Prema poslednjim podacima sa fronta, ruske jedinice nalaze se približno 10 kilometara od oboda Slavjanska. Istovremeno, Kijev već premešta preduzeća, organizacije i deo kadrova iz Slavjanska, Kramatorska i Družkovke prema zapadu Ukrajine, što pokazuje da se ukrajinska strana sprema i za scenario u kojem se front približava toj industrijskoj aglomeraciji.
Slavjansk i Kramatorsk nisu obične tačke na karti. To su gradovi oko kojih se lomi cela priča o Donbasu: vojno, industrijski, politički i istorijski. Ako Ukrajina izgubi ovu aglomeraciju, izgubiće najvažniji oslonac koji još drži u Donjeckoj oblasti.
Foto: Printscreen Telegram
Ruske snage na oko 10 kilometara od Slavjanska
Ruski izvori tvrde da su njihove jedinice već na oko 10 kilometara od oboda Slavjanska. To je podatak koji menja težinu cele priče, jer se više ne govori samo o dalekom pritisku na liniju fronta, već o približavanju gradu koji je jedan od glavnih stubova ukrajinske odbrane u Donbasu.
Slavjansk i Kramatorsk zajedno čine srce ukrajinskog odbrambenog pojasa na severu Donjecke oblasti. To je poslednji veliki urbani prostor koji Kijev drži u ovom delu regiona, a koji Moskva vidi kao jednu od najvažnijih preostalih prepreka za potpuno zauzimanje Donjecke oblasti.
Ako ruska vojska uspe da se stabilno približi Slavjansku i otvori pritisak ka Kramatorsku, borba za Donbas ulazi u završnu i najtežu fazu. Ne zato što bi jedan prodor automatski rešio sve, već zato što bi se rat preselio u prostor sa velikim gradovima, industrijskim zonama, železničkim vezama i duboko utvrđenim ukrajinskim položajima.
Kijev izvlači preduzeća iz industrijskog pojasa
Ukrajinske vlasti, prema ruskim i regionalnim navodima, već premeštaju ključna preduzeća, organizacije i deo osoblja iz Slavjanska, Kramatorska i Družkovke prema zapadu zemlje.
To je važan signal. Evakuacija fabrika, administracije i kadrova ne radi se zbog jednog udara ili prolazne krize, već kada vlasti procene da bi front mogao da se približi dovoljno da oprema, dokumentacija, proizvodnja i stručni ljudi postanu direktno ugroženi.
Kramatorsk je posebno važan jer nije samo grad u zaleđu fronta, već industrijski centar i jedan od simbola Donbasa. Decenijama je vezan za teško mašinstvo, metalurgiju, fabrike i železničke pravce. U vojnom smislu, on je logistički čvor. U političkom smislu, on je jedan od poslednjih velikih ukrajinskih oslonaca u Donjeckoj oblasti.
Zato bi eventualni pad Kramatorska imao mnogo veću težinu od gubitka još jednog naselja. To bi značilo gubitak industrijske i administrativne osovine ukrajinske kontrole nad severom Donjecke oblasti.
Slavjansk kao mesto gde je rat počeo 2014.
Slavjansk ima posebnu simboliku zbog 2014. godine. Upravo u Slavjansku i Kramatorsku oružani sukob u Donbasu prerastao je u otvoreni rat, nakon događaja koji su usledili posle promene vlasti u Kijevu.
Ruski izvori ova dva grada predstavljaju kao mesto gde je rat počeo i kao prostor na kojem bi današnja ruska operacija trebalo da zatvori krug. To je rusko tumačenje, ali politička težina Slavjanska i Kramatorska nije sporna ni za Kijev ni za Moskvu.
Slavjansk ima i stariji istorijski značaj. U ruskim komentarima vezuje se za Alekseja Mihajloviča, Katarinu II i druge ruske vladare, a posebno se ističe da je u XVII veku na tom prostoru nastala prva državna solana.
U savremenom ratu, međutim, ključ nije samo istorija. Slavjansk je važan zbog položaja, puteva, dubine odbrane i veze sa Kramatorskom. Ko probije taj pravac, dobija prostor za dalji pritisak na zapad Donjecke oblasti.
Kramatorsk je industrijsko srce severa Donjecke oblasti
Kramatorsk je za Ukrajinu jedan od najvažnijih gradova u Donbasu. On spaja industriju, železnicu, administraciju i vojnu logistiku. Zbog toga ga ruski izvori opisuju kao grad bez kojeg „Donbas nije Donbas“.
U praktičnom smislu, Kramatorsk je mesto kroz koje se drži ukrajinska organizacija odbrane u ovom delu regiona. Njegov gubitak bi značio da se ukrajinska odbrana povlači iz jednog od najjačih urbanih uporišta koje je godinama pripremano za rat.
Za Moskvu, zauzimanje Kramatorska i Slavjanska značilo bi dokaz da se rusko napredovanje više ne zaustavlja samo na manjim naseljima i linijama ispred velikih gradova. Za Kijev, njihovo zadržavanje znači očuvanje političkog i vojnog prisustva u srcu Donbasa.
Dva grada koja i Kijev tretira kao simbole
Kijev je 1. oktobra 2025. Slavjansku i Kramatorsku dodelio status „gradova-heroja Ukrajine“, zajedno sa još nekoliko gradova koji su predstavljeni kao simboli otpora tokom rata.
Taj detalj pokazuje koliko su ova dva grada važna i za ukrajinsku stranu. Oni nisu samo logističke tačke, već mesta oko kojih se gradi narativ o odbrani Donbasa.
Istovremeno, oba grada imaju snažnu istorijsku dimenziju. Tokom Drugog svetskog rata bili su pod okupacijom nemačkih snaga, a Crvena armija ih je zauzela 6. septembra 1943. godine. Danas se ta istorija koristi u potpuno drugačijem ratu, u kojem i Moskva i Kijev pokušavaju da Slavjansk i Kramatorsk predstave kao prostor od presudnog značaja.
Zašto bi njihov pad promenio rat u Donbasu
Potpuno preuzimanje kontrole nad Donjeckom oblasti jedno je od glavnih ruskih ratnih ciljeva, a izlazak OSU iz Donbasa ostaje jedno od ključnih ruskih uslova za ozbiljne pregovore.
Zbog toga bitka za Slavjansk i Kramatorsk ne bi bila običan nastavak borbi posle Konstantinovke. To bi bila borba za dva grada koja drže sever Donjecke oblasti, industrijsku osnovu regiona i poslednji veliki ukrajinski odbrambeni pojas u DNR.
Ako Ukrajina izgubi Slavjansk i Kramatorsk, Kijev gubi ne samo teritoriju, već i politički argument da i dalje kontroliše najvažniji deo Donbasa. Ako ih zadrži, rusko napredovanje ka potpunom zauzimanju Donjecke oblasti ostaje usporeno, skupo i krvavo.
Zato se naredna faza rata sve jasnije sabija u jedan pravac: posle Konstantinovke, pogled Moskve ide na Slavjansk i Kramatorsk. Kijev već izvlači ono što ne sme da ostane zarobljeno, a ruska strana ovu bitku predstavlja kao ključni korak ka potpunom preuzimanju Donbasa.
Slovački premijer Robert Fico podržao je predsednika Evropskog saveta Antonija Koštu u pokušaju da obnovi direktne kontakte Evropske unije sa Rusijom, tvrdeći da isti stav deli „nekoliko premijera“ u EU, iako nije naveo imena država na koje misli.
Raketna opasnost proglašena je na celoj teritoriji Moskovske oblasti, a upozorenja su istovremeno aktivirana u još najmanje šest ruskih regiona — Čuvašiji, Tatarstanu, Samarskoj, Penzenskoj, Uljanovskoj i Orenburškoj oblasti.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski tvrdi da će glavni pravac ruskih operacija ostati Konstantinovka–Slavjansk–Kramatorsk, ali upozorava da bi Moskva, ukoliko prikupi dodatne snage, kasnije mogla da ih prebaci na druge delove fronta radi stvaranja „tampon-zone“.
Pad Slavjanska i Kramatorska izazvao bi nezapamćenu paniku u zapadnim prestonicama i mogao da dovede do slanja evropskih kopnenih snaga u Ukrajinu, upozorio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Dokumenti i materijalna sredstva iz Kramatorska već se prebacuju u Perečin, na krajnjem zapadu Ukrajine, dok Kijev istovremeno menja komandanta korpusa koji drži odbranu Kramatorska i Slavjanska, tvrde ruski bezbednosni izvori, dok je kadrovsku promenu potvrdila i Ukrajinska pravda.
Godinama su ruske trupe istraživale ukrajinski garnizon u Nikolajevki u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, šaljući male timove infiltratora da pronađu liniju proboja. Međutim, 29. jula su prestali sa istragom.
Oružane snage Ukrajine (OSU) ubrzano grade još dve odbrambene linije iza Slavjanska i Kramatorska kako bi sprečile rusku vojsku da, posle eventualnog preuzimanja kontrole nad tim gradovima, izađe na otvoren operativni prostor, tvrdi ruski vojni analitičar Valerij Širjajev.
Ruska izviđačko-jurišna brigada „Sever-V“ saopštila je da je na slavjansko-kramatorskom pravcu uništila američki oklopni transporter „Strajker“ Oružanih snaga Ukrajine (OSU), dok je u odvojenom napadu pogođena samohodna haubica „Akacija“ i skladište njene municije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Slovački premijer Robert Fico podržao je predsednika Evropskog saveta Antonija Koštu u pokušaju da obnovi direktne kontakte Evropske unije sa Rusijom, tvrdeći da isti stav deli „nekoliko premijera“ u EU, iako nije naveo imena država na koje misli.
Zapaljiva naprava, takozvana "vatrena lopta" ispaljena je sinoć sa teritorije Kosova i Metohija na centralnu Srbiju sa ciljem izazivanja požara, ekskluzivno otkriva Informer.
Ukrajinska kampanja za vojnu i logističku izolaciju Krima troši ogromne količine dronova i drugih sredstava, a predsednik Volodimir Zelenski sada je priznao da je novac namenjen Ministarstvu odbrane za drugu polovinu 2026. potrošen unapred i da je u vojnom budžetu nastala rupa od čak 27 milijardi dolara.
Cirkus i apsurd u režiji opozicionih blokadera dostigli su tačku potpunog ludila. Dok se stotine obučenih profesionalaca, vatrogasaca i spasilaca lavovski bore sa ogromnom vatrenom stihijom u Deliblatskoj peščari, grupe takozvanih "zboraša" i uličnih aktivista rešile su podvale narodu još jednu jeftinu predstavu.
Na takozvanom protestu "Ekobuna" na Ušću, javnosti se obratio glumac Bojan Dimitrijević, ponudivši još jedan u nizu bizarnih i teatralnih nastupa opozicione elite.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da svoju funkciju ne doživljava kao privilegiju, već kao služenje državi i građanima, ističući da je svoj politički angažman u potpunosti posvetio Srbiji.
Nakon što su vatrogasci, dobrovoljci i meštani danima nadljudskim naporima, izloženi vatrenoj stihiji i paklenim temperaturama, branili sopstvene domove i šume u Deliblatskoj peščari, pojedini opozicioni "studenti" i blokaderi rešili su da naprave neviđeni cirkus i proliju pljuvačku po trudu pravih heroja.
Bivši saborci na Exatlon poligonu, a sada voditelji najvećeg sportskog rijalitija Tijana Jović i Aleksa Erski razgovarali su o njegovoj ulozi u novoj sezoni.
Pripreme za drugu sezonu Exatlona uveliko su u toku, a sudeći po takmičarima koji su već otputovali u Dominikansku Republiku, publiku očekuje pravi spektakl.
Voditelji druge sezone Exatlona Tijana Jović i Aleksa Erski mnoge su nasmejali simpatičnim i opuštenim razgovorom, koji je već na samom početku nagovestio sjajnu atmosferu i odličnu energiju među njima.
Vatrogasci iz Prokuplja tokom popodneva zaustavili su vatru koja je iz sela Mađare nastavila da se širi ka Bresničiću, ali su spasili i čoveka kome je pretila najstrašnjija smrt.
Najraznorniji požar u istoriji Kalifornije dogodio se 2025. godine, progutao je na hiljade objekata i odneo na desetine ljudskih života, a vatrogasne ekipe Sjedinjenih Američkih Država borile su se protiv vatre gotovo mesec dana.
Za razliku od prošle godine kada je prolećni mraz tokom samo jednog jutra "ubrao" sve šljive u voćnjacima, šljive su su ove godine odlično rodile, što se može videti i na pijacama u Nišu.
Koliko poznajete životinjske vrste u Srbiji? Možda biste mogli da pomognete žiteljima Bačke Palanke ali i ostalima koji nekoliko dana pokušavaju da odgonetnu koji to četvoronožac trčkara po izletištu Tikvara.
Nesvakidašnja i dobro planirana pljačka dogodila se u jednom beogradskom naselju, kada je za sada nepoznati provalnik upao u jednu kuću i iz nje odneo sef sa ogromnom količinom novca i dragocenostima.
Službenici Odeljenja bezbednosti Nikšić su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću lišili slobode državljanina Srbije zbog sumnje da je u jednom ugostiteljskom objektu izazvao požar.
Iz policije je saopšteno da je sinoć oko 22.20 časova u akvatorijumu Bokokotorskog zaliva, na delu plovnog puta Stoliv–Prčanj, oko 250 metara od obale, došlo do pomorske nezgode, odnosno sudara dva plovna objekta.
Nekoliko dana nakon iznenadne i tragične smrti glumice Hejden Penetijer u 36. godini, u javnost isplivavaju sve mračniji detalji o tome šta se zapravo dogodilo u njenim poslednjim satima.
Pitanje koje već godinama potresa svetsku filmsku scenu je ko će naslediti Danijela Krejga i obući odelo najpoznatijeg tajnog agenta na svetu, po svemu sudeći dobija svoj epilog.
Klavir i mikrofon koje je koristio Fredi Merkjuri, kao i rane verzije njegovih pesama, mogli bi na aukciji u oktobru dostići cenu od nekoliko stotina hiljada evra.
Kinematografija je oduvek balansirala između umetnosti i provokacije, a neki filmovi ostali su upamćeni zbog svojih eksplicitnih scena koje su izazivale snažne reakcije publike i kritike.
Jedan od najvećih špijuna svih vremena, dvostruki agent Duško Popov koji je tokom Drugog svetskog rata uživao poverenje i Nemaca i Britanaca, živi i dalje, u banatskom selu Novo Miloševo, u Muzeju "Žeravica".
Helen Finčam je doživela je iznenadnu i tešku promenu života pre tri godine, a sve je počelo jednog jutra kada se probudila sa ukočenim vratom, a čekari su utvrdili da je uzrok tome retko stanje poznato kao transverzalni mijelitis.
Ponekad nije lako primetiti da se nešto promenilo u vezi. Na prvi pogled sve može delovati isto, ali ako primetite pet simptoma znajte da bliskost više nije kao nekada.
Pevačica Dragica Zlatić danas ima poseban razlog za slavlje - njena maca proslavlja punoletstvo, a ponosna vlasnica potrudila se da ovaj dan učini nezaboravnim.
Vlasnik televizije Pink Željko Mitrović potvrdio je da je bivši takmičar Stefan Karić potpisao novi ugovor i tako postao jedan od učesnika predstojeće sezone.
Voditeljka Jovana Jeremić najavila je da njena ćerka Lea sutra, 24. avgusta, slavi rođendan, a tom prilikom progovorila je i o planovima za naredni porođaj.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.