Prema poslednjim podacima sa fronta, ruske jedinice nalaze se približno 10 kilometara od oboda Slavjanska. Istovremeno, Kijev već premešta preduzeća, organizacije i deo kadrova iz Slavjanska, Kramatorska i Družkovke prema zapadu Ukrajine, što pokazuje da se ukrajinska strana sprema i za scenario u kojem se front približava toj industrijskoj aglomeraciji.
Slavjansk i Kramatorsk nisu obične tačke na karti. To su gradovi oko kojih se lomi cela priča o Donbasu: vojno, industrijski, politički i istorijski. Ako Ukrajina izgubi ovu aglomeraciju, izgubiće najvažniji oslonac koji još drži u Donjeckoj oblasti.
Foto: Printscreen Telegram
Ruske snage na oko 10 kilometara od Slavjanska
Ruski izvori tvrde da su njihove jedinice već na oko 10 kilometara od oboda Slavjanska. To je podatak koji menja težinu cele priče, jer se više ne govori samo o dalekom pritisku na liniju fronta, već o približavanju gradu koji je jedan od glavnih stubova ukrajinske odbrane u Donbasu.
Slavjansk i Kramatorsk zajedno čine srce ukrajinskog odbrambenog pojasa na severu Donjecke oblasti. To je poslednji veliki urbani prostor koji Kijev drži u ovom delu regiona, a koji Moskva vidi kao jednu od najvažnijih preostalih prepreka za potpuno zauzimanje Donjecke oblasti.
Ako ruska vojska uspe da se stabilno približi Slavjansku i otvori pritisak ka Kramatorsku, borba za Donbas ulazi u završnu i najtežu fazu. Ne zato što bi jedan prodor automatski rešio sve, već zato što bi se rat preselio u prostor sa velikim gradovima, industrijskim zonama, železničkim vezama i duboko utvrđenim ukrajinskim položajima.
Kijev izvlači preduzeća iz industrijskog pojasa
Ukrajinske vlasti, prema ruskim i regionalnim navodima, već premeštaju ključna preduzeća, organizacije i deo osoblja iz Slavjanska, Kramatorska i Družkovke prema zapadu zemlje.
To je važan signal. Evakuacija fabrika, administracije i kadrova ne radi se zbog jednog udara ili prolazne krize, već kada vlasti procene da bi front mogao da se približi dovoljno da oprema, dokumentacija, proizvodnja i stručni ljudi postanu direktno ugroženi.
Kramatorsk je posebno važan jer nije samo grad u zaleđu fronta, već industrijski centar i jedan od simbola Donbasa. Decenijama je vezan za teško mašinstvo, metalurgiju, fabrike i železničke pravce. U vojnom smislu, on je logistički čvor. U političkom smislu, on je jedan od poslednjih velikih ukrajinskih oslonaca u Donjeckoj oblasti.
Zato bi eventualni pad Kramatorska imao mnogo veću težinu od gubitka još jednog naselja. To bi značilo gubitak industrijske i administrativne osovine ukrajinske kontrole nad severom Donjecke oblasti.
Slavjansk kao mesto gde je rat počeo 2014.
Slavjansk ima posebnu simboliku zbog 2014. godine. Upravo u Slavjansku i Kramatorsku oružani sukob u Donbasu prerastao je u otvoreni rat, nakon događaja koji su usledili posle promene vlasti u Kijevu.
Ruski izvori ova dva grada predstavljaju kao mesto gde je rat počeo i kao prostor na kojem bi današnja ruska operacija trebalo da zatvori krug. To je rusko tumačenje, ali politička težina Slavjanska i Kramatorska nije sporna ni za Kijev ni za Moskvu.
Slavjansk ima i stariji istorijski značaj. U ruskim komentarima vezuje se za Alekseja Mihajloviča, Katarinu II i druge ruske vladare, a posebno se ističe da je u XVII veku na tom prostoru nastala prva državna solana.
U savremenom ratu, međutim, ključ nije samo istorija. Slavjansk je važan zbog položaja, puteva, dubine odbrane i veze sa Kramatorskom. Ko probije taj pravac, dobija prostor za dalji pritisak na zapad Donjecke oblasti.
Kramatorsk je industrijsko srce severa Donjecke oblasti
Kramatorsk je za Ukrajinu jedan od najvažnijih gradova u Donbasu. On spaja industriju, železnicu, administraciju i vojnu logistiku. Zbog toga ga ruski izvori opisuju kao grad bez kojeg „Donbas nije Donbas“.
U praktičnom smislu, Kramatorsk je mesto kroz koje se drži ukrajinska organizacija odbrane u ovom delu regiona. Njegov gubitak bi značio da se ukrajinska odbrana povlači iz jednog od najjačih urbanih uporišta koje je godinama pripremano za rat.
Za Moskvu, zauzimanje Kramatorska i Slavjanska značilo bi dokaz da se rusko napredovanje više ne zaustavlja samo na manjim naseljima i linijama ispred velikih gradova. Za Kijev, njihovo zadržavanje znači očuvanje političkog i vojnog prisustva u srcu Donbasa.
Dva grada koja i Kijev tretira kao simbole
Kijev je 1. oktobra 2025. Slavjansku i Kramatorsku dodelio status „gradova-heroja Ukrajine“, zajedno sa još nekoliko gradova koji su predstavljeni kao simboli otpora tokom rata.
Taj detalj pokazuje koliko su ova dva grada važna i za ukrajinsku stranu. Oni nisu samo logističke tačke, već mesta oko kojih se gradi narativ o odbrani Donbasa.
Istovremeno, oba grada imaju snažnu istorijsku dimenziju. Tokom Drugog svetskog rata bili su pod okupacijom nemačkih snaga, a Crvena armija ih je zauzela 6. septembra 1943. godine. Danas se ta istorija koristi u potpuno drugačijem ratu, u kojem i Moskva i Kijev pokušavaju da Slavjansk i Kramatorsk predstave kao prostor od presudnog značaja.
Zašto bi njihov pad promenio rat u Donbasu
Potpuno preuzimanje kontrole nad Donjeckom oblasti jedno je od glavnih ruskih ratnih ciljeva, a izlazak OSU iz Donbasa ostaje jedno od ključnih ruskih uslova za ozbiljne pregovore.
Zbog toga bitka za Slavjansk i Kramatorsk ne bi bila običan nastavak borbi posle Konstantinovke. To bi bila borba za dva grada koja drže sever Donjecke oblasti, industrijsku osnovu regiona i poslednji veliki ukrajinski odbrambeni pojas u DNR.
Ako Ukrajina izgubi Slavjansk i Kramatorsk, Kijev gubi ne samo teritoriju, već i politički argument da i dalje kontroliše najvažniji deo Donbasa. Ako ih zadrži, rusko napredovanje ka potpunom zauzimanju Donjecke oblasti ostaje usporeno, skupo i krvavo.
Zato se naredna faza rata sve jasnije sabija u jedan pravac: posle Konstantinovke, pogled Moskve ide na Slavjansk i Kramatorsk. Kijev već izvlači ono što ne sme da ostane zarobljeno, a ruska strana ovu bitku predstavlja kao ključni korak ka potpunom preuzimanju Donbasa.
Slovački premijer Robert Fico podržao je predsednika Evropskog saveta Antonija Koštu u pokušaju da obnovi direktne kontakte Evropske unije sa Rusijom, tvrdeći da isti stav deli „nekoliko premijera“ u EU, iako nije naveo imena država na koje misli.
Raketna opasnost proglašena je na celoj teritoriji Moskovske oblasti, a upozorenja su istovremeno aktivirana u još najmanje šest ruskih regiona — Čuvašiji, Tatarstanu, Samarskoj, Penzenskoj, Uljanovskoj i Orenburškoj oblasti.
Ruske bespilotne letelice „Geranj“ pogodile su benzinsku pumpu i cisternu sa gorivom namenjenim Oružanim snagama Ukrajine (OSU) na pravcu Slavjanska i Kramatorska.
Borbe na istoku Ukrajine ulaze u novu fazu, a glavna tačka pritiska sve više postaje slavjansko-kramatorska aglomeracija, najvažniji preostali ukrajinski bedem u Donbasu.
Ruske snage stigle su na oko osam do devet kilometara od Slavjanska, jednog od ključnih gradova ukrajinske odbrane u Donbasu, a najnoviji snimci sa fronta zapadno od Raj-Aleksandrovke potvrđuju procenu koju je izneo predsednik Rusije Vladimir Putin.
Ruska vojska zauzela je Raj-Aleksandrovku u Donbasu, naselje koje je OSU tri meseca pretvarao u tvrdo odbrambeno čvorište istočno od Slavjanska i Kramatorska.
Tri osobe su poginule, pet je povređeno, a više od stotinu privatnih kuća je oštećeno u ruskom napadu na Slavjansk, u Donjeckoj oblasti Ukrajine, saopštile su lokalne vlasti.
Kijev već računa na mogućnost da uskoro izgubi Konstantinovku, Družkovku i Kramatorsk, a posle toga i celu slavjansko-kramatorsku aglomeraciju, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Slovački premijer Robert Fico podržao je predsednika Evropskog saveta Antonija Koštu u pokušaju da obnovi direktne kontakte Evropske unije sa Rusijom, tvrdeći da isti stav deli „nekoliko premijera“ u EU, iako nije naveo imena država na koje misli.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je tokom "Kolegijuma" da su se blokaderi okupili i sastančili u jednom lokalu u Beogradu, a povod za to su bili predstojeći izbori u Srbiji.
Američki senator Lindzi Grejem je svega nekoliko sati pre smrti rekao da „ne može sada da umre“ jer još mora da progura nove sankcije Rusiji, „sredi Iran“ i završi normalizaciju odnosa Izraela i Saudijske Arabije.
Doktor Milan Lazarević, direktor Univerzitetskog kliničkog centra Niš, poručio je gostujući na televiziji Pink da se zdravstveni sistem u Srbiji temeljno menja, konkretnim ulaganjima, jasnom politikom i radom na terenu.
Lider Srpske napredne stranke i savetnik predsednika Republike za regionalna pitanja Miloš Vučević izjavio je u emisiji „Lice nacije“ na Televiziji Pančevo da je politički dijalog nasušna potreba, a govorio je i o neophodnosti kadrovskog osveženja i provetravanja unutar Srpske napredne stranke.
Manastir Ždrebaonik kod Danilovgrada čuva mošti Svetog Arsenija Sremca koje su seljene preko 20 puta, bežale od Turaka i uvek se čudesno vraćale na isto mesto.
Vremenska prognoza za ponedeljak, 13. jul donosi promenljivo oblačno vreme sa sunčanim intervalima, a od srede nas ponovo očekuju pljuskovi i grmljavina.
Kriminolog Dejan Radenković objasnio je da svaka organizovana kriminalna grupa počiva na strogo utvrđenoj hijerarhiji, a na vrhu poramide je vođa te kriminalne organizacije. U retkim slučajevima može se raditi i o užem krugu ljudi koji odlučuju i upravljaju delovanjima grupe, ali ono što je "pokretač" njihovih ciljeva je novac.
Devojka (21) iz Srbije poginula je, dok je 16 osoba povređeno, među kojima šestoro dece u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se juče dogodila u mestu Lipci, na magistralnom putu Kotor–Nikšić u Crnoj Gori. Jedno povređeno dete prevezeno je u Klinički centar u Podgorici i u kritičnom je stanju.
Roko iz Dubrovnika, dečak od 15 godina, čudesno se oporavlja u zagrebačkoj bolnici nakon što je u aprilu preživeo strujni udar od 35.000 volti na trafostanici, koji mu je spržio čak 80 odsto tela.
Svi putnici iz kombija koji je u nedelju učestvovao u udesu u mestu Lipci na putu Kotor-Nikšić su državljani Srbije, pri čemu je jedna mlađa osoba preminula posle pokušaja reanimacije, a njih 16 je povređeno, izjavio je sinoć direktor Specijalne bolnice za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju "Vaso Ćuković“ u Risnu Dino Panjako.
U Preševu je policiji prijavljen slučaj tuče i ubadanja nožem, posle svađe koja je izbila između stanovnika Preševa i Rusa, koji živi u ovdašnjem Prihvatnom centru za migrante.
Glumica Zendaja razbesnela je svoje fanove nakon što se saznalo da joj je haljina za premijeru filma "Odiseja" u Londonu dostavljena privatnim avionom.
Veliko finale Vimbldona između Janika Sinera i Aleksandra Zvereva okupilo je svetsku elitu, ali najveću pažnju prisutnih i brojnih fotografa privukao je dolazak britanske kraljevske porodice.
Tržište računara ulazi u novu fazu krize, uređaja se prodaje manje, ali su oni skuplji nego ikada. Razlog je globalna nestašica memorijskih čipova, koja je podigla cene u celoj industriji.
Mnogi misle da su već isprobali sve, ali jedna tehnika poslednjih meseci privlači ogromnu pažnju i pokreće brojne razgovore. Ova poza donosi potpuno drugačiju dinamiku među partnerima.
Pevačica Mia Borisavljević je u intervjuu za Informer šokirala javnost otvorenim priznanjem o svojim navikama, novcu i braku sa kolegom Bojanom Grujićem.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.