Prema poslednjim podacima sa fronta, ruske jedinice nalaze se približno 10 kilometara od oboda Slavjanska. Istovremeno, Kijev već premešta preduzeća, organizacije i deo kadrova iz Slavjanska, Kramatorska i Družkovke prema zapadu Ukrajine, što pokazuje da se ukrajinska strana sprema i za scenario u kojem se front približava toj industrijskoj aglomeraciji.
Slavjansk i Kramatorsk nisu obične tačke na karti. To su gradovi oko kojih se lomi cela priča o Donbasu: vojno, industrijski, politički i istorijski. Ako Ukrajina izgubi ovu aglomeraciju, izgubiće najvažniji oslonac koji još drži u Donjeckoj oblasti.
Foto: Printscreen Telegram
Ruske snage na oko 10 kilometara od Slavjanska
Ruski izvori tvrde da su njihove jedinice već na oko 10 kilometara od oboda Slavjanska. To je podatak koji menja težinu cele priče, jer se više ne govori samo o dalekom pritisku na liniju fronta, već o približavanju gradu koji je jedan od glavnih stubova ukrajinske odbrane u Donbasu.
Slavjansk i Kramatorsk zajedno čine srce ukrajinskog odbrambenog pojasa na severu Donjecke oblasti. To je poslednji veliki urbani prostor koji Kijev drži u ovom delu regiona, a koji Moskva vidi kao jednu od najvažnijih preostalih prepreka za potpuno zauzimanje Donjecke oblasti.
Ako ruska vojska uspe da se stabilno približi Slavjansku i otvori pritisak ka Kramatorsku, borba za Donbas ulazi u završnu i najtežu fazu. Ne zato što bi jedan prodor automatski rešio sve, već zato što bi se rat preselio u prostor sa velikim gradovima, industrijskim zonama, železničkim vezama i duboko utvrđenim ukrajinskim položajima.
Kijev izvlači preduzeća iz industrijskog pojasa
Ukrajinske vlasti, prema ruskim i regionalnim navodima, već premeštaju ključna preduzeća, organizacije i deo osoblja iz Slavjanska, Kramatorska i Družkovke prema zapadu zemlje.
To je važan signal. Evakuacija fabrika, administracije i kadrova ne radi se zbog jednog udara ili prolazne krize, već kada vlasti procene da bi front mogao da se približi dovoljno da oprema, dokumentacija, proizvodnja i stručni ljudi postanu direktno ugroženi.
Kramatorsk je posebno važan jer nije samo grad u zaleđu fronta, već industrijski centar i jedan od simbola Donbasa. Decenijama je vezan za teško mašinstvo, metalurgiju, fabrike i železničke pravce. U vojnom smislu, on je logistički čvor. U političkom smislu, on je jedan od poslednjih velikih ukrajinskih oslonaca u Donjeckoj oblasti.
Zato bi eventualni pad Kramatorska imao mnogo veću težinu od gubitka još jednog naselja. To bi značilo gubitak industrijske i administrativne osovine ukrajinske kontrole nad severom Donjecke oblasti.
Slavjansk kao mesto gde je rat počeo 2014.
Slavjansk ima posebnu simboliku zbog 2014. godine. Upravo u Slavjansku i Kramatorsku oružani sukob u Donbasu prerastao je u otvoreni rat, nakon događaja koji su usledili posle promene vlasti u Kijevu.
Ruski izvori ova dva grada predstavljaju kao mesto gde je rat počeo i kao prostor na kojem bi današnja ruska operacija trebalo da zatvori krug. To je rusko tumačenje, ali politička težina Slavjanska i Kramatorska nije sporna ni za Kijev ni za Moskvu.
Slavjansk ima i stariji istorijski značaj. U ruskim komentarima vezuje se za Alekseja Mihajloviča, Katarinu II i druge ruske vladare, a posebno se ističe da je u XVII veku na tom prostoru nastala prva državna solana.
U savremenom ratu, međutim, ključ nije samo istorija. Slavjansk je važan zbog položaja, puteva, dubine odbrane i veze sa Kramatorskom. Ko probije taj pravac, dobija prostor za dalji pritisak na zapad Donjecke oblasti.
Kramatorsk je industrijsko srce severa Donjecke oblasti
Kramatorsk je za Ukrajinu jedan od najvažnijih gradova u Donbasu. On spaja industriju, železnicu, administraciju i vojnu logistiku. Zbog toga ga ruski izvori opisuju kao grad bez kojeg „Donbas nije Donbas“.
U praktičnom smislu, Kramatorsk je mesto kroz koje se drži ukrajinska organizacija odbrane u ovom delu regiona. Njegov gubitak bi značio da se ukrajinska odbrana povlači iz jednog od najjačih urbanih uporišta koje je godinama pripremano za rat.
Za Moskvu, zauzimanje Kramatorska i Slavjanska značilo bi dokaz da se rusko napredovanje više ne zaustavlja samo na manjim naseljima i linijama ispred velikih gradova. Za Kijev, njihovo zadržavanje znači očuvanje političkog i vojnog prisustva u srcu Donbasa.
Dva grada koja i Kijev tretira kao simbole
Kijev je 1. oktobra 2025. Slavjansku i Kramatorsku dodelio status „gradova-heroja Ukrajine“, zajedno sa još nekoliko gradova koji su predstavljeni kao simboli otpora tokom rata.
Taj detalj pokazuje koliko su ova dva grada važna i za ukrajinsku stranu. Oni nisu samo logističke tačke, već mesta oko kojih se gradi narativ o odbrani Donbasa.
Istovremeno, oba grada imaju snažnu istorijsku dimenziju. Tokom Drugog svetskog rata bili su pod okupacijom nemačkih snaga, a Crvena armija ih je zauzela 6. septembra 1943. godine. Danas se ta istorija koristi u potpuno drugačijem ratu, u kojem i Moskva i Kijev pokušavaju da Slavjansk i Kramatorsk predstave kao prostor od presudnog značaja.
Zašto bi njihov pad promenio rat u Donbasu
Potpuno preuzimanje kontrole nad Donjeckom oblasti jedno je od glavnih ruskih ratnih ciljeva, a izlazak OSU iz Donbasa ostaje jedno od ključnih ruskih uslova za ozbiljne pregovore.
Zbog toga bitka za Slavjansk i Kramatorsk ne bi bila običan nastavak borbi posle Konstantinovke. To bi bila borba za dva grada koja drže sever Donjecke oblasti, industrijsku osnovu regiona i poslednji veliki ukrajinski odbrambeni pojas u DNR.
Ako Ukrajina izgubi Slavjansk i Kramatorsk, Kijev gubi ne samo teritoriju, već i politički argument da i dalje kontroliše najvažniji deo Donbasa. Ako ih zadrži, rusko napredovanje ka potpunom zauzimanju Donjecke oblasti ostaje usporeno, skupo i krvavo.
Zato se naredna faza rata sve jasnije sabija u jedan pravac: posle Konstantinovke, pogled Moskve ide na Slavjansk i Kramatorsk. Kijev već izvlači ono što ne sme da ostane zarobljeno, a ruska strana ovu bitku predstavlja kao ključni korak ka potpunom preuzimanju Donbasa.
Slovački premijer Robert Fico podržao je predsednika Evropskog saveta Antonija Koštu u pokušaju da obnovi direktne kontakte Evropske unije sa Rusijom, tvrdeći da isti stav deli „nekoliko premijera“ u EU, iako nije naveo imena država na koje misli.
Raketna opasnost proglašena je na celoj teritoriji Moskovske oblasti, a upozorenja su istovremeno aktivirana u još najmanje šest ruskih regiona — Čuvašiji, Tatarstanu, Samarskoj, Penzenskoj, Uljanovskoj i Orenburškoj oblasti.
Ruske snage pokušavaju da ukrajinski "pojas tvrđava" između Slavjanska i Kramatorska uhvate u velika klešta, istovremeno napadajući sa severa preko Limana i sa juga preko Konstantinovke, ocenjuje austrijski pukovnik i vojni analitičar Markus Rajsner.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski tvrdi da će glavni pravac ruskih operacija ostati Konstantinovka–Slavjansk–Kramatorsk, ali upozorava da bi Moskva, ukoliko prikupi dodatne snage, kasnije mogla da ih prebaci na druge delove fronta radi stvaranja „tampon-zone“.
Ruske snage približile su se na oko pet kilometara od južne periferije Dobropolja nakon preuzimanja Matjaševa, Vodjanskog i Krasnopodolja, izjavio je lider Donjecke Narodne Republike Denis Pušilin.
Dokumenti i materijalna sredstva iz Kramatorska već se prebacuju u Perečin, na krajnjem zapadu Ukrajine, dok Kijev istovremeno menja komandanta korpusa koji drži odbranu Kramatorska i Slavjanska, tvrde ruski bezbednosni izvori, dok je kadrovsku promenu potvrdila i Ukrajinska pravda.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Slovački premijer Robert Fico podržao je predsednika Evropskog saveta Antonija Koštu u pokušaju da obnovi direktne kontakte Evropske unije sa Rusijom, tvrdeći da isti stav deli „nekoliko premijera“ u EU, iako nije naveo imena država na koje misli.
Bivši lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski godinama pre rata tvrdio je da će Ukrajina biti samo prvi od četiri velika fronta šireg sukoba Zapada i Rusije — a među njima je navodio i Balkan.
Samo 10 odsto Nemaca zadovoljno je radom vlade kancelara Fridriha Merca, dok čak 88 odsto ocenjuje njen učinak negativno, pokazuje najnovije istraživanje Infratest dimapa.
Na današnji dan podsećamo na jedan od najdramatičnijih i najvažnijih trenutaka u savremenoj srpskoj istoriji, kada je nepokolebljivi vojnički duh generala Ratka Mladića stao na crtu zapadnim ultimatumima i svetskim moćnicima.
U srcu Prištine, na Trgu Skenderbeg, organizovan je jezivi zločinački skup na kojem se okupilo više od 150.000 ekstremista koji su uglas vikali "UČK", veličajući tako zločinačku Oslobodilačku vojsku Kosova. Tim povodom u Kolegijum uživo se uključio naš dopisnik Lazar Stević.
Lider Srpske radikalne stranke prof. dr Vojislav Šešelj gostovao je na Informer TV gde je u svom prepoznatljivom stilu saopštio srpskoj javnosti vest da je preminula ozloglašena haška sudija Flavija Latanci.
Govoreći o aktuelnoj situaciji oko suđenja vođama terorističke OVK u Hagu, Milovan Drecun je u emisiji Kolegijum uživo razotkrio pozadinu pritisaka iz međunarodne zajednice, posebno se osvrnuvši na skandalozne izjave Ričarda Grenela da Zapadu odgovara oslobađanje Tačija.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Lažno predstavljanje kao policajac nije samo prevara, već ozbiljna zloupotreba poverenja građana. Slučaj iz Kruševca ponovo je otvorio pitanje koliko ovakve obmane mogu biti opasne, a kako za naš portal ocenjuje kriminolog Ratomir Antonović, iza njih se najčešće krije pokušaj da se od građana izvuče novac i ostvari materijalna korist.
Strahinja Stojanović (35) ubijen je pre šest godina, 13. septembra 2020. godine, u Beogradu. Njegov život okončan je u stravičnoj eksploziji kada je bomba postavljena ispod njegovog "bmw X5" aktivirana u Ulici omladinskih brigada.
U Pokrajinskom sudu u Gracu održano je suđenje četvorici državljana Slovenije i Srbije koji su bili deo međunarodne prevare sa lizingom automobila. Vozila su, nakon što su pribavljena na prevaru, završavala širom Balkana.
Lejdi Gaga i njen verenik Majkl Polanski navodno su postali roditelji. Vest su preneli pojedini strani mediji, ali poznata pevačica i njen partner još se nisu javno oglasili povodom prinove.
Iako su decenijama tumačili ljubavne parove na filmu i televiziji, jedno pravilo između Milene Dravić i Ljubiše Samardžića nikada nije prekršeno, čak ni u najromantičnijim scenama.
Kupovina novog telefona ne mora da bude nešto što se ponavlja svake dve ili tri godine. Kada je reč o Ajfonu, dužina korišćenja zavisi od nekoliko faktora, pre svega od softverske podrške, stanja baterije i mogućnosti samog uređaja.
Pevačica Nataša Kojić doputovala je specijalno iz Amerike zbog koncerta svog oca Dragana Kojića Kebe i po prvi put javno progovorila o bratovoj prinovi koja je na putu.
Popularni denser Nenad Kostrešević, poznatiji kao Neša Twins priznao je da je upravo on "krivac" za upoznavanje koleginice Mine Kostić sa verenikom Manetom Ćuruvijom Kaperom.
Pevačica Aleksandra Prijović pojavila se u dugačkoj beloj haljini svetskog brenda na koncertu u Nišu, gde se okupio veliki broj poštovalaca njenog lika i dela.
Pevač Bane Mojićević zatekao je sve u studiju i pokraj malih ekrana, kada je ispričao da je Žika Jakšić od njega tražio da glumi dečka koleginici Slavici Ćukteraš.
Pevačica Snežana Đurišić pojavila se na koncertu Dragana Kojića Kebe, te je progovorila o odlasku Ane Bekute iz žirija muzičkog takmičenja "Zvezde Granda", ali i dolasku Dragene Mirković.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.