama Neftmagistrala porasla je sa oko 80 rubalja po litru 15. juna na oko 95 rubalja po litru 18. juna. Rast je usledio posle ukrajinskih napada dronovima na moskovsku rafineriju, koja snabdeva region gorivom.
Za sada nema slike opšte panike na moskovskim pumpama. Rojtersovi svedoci nisu zabeležili redove, a veliki ruski naftni igrači i dalje drže niže cene. Rosnjeft je, prema istim podacima, prodavao AI-95 u Moskvi po 73,6 rubalja za litar.
Ali upravo tu je problem: ako nema redova, a cena skače, onda tržište već reaguje na rizik. Nafta, skladišta, rafinerije i logistika više nisu stabilna pozadina rata. Postali su meta, trošak i politički pritisak.
Predsednik SAD Donald Tramp izneo je svoju verziju početka rata u Ukrajini i tvrdio da su ruske snage 2022. godine mogle „lako“ da uđu u Kijev, ali da je ključni prodor propao zbog odluke jednog ruskog generala da kolonu tenkova skrene sa autoputa u polja.
Ruski predsednik Vladimir Putin ostaće u Kremlju do svoje smrti, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, dodajući da je ukrajinska vojska "druga najmoćnija vojska u NATO".
Bugarska je uložila veto na predloženi 21. paket sankcija Evropske unije protiv Ruske Federacije, saopštio je bugarski premijer Rumen Radev neposredno pre početka samita lidera EU u Briselu.
"Sve ovo će se nastaviti i eskalirati dok ne promenimo stil vođenja rata i postupanja sa neprijateljem", rekao je ruski filozof Aleksandar Dugin, komentarišući jučerašnji masovni napad Ukrajine na Moskvu.
Ukrajinski dronovi probili su se duboko ka moskovskom pravcu i tokom noći pogodili stambeni sektor Tulske oblasti, gde su poginule tri osobe, dok su još tri ranjene, među njima i dete od godinu dana, saopštio je gubernator Dmitrij Miljajev.
Tri osobe su poginule, pet je povređeno, a više od stotinu privatnih kuća je oštećeno u ruskom napadu na Slavjansk, u Donjeckoj oblasti Ukrajine, saopštile su lokalne vlasti.
Ukrajinske snage poslednjih nedelja sve češće gađaju saobraćajnu i logističku infrastrukturu koja povezuje Krim sa ostatkom teritorije pod ruskom kontrolom, piše ukrajinska „Strana“.
Kolone vozila za gorivo na auto-putu između Moskve i Sankt Peterburga pokazale su da ruska kriza sa benzinom više nije samo problem udaljenih regiona, Krima ili industrijskih zona.
Kijev je tokom noći bio pod jednim od najtežih udara poslednjih meseci, pošto je na ukrajinsku prestonicu, prema prvim navodima sa terena, lansirano više od 25 balističkih raketa, najmanje sedam hipersoničnih raketa „cirkon“, desetine krstarećih raketa i više stotina udarnih dronova.
Ukrajinski dronovi izveli su tokom noći napade na više ruskih regiona, a najteže posledice prijavljene su u Orjolu, gde je bespilotna letelica pogodila stambenu višespratnicu, kao i u Novomoskovsku, gde su ostaci oborenih dronova pali na teritoriju industrijskog preduzeća.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski nagovestio je da bi sledeća velika meta ukrajinskih udara mogao da bude Krimski most, poručio je Genadij Hazan, predsednik Ukrajinskog udruženja pilota i vlasnika aviona.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik SAD Donald Tramp izneo je svoju verziju početka rata u Ukrajini i tvrdio da su ruske snage 2022. godine mogle „lako“ da uđu u Kijev, ali da je ključni prodor propao zbog odluke jednog ruskog generala da kolonu tenkova skrene sa autoputa u polja.
Moskva pažljivo prati prve poteze novog mađarskog premijera Petera Mađara i poručuje da se njegov stav prema Rusiji razlikuje od politike Viktora Orbana, ali da u toj novoj liniji već vidi „zanimljive nijanse“, posebno kada je reč o Evropskoj uniji i Ukrajini.
Ruske snage ponovo stežu obruč oko Krasnog Limana, grada koji je Moskva izgubila u jesen 2022. godine i koji sada pokušava da vrati kao jednu od ključnih tačaka za dalje napredovanje ka Slavjansku i Kramatorsku.
Institutu u Italiji koji se bavi ispitivanjem prisustva osiromašenog uranijuma u telu kao posledica NATO agresije na SRJ 1999. godine, poslato je još 100 uzoraka iz Srbije.
Otkriće VJT da je laž o upotrebi zvučnog topa na skupu na Slaviji 15. marta 2025. godine planirana najmanje 53 dana pre samog skupa bilo je juče tema dana u Srbiji.
Lider Demokratske partije socijalista (DPS) i poslanik u Skupštini Crne Gore, Danijel Živković, pozvao je u video-obraćanju sve članove na zajedničku proslavu Dana partije 22. juna u 19:30 sati u Šipčaniku.
Državni inspektorat Hrvatske upozorio potrošače da ne konzumiraju hleb "Free From sa semenkama" zbog moguće povišene količine cijanovodonične kiseline.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski danas je putem zvaničnog Instagram naloga odgovarala na pitanja građana o predlogu zakona o roditeljima negovateljima.
Tokom današnjeg izricanja presude Vladimiru I Miljani Kecmanović sudija je u detaljnom obrazloženju presude predočio kompletnu i do sada najprecizniju rekonstrukciju zločina u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“.
Akcioni triler "Citizen Vigilante", u kojem glavnu ulogu tumači Armi Hamer, zabranjen je u Nemačkoj nakon što su nadležni odbili da mu dodele starosnu oznaku, uz obrazloženje da podstiče nasilje prema migrantima, dok pojedini kritičari autora filma, kontroverznog nemačkog reditelja Uvea Bola, optužuju za krajnje desničarske stavove.
Opljačkan je stan modela poznate svetske modne agencije "Elit" u 6. arondismanu Parizu i tom prilikom ukradeni su luksuzni satovi, nakit i drugi predmeti procenjeni na oko 10 miliona evra, saopštio je policijski zvaničnik za Figaro.
Glumac Stanojlo Milinković pojavio se u u sporednim ulogama u našim kultnim filmovima i postao prepoznatljiv po replici "Ne diraj me, zvaću decu! Decooooo!"
Neda Arnerić, jedna od najpoznatijih i najvoljenijih glumica bivše Jugoslavije, ostala je zapamćena ne samo po svom talentu, već i po ulogama koje su uključivale eksplicitne scene u filmovima.
Ako u svom datumu rođenja imate broj 8, prema tumačenjima numerologa, mogli biste da budete među osobama koje imaju poseban odnos sa novcem i materijalnim uspehom.
Život sa psom donosi mnogo lepih trenutaka, ali i određene obaveze, dlaka po nameštaju, neprijatni mirisi.. Ipak, postoje rase koje su poznate po urednosti, slabijem linjanju i jednostavnijoj nezi.
Novo istraživanje pokazalo je da osobe koje se duže vreme suočavaju sa finansijskim problemima imaju veći rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčani i moždani udar.
Francuski dizajner visoke mode Stefan Rolan radio je stajling za novi album pevačice Aleksandre Prijović, a kako saznajemo, ceo projekat je plaćen čak 50.000 evra.
Radmila Todorović, nakon napuštanja rijalitija "Elita", u razgovoru za Informer otkrila je da li je osetila miris curenja silikona kod učesnica Maje Marinković i Vanje Živić.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.