Bivši premijer Poljske Lešek Miler poručio je ukrajinskim političarima da, ako već masovno vraćaju poljska odlikovanja, onda Varšavi mogu da vrate i MiG-ove, tenkove i oružje koje je Poljska poslala Kijevu tokom rata.
- Kad su se već svi toliko zaleteli da nam vraćaju ono što su dobili, neka nam vrate MiG-ove koje su dobili, tenkove i oružje - rekao je Miler.
Zatim je dodao ironičnu poruku koja je najjače odjeknula u poljskoj javnosti:
„To bi bio gest dobre volje, zar ne?“
Time je bivši poljski premijer direktno udario na način na koji Kijev odgovara Varšavi. Njegova poruka je jednostavna: ako se simbolično vraćaju ordeni, onda neka se otvori i pitanje stvarne pomoći — aviona, tenkova i naoružanja koje je Poljska isporučila Ukrajini.
Spor zbog Ordena Belog orla
Kriza je izbila nakon što je predsednik Poljske Karol Navrocki objavio da Volodimir Zelenski ostaje bez Ordena Belog orla.
To odlikovanje Zelenskom je 2023. godine dodelio tadašnji predsednik Poljske Andžej Duda, u trenutku kada su odnosi Varšave i Kijeva bili predstavljani kao jedno od najčvršćih savezništava u Evropi.
Sada je upravo taj orden postao simbol najtežeg javnog spora između dve zemlje u poslednje vreme.
Navrocki je odluku povezao sa ukrajinskim odnosom prema UPA i njenim vođama, što je u Poljskoj jedno od najosetljivijih istorijskih pitanja. Poljska strana UPA vezuje za Volinjski masakr i ubistva desetina hiljada Poljaka tokom Drugog svetskog rata, dok deo ukrajinske politike tu organizaciju predstavlja kroz narativ nacionalne borbe.
Za Varšavu, to nije istorijska nijansa. To je pitanje nacionalnog pamćenja i granice preko koje se ne prelazi.
Miler: Zelenski je mogao jednostavno da odbije orden
Miler je ocenio da je Zelenski, ako mu je smetalo ko je ranije dobijao Orden Belog orla, mogao odmah da odbije odlikovanje.
On je komentarisao ukrajinske primedbe da su među nosiocima tog poljskog ordena u prošlosti bili i ruska carica Katarina Druga i bivši nemački kancelar Gerhard Šreder.
Po Mileru, taj argument sada zvuči zakasnelo, jer je Zelenski orden prihvatio kada mu je dodeljen.
„Trebalo je da kaže: ne, ne, zato što taj orden imaju takvi ljudi, tako da vam mnogo hvala. Ali on ga je primio i nije bio probirljiv“, rekao je bivši premijer Poljske.
Milerova poenta je da Kijev ne može naknadno da koristi istoriju ordena kao razlog za indignaciju, ako je Zelenski odlikovanje već prihvatio bez protesta.
Ukrajinski političari vraćaju poljska odlikovanja
Odluka Karola Navrockog izazvala je talas reakcija u Kijevu.
U znak protesta, od Ordena Belog orla odrekli su se bivši predsednici Ukrajine Leonid Kučma, Viktor Juščenko i Petar Porošenko.
Slično su postupili i ministar spoljnih poslova Ukrajine Andrej Sibiga, šef kancelarije predsednika Ukrajine Kiril Budanov i ukrajinski ambasador u Varšavi Vasilij Bondar.
Ukrajinska strana pokušala je da odluku poljskog predsednika predstavi kao politički udar na odnose dve zemlje i potez koji ide na ruku Moskvi. Poljska strana, međutim, tvrdi da je reč o odbrani istorijskog pamćenja i poštovanja prema poljskim žrtvama.
Tu se sada sudaraju dva narativa: Kijev govori o solidarnosti i ratu, Varšava o granicama istorijskog revizionizma.
UPA kao crvena linija Poljske
Povod za odluku o oduzimanju ordena bio je ukrajinski odnos prema UPA.
Krajem maja Zelenski je učestvovao u ponovnoj sahrani posmrtnih ostataka jednog od lidera OUN-UPA Andreja Meljnika i njegove supruge u Kijevskoj oblasti.
Pored toga, Zelenski je posebnom centru za specijalne operacije „Sever“ Oružanih snaga Ukrajine (OSU) dodelio naziv „Imena heroja UPA“.
U Poljskoj je to izazvalo žestoku reakciju, jer se UPA smatra odgovornom za masovne zločine nad Poljacima tokom Drugog svetskog rata. Poljski parlament je Volinjski masakr ranije kvalifikovao kao genocid, pa svaka državna počast UPA u Ukrajini automatski postaje eksplozivna tema u Varšavi.
Posle tih poteza, Navrocki je pokrenuo pitanje oduzimanja Ordena Belog orla Zelenskom.
Mađarska će organizovati pravno obavezujući referendum o članstvu Ukrajine u EU ako Kijev uspe da završi pregovore sa Briselom, poručio je mađarski premijer Peter Mađar, čime je Budimpešta jasno stavila do znanja da ukrajinski put ka Uniji neće zavisiti samo od evropskih institucija.
Vlasti u Sevastopolju obustavile su prodaju benzina stanovništvu preko ranije izdatih QR kodova, pošto cisterne sa gorivom nisu stigle u grad, dok se cela kriza poklapa sa velikim požarima na Krimu posle noćnog napada udarnih dronova.
Ruske jedinice ušle su u severni deo Konstantinovke, istočno od reke Krivi Torec, čime su ukrajinske snage u gradu gurnute u sve težu situaciju i sve opasniji poluobruč.
Na Krimu su izbili veliki požari posle noćnog napada udarnih dronova, a među mogućim pogođenim lokacijama pominju se luka Kerč, industrijska zona i TES-Terminal, odnosno železnički terminal za pretovar i skladištenje naftnih derivata i tečnog gasa.
Većina građana Poljske prvi put se izjasnila protiv daljeg prihvatanja izbeglica iz Ukrajine, čime je zabeležen potpuni preokret raspoloženja u zemlji koja je od početka rata bila jedan od najglasnijih političkih saveznika Kijeva i glavno utočište za Ukrajince.
Poljska će ove jeseni biti domaćin prvih međunarodnih vojnih vežbi za pripremu mogućeg raspoređivanja zapadnih snaga u Ukrajini posle mirovnog sporazuma.
Nekoliko stotina ljudi učestvovalo je u „Volinjskom maršu“ u centru Varšave, gde su pored odavanja počasti Poljacima ubijenim u Volinju zatražili prekid vojne pomoći Ukrajini i smanjenje podrške ukrajinskim izbeglicama.
Bivši ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitrij Kuleba izjavio je da Poljska prema Ukrajini počinje da vodi politiku koja ga podseća na ruski odnos prema ukrajinskoj teritoriji i istoriji.
Ministar spoljnih poslova Poljske Radoslav Sikorski poručio je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu da Varšava i saveznici znaju šta Moskva namerava i da je poruka jasna: „Ne radite to“.
Lider poljske opozicione partije Pravo i pravda i bivši premijer Poljske Jaroslav Kačinjski poručio je da Ukrajina ne može biti primljena u Evropsku uniju dok ne odbaci politiku veličanja Stepana Bandere, Ukrajinske ustaničke armije i Organizacije ukrajinskih nacionalista.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp doveo je u pitanje jedno od najvažnijih obećanja datih Kijevu, poručivši da još nije odlučio da li će Ukrajini dozvoliti da proizvodi rakete-presretače za protivvazdušni sistem Patriot.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da sporazum o ukrajinskim prirodnim resursima omogućava Vašingtonu da u svakom trenutku uđe u Ukrajinu i uzme „praktično sve što poželi“, otvoreno predstavljajući dogovor kao direktan američki pristup rudnom bogatstvu te zemlje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mađarska će organizovati pravno obavezujući referendum o članstvu Ukrajine u EU ako Kijev uspe da završi pregovore sa Briselom, poručio je mađarski premijer Peter Mađar, čime je Budimpešta jasno stavila do znanja da ukrajinski put ka Uniji neće zavisiti samo od evropskih institucija.
Ako je suditi po ranijim izjavama blokadera Dejana Šoškića, jednog od ljudi koji se pominju kao mogući kandidat za guvernera Narodne banke Srbije ukoliko bi tzv. studentska lista došla na vlast, od Srbije ne bi ostao ni kamen na kamenu.
Jasmina Paunović, tužiteljka u penziji koja se još uvek nalazi na drugom mestu blokaderske liste, pokušala je da se opere od skandaloznog gostovanja kod teoretičara zavere Dejana Lučića i nekako sačuva mesto među blokaderima.
Predsednik Socijalističke partije Srbije (SPS) Ivica Dačić poručio je da je ta stranka spremna za parlamentarne i predsedničke izbore i da očekuje dobar rezultat.
Poznati kraljevački blokader Predrag Voštinić suočava se sa potpunim krahom projekta „Radio Sloboda", čije vlasništvo u javnosti i dalje pokušava da prikrije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, u okviru svoje posete Jugoistoku Srbije, komentarisao je skandalozne izjave blokaderskog ideologa Dejana Šoškića, koji bi Srbiju da zavije u crno.
Uprkos blokadama koje su tokom godine ometale saobraćaj i svakodnevni život, turizam u Srbiji nastavio je da raste, pa je u junu ove godine registrovano 400.022 turista, što je 1,7 odsto više nego u istom mesecu prošle godine, uz oko 1,1 milion noćenja, odnosno dva odsto više nego u junu 2025. godine.
Pojačan intenzitet saobraćaja obeležio je današnji dan na većini graničnih prelaza. Na ulazu i izlazu iz Srbije formirane su duže kolone vozila, a zadržavanja su prisutna u gotovo svim pravcima, posebno na najfrekventnijim prelazima.
Pregovori o povećanju minimalne zarade za narednu godinu počinju 10. avgusta, a konačan iznos trebalo bi da bude rezultat razgovora Vlade, sindikata i poslodavaca, izjavio je ministar finansija Siniša Mali.
Prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), danas u 16 časova najtoplije je bilo u Somboru, gde je izmereno 38 stepeni, dok je najsvežije na Kopaoniku, gde je zabeležen 21 stepen.
Lazar Vujović (36), koji je tragično izgubio život 30. jula u teškoj saobraćajnoj nesreći na auto-putu Novi Sad – Beograd kada se automobilom zakucao u betonski stub nadvožnjaka, sahranjen je danas u prisustvu neutešne porodice, rodbine i mnogobrojnih prijatelja.
Na društvenim mrežama pojavio se izuzetno uznemirujući snimak sa sigurnosne kamere koja je zabeležila trenutke pre stravične saobraćajne nesreće na pružnom prelazu između Odžaka i Lalića, u kojoj su 27. jula ujutru poginuli V. S. (27), koja je bila u sedmom mesecu trudnoće, i njen trogodišnji sin.
Lekari Opšte bolnice u Vršcu u kojoj je radio dr Aleksandar Ilić, hirurg, kojeg je sinoć pastorak izbo nožem, šokirani su njegovom smrću. Kako kažu da je doktor Ilić bio divan čovek i lekar i da nikome nije jasno kako je do ovoga došlo.
Pravi filmski obračun odigrao se u četvrtak u beogradskom naselju Rakovica, gde je banalan sukob u saobraćaju brzo prerastao u brutalno nasilje i namerno zaletanje automobilom na čoveka.
Više javno tužilaštvo u Beogradu dostavilo je Prvom osnovnom javnom tužilaštvu izveštaj povodom incidenta od 22. jula 2026. godine, kada je građanin A. M. zadržao dva maloletnika koja su zlostavljala konja upregnutog u zapregu.
Netfliks se suočava sa tužbom od 105 miliona dolara nakon što je iz njihovih kancelarija u Los Anđelesu ukraden eksterni hard-disk sa još neobjavljenim ratnim trilerom "Fortitude", u kom glavnu ulogu tumači Nikolas Kejdž.
Holivudski veteran Robert Redford (88) ispričao je jednom prilikom kontroverzne detalje iz snimanja legendarnog filma "The Way We Were" (1973) u kojem je glumio zajedno sa Barbrom Strejsend (82).
Glumac Zoran Rankić koji je u seriji "Srećni ljudi" glumio Žarka Poparu, pred smrt je otkrio da je on smislio replike "Gospođice, gospođo" i "Mmmm...bebo".
Iako ništa ne može u potpunosti da zameni kvalitetan klima-uređaj, postoji jednostavan trik sa roletnama koji može dosta da pomogne pri rashlađivanju doma.
Spiaggia dei Conigli što u prevodu znači Zečja plaža nalazi se na ostrvu Lampeduza bez sumnje je dragulj Mediterana koji iznova očarava posetioce i svetske putopisce.
Emir Brunčević održao je prošle noći još jedan u nizu uspešnih nastupa, ali jedan trenutak naterao je ljudima u punom klubu u kom je pevao suze na oči.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.