Prema poslednjim podacima sa fronta, ruske jedinice nalaze se približno 10 kilometara od oboda Slavjanska. Istovremeno, Kijev već premešta preduzeća, organizacije i deo kadrova iz Slavjanska, Kramatorska i Družkovke prema zapadu Ukrajine, što pokazuje da se ukrajinska strana sprema i za scenario u kojem se front približava toj industrijskoj aglomeraciji.
Slavjansk i Kramatorsk nisu obične tačke na karti. To su gradovi oko kojih se lomi cela priča o Donbasu: vojno, industrijski, politički i istorijski. Ako Ukrajina izgubi ovu aglomeraciju, izgubiće najvažniji oslonac koji još drži u Donjeckoj oblasti.
Foto: Printscreen Telegram
Ruske snage na oko 10 kilometara od Slavjanska
Ruski izvori tvrde da su njihove jedinice već na oko 10 kilometara od oboda Slavjanska. To je podatak koji menja težinu cele priče, jer se više ne govori samo o dalekom pritisku na liniju fronta, već o približavanju gradu koji je jedan od glavnih stubova ukrajinske odbrane u Donbasu.
Slavjansk i Kramatorsk zajedno čine srce ukrajinskog odbrambenog pojasa na severu Donjecke oblasti. To je poslednji veliki urbani prostor koji Kijev drži u ovom delu regiona, a koji Moskva vidi kao jednu od najvažnijih preostalih prepreka za potpuno zauzimanje Donjecke oblasti.
Ako ruska vojska uspe da se stabilno približi Slavjansku i otvori pritisak ka Kramatorsku, borba za Donbas ulazi u završnu i najtežu fazu. Ne zato što bi jedan prodor automatski rešio sve, već zato što bi se rat preselio u prostor sa velikim gradovima, industrijskim zonama, železničkim vezama i duboko utvrđenim ukrajinskim položajima.
Kijev izvlači preduzeća iz industrijskog pojasa
Ukrajinske vlasti, prema ruskim i regionalnim navodima, već premeštaju ključna preduzeća, organizacije i deo osoblja iz Slavjanska, Kramatorska i Družkovke prema zapadu zemlje.
To je važan signal. Evakuacija fabrika, administracije i kadrova ne radi se zbog jednog udara ili prolazne krize, već kada vlasti procene da bi front mogao da se približi dovoljno da oprema, dokumentacija, proizvodnja i stručni ljudi postanu direktno ugroženi.
Kramatorsk je posebno važan jer nije samo grad u zaleđu fronta, već industrijski centar i jedan od simbola Donbasa. Decenijama je vezan za teško mašinstvo, metalurgiju, fabrike i železničke pravce. U vojnom smislu, on je logistički čvor. U političkom smislu, on je jedan od poslednjih velikih ukrajinskih oslonaca u Donjeckoj oblasti.
Zato bi eventualni pad Kramatorska imao mnogo veću težinu od gubitka još jednog naselja. To bi značilo gubitak industrijske i administrativne osovine ukrajinske kontrole nad severom Donjecke oblasti.
Slavjansk kao mesto gde je rat počeo 2014.
Slavjansk ima posebnu simboliku zbog 2014. godine. Upravo u Slavjansku i Kramatorsku oružani sukob u Donbasu prerastao je u otvoreni rat, nakon događaja koji su usledili posle promene vlasti u Kijevu.
Ruski izvori ova dva grada predstavljaju kao mesto gde je rat počeo i kao prostor na kojem bi današnja ruska operacija trebalo da zatvori krug. To je rusko tumačenje, ali politička težina Slavjanska i Kramatorska nije sporna ni za Kijev ni za Moskvu.
Slavjansk ima i stariji istorijski značaj. U ruskim komentarima vezuje se za Alekseja Mihajloviča, Katarinu II i druge ruske vladare, a posebno se ističe da je u XVII veku na tom prostoru nastala prva državna solana.
U savremenom ratu, međutim, ključ nije samo istorija. Slavjansk je važan zbog položaja, puteva, dubine odbrane i veze sa Kramatorskom. Ko probije taj pravac, dobija prostor za dalji pritisak na zapad Donjecke oblasti.
Kramatorsk je industrijsko srce severa Donjecke oblasti
Kramatorsk je za Ukrajinu jedan od najvažnijih gradova u Donbasu. On spaja industriju, železnicu, administraciju i vojnu logistiku. Zbog toga ga ruski izvori opisuju kao grad bez kojeg „Donbas nije Donbas“.
U praktičnom smislu, Kramatorsk je mesto kroz koje se drži ukrajinska organizacija odbrane u ovom delu regiona. Njegov gubitak bi značio da se ukrajinska odbrana povlači iz jednog od najjačih urbanih uporišta koje je godinama pripremano za rat.
Za Moskvu, zauzimanje Kramatorska i Slavjanska značilo bi dokaz da se rusko napredovanje više ne zaustavlja samo na manjim naseljima i linijama ispred velikih gradova. Za Kijev, njihovo zadržavanje znači očuvanje političkog i vojnog prisustva u srcu Donbasa.
Dva grada koja i Kijev tretira kao simbole
Kijev je 1. oktobra 2025. Slavjansku i Kramatorsku dodelio status „gradova-heroja Ukrajine“, zajedno sa još nekoliko gradova koji su predstavljeni kao simboli otpora tokom rata.
Taj detalj pokazuje koliko su ova dva grada važna i za ukrajinsku stranu. Oni nisu samo logističke tačke, već mesta oko kojih se gradi narativ o odbrani Donbasa.
Istovremeno, oba grada imaju snažnu istorijsku dimenziju. Tokom Drugog svetskog rata bili su pod okupacijom nemačkih snaga, a Crvena armija ih je zauzela 6. septembra 1943. godine. Danas se ta istorija koristi u potpuno drugačijem ratu, u kojem i Moskva i Kijev pokušavaju da Slavjansk i Kramatorsk predstave kao prostor od presudnog značaja.
Zašto bi njihov pad promenio rat u Donbasu
Potpuno preuzimanje kontrole nad Donjeckom oblasti jedno je od glavnih ruskih ratnih ciljeva, a izlazak OSU iz Donbasa ostaje jedno od ključnih ruskih uslova za ozbiljne pregovore.
Zbog toga bitka za Slavjansk i Kramatorsk ne bi bila običan nastavak borbi posle Konstantinovke. To bi bila borba za dva grada koja drže sever Donjecke oblasti, industrijsku osnovu regiona i poslednji veliki ukrajinski odbrambeni pojas u DNR.
Ako Ukrajina izgubi Slavjansk i Kramatorsk, Kijev gubi ne samo teritoriju, već i politički argument da i dalje kontroliše najvažniji deo Donbasa. Ako ih zadrži, rusko napredovanje ka potpunom zauzimanju Donjecke oblasti ostaje usporeno, skupo i krvavo.
Zato se naredna faza rata sve jasnije sabija u jedan pravac: posle Konstantinovke, pogled Moskve ide na Slavjansk i Kramatorsk. Kijev već izvlači ono što ne sme da ostane zarobljeno, a ruska strana ovu bitku predstavlja kao ključni korak ka potpunom preuzimanju Donbasa.
Slovački premijer Robert Fico podržao je predsednika Evropskog saveta Antonija Koštu u pokušaju da obnovi direktne kontakte Evropske unije sa Rusijom, tvrdeći da isti stav deli „nekoliko premijera“ u EU, iako nije naveo imena država na koje misli.
Raketna opasnost proglašena je na celoj teritoriji Moskovske oblasti, a upozorenja su istovremeno aktivirana u još najmanje šest ruskih regiona — Čuvašiji, Tatarstanu, Samarskoj, Penzenskoj, Uljanovskoj i Orenburškoj oblasti.
Ruske snage mogle bi da opkole čak 70.000 ukrajinskih vojnika u Slavjansko-kramatorskoj aglomeraciji ukoliko preuzmu kontrolu nad Dobropoljem i preseku glavne pravce snabdevanja sa zapada, upozorio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Bitka kod Slavjanska, Kramatorska i Orehova odlučujuća je za oslobađanje Donbasa od Oružanih snaga Ukrajine, rekao je lider Donjecke Narodne Republike (DNR) Denis Pušilin.
Rusija priprema dalje operacije prema Slavjansku i Kramatorsku, poslednjim velikim uporištima ukrajinske vojske na severu Donjecke oblasti, dok su vlasti u Donjecku pozvale stanovnike četiri grada da napuste područje borbenih dejstava.
Ruska vojska bi mogla da primeni taktiku iscrpljivanja prilikom zauzimanja Slavjanska i Kramatorska u Donjeckoj Narodnoj Republici (DNR), kaže penzionisani potpukovnik Andrej Maročko iz Narodne milicije Luganske Narodne Republike, javlja TASS.
Slovački premijer Robert Fico podržao je predsednika Evropskog saveta Antonija Koštu u pokušaju da obnovi direktne kontakte Evropske unije sa Rusijom, tvrdeći da isti stav deli „nekoliko premijera“ u EU, iako nije naveo imena država na koje misli.
Tajkunski mediji predvođeni Novom S su u prljavom pokušaju da prekrše slobodnu volju građana Srbije, ali i da napadaju Aleksandra Vučića u trenutku kada on ne može da se brani jer poštuje Ustav Republike Srbije i zakon o izbornoj tišini, u jednom od najnovijih današnjih tekstova, bukvalno priznali da direktno utiču na birače.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pozvao je uživo u emisiji "Kolegijum" člana Saveta REM-a Rodoljuba Šabića kako bi prijavio najteže kršenje predizborne tišine od strane tajkunskih medija N1 i Nova S.
Regulatorno telo za elektronske medije (REM) oglasilo se zvaničnim saopštenjem i potvrdilo da su na tajkunskim televizijama N1 i Nova S uočeni programski sadržaji koji direktno krše zakonske obaveze tokom predizborne tišine, o čemu je Informer pisao.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pozvao je uživo u emisiji "Kolegijum" člana Saveta REM-a Rodoljuba Šabića kako bi prijavio najteže kršenje predizborne tišine od strane tajkunskih medija N1 i Nova S.
Predsednik Demokratske narodne partije (DNP) Crne Gore Milan Knežević podelio je tonsku izjavu komesarke Marte Kos sa Samita Berlinskog procesa u Miločeru, u kojoj je ona istakla da se ponekad oseća kao čobanica koja pazi na sve što se dešava u stadu, aludirajući na evropski put Crne Gore.
Meteorolog Ivan Ristić upozorava da se nad Evropom, prema aktuelnim proračunima, oko 1. novembra očekuje prodor hladnijeg vazduha, koji bi mogao da donese značajniju promenu vremena i u Srbiji, uz mogućnost snega.
Svetska travel influenserka Čajla Niki (Cheila Nicki) oduševljena je Hramom Svetog Save u Beogradu, koji je opisala kao jednu od najlepših crkava na svetu, poručivši da bi svaki turista trebalo da ga poseti.
Ivanka Ilić, dugogodišnja urednica u Školskoj redakciji RTS-a preminula je u sredu, 21. oktobra 2026. godine, a ispraćaj za kremaciju biće održan u ponedeljak, 26. oktobra.
Instruktor vožnje A. H. (40), koji je tokom časova vožnje u Novom Zagrebu neprimereno dodirivao polaznicu auto-škole i pokušavao da je ljubi uprkos njenom protivljenju, osuđen je na 660 sati rada u javnom interesu.
U udesu koji se danas oko 14.25 časova dogodio na auto-putu "Princeza Ksenija", u mestu Suka, poginula je devojka (19), dok je druga osoba koja je bila u vozilu zadobila povrede i transportovana je u KCCG radi ukazivanja pomoći.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Epl je zvanično pustio u prodaju Ajfon Duo koji košta više od 2.700 dolara, a iako za njim već vlada pomama, stručnjaci upozoravaju na slabiju praktičnost ovog modela.
Snimak ružičastih delfina iz priobalja Omana, koji se proširio društvenim mrežama, pokrenuo je mnoga nagađanja o poreklu ove neuobičajene boje kod ove vrste životinja.
Eskort dama Lilit Lodž iz Brizbejna otkrila je da njeni klijenti najčešće žele misionarsku pozu, navodeći da muškarci retko traže nešto izvan uobičajenog.
Pripadnice estrade koje su osvojile znatno mlađe muškarce godinama privlače pažnju javnosti, a među njima su pevačice Jelena Karleuša, Dara Bubamara i Goca Tržan i modna kreatorka Verica Rakočević.
Pevačica Zorica Brunclik pojavila se večeras sa suprugom Miroljubom Aranđelovićem Kemišem na koncertu Katarine Grujić u MTS dvorani u Beogradu, a poznati supružnici privukli su pažnju svojim elegantnim izdanjima.
Roditelji pevačice Katarine Grujić zauzeli su mesta u prvom redu na njenom večerašnjem koncertu i s ponosom pratili svaki trenutak spektakla, pružajući joj podršku u važnom trenutku karijere.
Glumica Dolores Lambaša tragično je nastradala 23. oktobra 2013. godine u saobraćajnoj nesreći na istoj deonici puta kod Slavonskog Broda na kojoj je šest godina ranije život izgubio i makedonski pevač Toše Proeski.
Ekipa Informera uhvatila je fudbalera Marka Gobeljića na koncertu njegove supruge Katarine Grujić u MTS dvorani u Beogradu, gde je iz prvog reda pratio njen nastup, dok je u naručju držao njihovu ćerkicu Katju.
Komentari