Prema poslednjim podacima sa fronta, ruske jedinice nalaze se približno 10 kilometara od oboda Slavjanska. Istovremeno, Kijev već premešta preduzeća, organizacije i deo kadrova iz Slavjanska, Kramatorska i Družkovke prema zapadu Ukrajine, što pokazuje da se ukrajinska strana sprema i za scenario u kojem se front približava toj industrijskoj aglomeraciji.
Slavjansk i Kramatorsk nisu obične tačke na karti. To su gradovi oko kojih se lomi cela priča o Donbasu: vojno, industrijski, politički i istorijski. Ako Ukrajina izgubi ovu aglomeraciju, izgubiće najvažniji oslonac koji još drži u Donjeckoj oblasti.
Foto: Printscreen Telegram
Ruske snage na oko 10 kilometara od Slavjanska
Ruski izvori tvrde da su njihove jedinice već na oko 10 kilometara od oboda Slavjanska. To je podatak koji menja težinu cele priče, jer se više ne govori samo o dalekom pritisku na liniju fronta, već o približavanju gradu koji je jedan od glavnih stubova ukrajinske odbrane u Donbasu.
Slavjansk i Kramatorsk zajedno čine srce ukrajinskog odbrambenog pojasa na severu Donjecke oblasti. To je poslednji veliki urbani prostor koji Kijev drži u ovom delu regiona, a koji Moskva vidi kao jednu od najvažnijih preostalih prepreka za potpuno zauzimanje Donjecke oblasti.
Ako ruska vojska uspe da se stabilno približi Slavjansku i otvori pritisak ka Kramatorsku, borba za Donbas ulazi u završnu i najtežu fazu. Ne zato što bi jedan prodor automatski rešio sve, već zato što bi se rat preselio u prostor sa velikim gradovima, industrijskim zonama, železničkim vezama i duboko utvrđenim ukrajinskim položajima.
Kijev izvlači preduzeća iz industrijskog pojasa
Ukrajinske vlasti, prema ruskim i regionalnim navodima, već premeštaju ključna preduzeća, organizacije i deo osoblja iz Slavjanska, Kramatorska i Družkovke prema zapadu zemlje.
To je važan signal. Evakuacija fabrika, administracije i kadrova ne radi se zbog jednog udara ili prolazne krize, već kada vlasti procene da bi front mogao da se približi dovoljno da oprema, dokumentacija, proizvodnja i stručni ljudi postanu direktno ugroženi.
Kramatorsk je posebno važan jer nije samo grad u zaleđu fronta, već industrijski centar i jedan od simbola Donbasa. Decenijama je vezan za teško mašinstvo, metalurgiju, fabrike i železničke pravce. U vojnom smislu, on je logistički čvor. U političkom smislu, on je jedan od poslednjih velikih ukrajinskih oslonaca u Donjeckoj oblasti.
Zato bi eventualni pad Kramatorska imao mnogo veću težinu od gubitka još jednog naselja. To bi značilo gubitak industrijske i administrativne osovine ukrajinske kontrole nad severom Donjecke oblasti.
Slavjansk kao mesto gde je rat počeo 2014.
Slavjansk ima posebnu simboliku zbog 2014. godine. Upravo u Slavjansku i Kramatorsku oružani sukob u Donbasu prerastao je u otvoreni rat, nakon događaja koji su usledili posle promene vlasti u Kijevu.
Ruski izvori ova dva grada predstavljaju kao mesto gde je rat počeo i kao prostor na kojem bi današnja ruska operacija trebalo da zatvori krug. To je rusko tumačenje, ali politička težina Slavjanska i Kramatorska nije sporna ni za Kijev ni za Moskvu.
Slavjansk ima i stariji istorijski značaj. U ruskim komentarima vezuje se za Alekseja Mihajloviča, Katarinu II i druge ruske vladare, a posebno se ističe da je u XVII veku na tom prostoru nastala prva državna solana.
U savremenom ratu, međutim, ključ nije samo istorija. Slavjansk je važan zbog položaja, puteva, dubine odbrane i veze sa Kramatorskom. Ko probije taj pravac, dobija prostor za dalji pritisak na zapad Donjecke oblasti.
Kramatorsk je industrijsko srce severa Donjecke oblasti
Kramatorsk je za Ukrajinu jedan od najvažnijih gradova u Donbasu. On spaja industriju, železnicu, administraciju i vojnu logistiku. Zbog toga ga ruski izvori opisuju kao grad bez kojeg „Donbas nije Donbas“.
U praktičnom smislu, Kramatorsk je mesto kroz koje se drži ukrajinska organizacija odbrane u ovom delu regiona. Njegov gubitak bi značio da se ukrajinska odbrana povlači iz jednog od najjačih urbanih uporišta koje je godinama pripremano za rat.
Za Moskvu, zauzimanje Kramatorska i Slavjanska značilo bi dokaz da se rusko napredovanje više ne zaustavlja samo na manjim naseljima i linijama ispred velikih gradova. Za Kijev, njihovo zadržavanje znači očuvanje političkog i vojnog prisustva u srcu Donbasa.
Dva grada koja i Kijev tretira kao simbole
Kijev je 1. oktobra 2025. Slavjansku i Kramatorsku dodelio status „gradova-heroja Ukrajine“, zajedno sa još nekoliko gradova koji su predstavljeni kao simboli otpora tokom rata.
Taj detalj pokazuje koliko su ova dva grada važna i za ukrajinsku stranu. Oni nisu samo logističke tačke, već mesta oko kojih se gradi narativ o odbrani Donbasa.
Istovremeno, oba grada imaju snažnu istorijsku dimenziju. Tokom Drugog svetskog rata bili su pod okupacijom nemačkih snaga, a Crvena armija ih je zauzela 6. septembra 1943. godine. Danas se ta istorija koristi u potpuno drugačijem ratu, u kojem i Moskva i Kijev pokušavaju da Slavjansk i Kramatorsk predstave kao prostor od presudnog značaja.
Zašto bi njihov pad promenio rat u Donbasu
Potpuno preuzimanje kontrole nad Donjeckom oblasti jedno je od glavnih ruskih ratnih ciljeva, a izlazak OSU iz Donbasa ostaje jedno od ključnih ruskih uslova za ozbiljne pregovore.
Zbog toga bitka za Slavjansk i Kramatorsk ne bi bila običan nastavak borbi posle Konstantinovke. To bi bila borba za dva grada koja drže sever Donjecke oblasti, industrijsku osnovu regiona i poslednji veliki ukrajinski odbrambeni pojas u DNR.
Ako Ukrajina izgubi Slavjansk i Kramatorsk, Kijev gubi ne samo teritoriju, već i politički argument da i dalje kontroliše najvažniji deo Donbasa. Ako ih zadrži, rusko napredovanje ka potpunom zauzimanju Donjecke oblasti ostaje usporeno, skupo i krvavo.
Zato se naredna faza rata sve jasnije sabija u jedan pravac: posle Konstantinovke, pogled Moskve ide na Slavjansk i Kramatorsk. Kijev već izvlači ono što ne sme da ostane zarobljeno, a ruska strana ovu bitku predstavlja kao ključni korak ka potpunom preuzimanju Donbasa.
Slovački premijer Robert Fico podržao je predsednika Evropskog saveta Antonija Koštu u pokušaju da obnovi direktne kontakte Evropske unije sa Rusijom, tvrdeći da isti stav deli „nekoliko premijera“ u EU, iako nije naveo imena država na koje misli.
Raketna opasnost proglašena je na celoj teritoriji Moskovske oblasti, a upozorenja su istovremeno aktivirana u još najmanje šest ruskih regiona — Čuvašiji, Tatarstanu, Samarskoj, Penzenskoj, Uljanovskoj i Orenburškoj oblasti.
Ruska vojska zauzela je Raj-Aleksandrovku u Donbasu, naselje koje je OSU tri meseca pretvarao u tvrdo odbrambeno čvorište istočno od Slavjanska i Kramatorska.
Tri osobe su poginule, pet je povređeno, a više od stotinu privatnih kuća je oštećeno u ruskom napadu na Slavjansk, u Donjeckoj oblasti Ukrajine, saopštile su lokalne vlasti.
Kijev već računa na mogućnost da uskoro izgubi Konstantinovku, Družkovku i Kramatorsk, a posle toga i celu slavjansko-kramatorsku aglomeraciju, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Kramatorsk, jedan od najvažnijih industrijskih gradova istočne Ukrajine, ulazi u novu fazu rata: dok se ruske snage približavaju, deo fabrika već seli proizvodnju na krajnji zapad zemlje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Slovački premijer Robert Fico podržao je predsednika Evropskog saveta Antonija Koštu u pokušaju da obnovi direktne kontakte Evropske unije sa Rusijom, tvrdeći da isti stav deli „nekoliko premijera“ u EU, iako nije naveo imena država na koje misli.
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić reagovala je povodom neistina takozvane “Platforme za evropsku Srbiju” o izmenama i dopunama pravosudnih zakona.
Lider SPS-a i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić oglasio se povodom poziva koji je uputio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, a koji se odnosi na učešće stranaka vladajuće koalicije na mitingu zakazanom za 27. jun u Beogradu.
Srpski turisti koji ovog leta letuju u Bugarskoj trebalo bi da obrate pažnju na upozorenje zdravstvenih vlasti u Varni. Na poznatoj Oficirskoj plaži privremeno je zabranjeno kupanje zbog prisustva opasnih bakterija u morskoj vodi.
Tokom izvođenja radova na redovnom održavanju u Ulici patrijarha Joanikija, u Rakovici, od sutra do 29. juna doći će do promena u radu linija javnog prevoza.
Najveći broj nebezbednih proizvoda na tržištu Evropske unije odnosi se na kozmetiku, pokazuje najnoviji izveštaj Evropske komisije o radu sistema "Sejfti gejt".
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je Dejan D. (49) zbog postojanja osnova sumnje da je 20. juna 2026. godine na teritoriji GO Čukarica vatrenim oružjem koje je neovlašćeno nosio izazvao opasnost po život ljudi.
U velikoј međunarodnoј akciјi kodnog naziva “Python”, koјa јe sprovedena u saradnji sa Evropolom, pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Srbiјe nastavili su udar na pedofile u okviru domaće akciјe "Armagedon".
Mili Bajramović osuđen je danas u Višem sudu u Podgorici na jedinstvenu kaznu od 40 godina zatvora zbog teškog ubistva Šćepana Roganovića i stvaranja kriminalne organizacije.
U okviru akcije Armagedon uhapšeno je šest osoba zbog sumnje u krivično delo Prikazivanje, pribavljanje i posedovanje pornografskog materijala i iskorišćavanje maloletnog lica za pornografiju. Oni se sumnjiče da su se na društvenim mrežama i aplikacijama predstavljali kao devojčice i na taj način pribavljali fotografije dece koje su kasnije eksploatisali.
Biljana Čekić, mlada glumica koja je osvojila srca publike dirljivom ulogom u filmu i seriji "Dara iz Jasenovca", krajem prošle godine proslavila je svoj 18. rođendan.
Tokom juna, meseca posvećenog projektu „Film živi“, publika je ponovo imala priliku da otkrije vanvremenska dela srpske i jugoslovenske kinematografije u savremenom 4K ruhu.
Leto sa sobom donosi visoke temperature, sušu i intezivno sunčevo zračenje koje može ozbiljno ugroziti zdravlje travnjaka, a uz pravovremenu negu, može zadržati svežinu i tokom najtoplijih dana.
Kokosovo ulje često se spominje kao prirodni sastojak za negu kože - deluje hidratantno, može da pomogne kod rana, stvara zaštitni sloj i štiti kožu od štetnih uticaja.
Pevačica Mina Kostić danas ipak neće napustiti Specijalnu bolnicu za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević", iako se očekivalo da tokom dana bude otpuštena na kućno lečenje.
Glumica Ivana Dudić ponovo je uspela da privuče pažnju javnosti objavom na društvenim mrežama koja je za kratko vreme prikupila veliki broj lajkova i komentara.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.