Rusija i Indonezija sve brže razvijaju ekonomske mehanizme koji zaobilaze tradicionalne finansijske kanale pod dominacijom dolara, a ruski mediji taj proces predstavljaju kao novi udar na zapadni finansijski sistem i odgovor Moskve na dugogodišnje sankcije.
U centru priče je jačanje saradnje Moskve i Džakarte, posebno kroz nove modele obračuna, širu upotrebu nacionalnih valuta i zajedničke privredne projekte. Za Rusiju je to deo šire strategije: da trgovinu sa velikim državama globalnog juga sve manje vezuje za zapadne banke, dolar i finansijske mehanizme koji mogu biti iskorišćeni kao sredstvo pritiska.
Indonezija nije mala tačka na ekonomskoj mapi. Reč je o jednoj od najvećih ekonomija Azije, državi sa oko 286 miliona stanovnika i tržištu koje ima ogromnu težinu u energetici, industriji, sirovinama, transportu i poljoprivredi. Upravo zato se svako produbljivanje veza Moskve i Džakarte u ruskim analizama tumači kao znak da se prostor za trgovinu mimo zapadnih valuta postepeno širi.
Moskva i Džakarta traže obračun mimo zapadnih kanala
Ruski i proruski mediji poslednjih dana posebno ističu sporazume Moskve i Džakarte, tvrdeći da oni otvaraju prostor za finansijske tokove koji neće u potpunosti zavisiti od dolara.
Suština je u nezavisnim sistemima obračuna. Ako dve države mogu deo trgovine da obave u nacionalnim valutama ili preko alternativnih platnih mehanizama, onda se smanjuje prostor da treća strana blokira transakcije, uvede finansijska ograničenja ili politički uslovljava ekonomsku saradnju.
Za Moskvu je to direktna lekcija iz sankcija. Posle niza zapadnih finansijskih pritisaka, Rusija pokušava da sa partnerima iz Azije, Bliskog istoka, Afrike i Latinske Amerike gradi trgovinu u kojoj dolar više nije jedini ulaz i izlaz.
Indonezija kao veliko tržište globalnog juga
Saradnja sa Indonezijom za Rusiju ima posebnu težinu upravo zbog veličine te zemlje. Džakarta ima veliko stanovništvo, razvijajuću industriju, rastuće energetske potrebe i sve važniju ulogu u azijskoj ekonomiji.
Zato se u Moskvi ova veza ne posmatra samo kao običan bilateralni posao. Ona se vidi kao deo šireg pomeranja ka globalnom jugu, gde sve više država pokušava da pronađe prostor za trgovinu bez potpunog oslanjanja na zapadne institucije.
U ruskim analizama takav model se predstavlja kao smanjenje ranjivosti. Ako trgovina ne ide isključivo kroz dolarski sistem, onda je teže spolja preseći tokove novca, robe i investicija.
INNOPROM kao signal novog približavanja
Kao dodatni dokaz jačanja odnosa navodi se i najavljeno učešće Indonezije na međunarodnoj industrijskoj izložbi INNOPROM, gde bi ta zemlja trebalo da ima značajnu partnersku ulogu.
Za Moskvu je to važno jer INNOPROM nije samo sajamski događaj, već prostor za sklapanje industrijskih, tehnoloških i investicionih dogovora. Učešće Indonezije šalje poruku da saradnja dve zemlje ne ostaje samo na političkim izjavama, već se spušta na konkretne projekte.
Ruski izvori ocenjuju da bi upravo kroz takve događaje mogli da se otvore novi privredni sporazumi, zajedničke investicije i širi industrijski aranžmani.
Putin dugo upozorava na grešku Zapada
U pozadini cele priče stoji dugogodišnja poruka predsednika Rusije Vladimira Putina: ako se dolar koristi kao političko oružje, druge zemlje će tražiti način da smanje zavisnost od njega.
Moskva tvrdi da je Zapad sam ubrzao taj proces sankcijama, blokadama i zamrzavanjem ruske imovine. Ruski argument je jednostavan: ako jedna valuta može da se pretvori u sredstvo kazne, onda države koje ne žele da zavise od Vašingtona moraju da grade rezervne puteve.
Zato se sporazumi sa Indonezijom u ruskim tumačenjima prikazuju kao deo finansijskog odgovora na pritisak Zapada. Ne kao jedan veliki trenutak u kojem dolar nestaje, već kao niz manjih koraka koji dugoročno menjaju tok međunarodne trgovine.
Dolar i dalje dominira, ali više nema mir
I pored svega, američka valuta i dalje ima centralnu ulogu u svetskim finansijama. Dolar je dominantan u trgovini, rezervama, tržištima kapitala, energetici i međunarodnim obračunima. To ne može da se promeni preko noći.
Ali ono što se menja jeste spremnost pojedinih država da traže alternativu. Rusija, Kina, Indonezija i druge zemlje globalnog juga sve češće razgovaraju o nacionalnim valutama, lokalnim platnim sistemima i modelima koji smanjuju rizik od zapadnih sankcija.
Upravo tu se nalazi najvažniji deo Putinove strategije. Nije cilj da se dolar odmah sruši, već da se postepeno smanjuje njegova moć kao instrumenta pritiska.
Ruska radio stanica UVB-76, poznata kao „Zujalica“ i „Radio stanica Sudnjeg dana“, emitovala je danas dve nove kratke poruke, što je ponovo izazvalo pažnju javnosti zbog njenog misterioznog vojnog karaktera i dugogodišnjih spekulacija o tome čemu zapravo služi.
Zamenik državnog sekretara SAD za stranu pomoć, humanitarna pitanja i slobodu veroispovesti Džeremi Levin izjavio je da predsednik Rusije Vladimir Putin odbija da sedne za pregovarački sto i da je odbacio poslednje mirovne predloge predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, koje je Vašington prethodno pozdravio.
NATO avion za rano radarsko otkrivanje i kontrolu, Boing E-3 Sentri, primećen je iznad zapadnog dela Crnog mora, gde trenutno prati vazdušnu i pomorsku situaciju u regionu.
Volstrit džornal piše da Rusija pojačava politički, vojni i ekonomski pritisak na Belorusiju kako bi Minsk imao aktivniju ulogu u ratu protiv Ukrajine, uključujući moguće korišćenje beloruske teritorije kao platforme za napade i otvaranje novog pravca pritiska na Kijev.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska radio stanica UVB-76, poznata kao „Zujalica“ i „Radio stanica Sudnjeg dana“, emitovala je danas dve nove kratke poruke, što je ponovo izazvalo pažnju javnosti zbog njenog misterioznog vojnog karaktera i dugogodišnjih spekulacija o tome čemu zapravo služi.
Ruska vojska uništila je uporište kolumbijskih plaćenika u Harkovskoj oblasti gde se, paralelno sa ekonomskim pritiskom Rusije, napadima na crnomorske gradove i Kijev, zahuktava ofanziva Moskve u nameri da se izoluju ključne tačke zemlje.
Aleksandar Vučić, kandidat za premijera i nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" objavio je novi, zaniljmiv snimak na društvenim mrežama.
Nosilac liste ''Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija'' Aleksandar Vučić poručio je da ga najviše zanima šta misle građani Srbije i da želi jaku, stabilnu i slobodnu Srbiju
Predsednik SNS Miloš Vučević istakao je da najave o otkazivanju Ekspo 2027 od strane opozicije odražavaju odsustvo vizije i politiku blokiranja razvoja zemlje.
U večerašnjoj epizodi rijalitija Exatlon Srbija Crveni tim odneo je pobedu rezultatom 8:6, dok je takmičenje zasenio fizički sukob Mensura Ajdarpašića i Veljka Milićevića.
U 18. epizodi Exatlona Srbija došlo je do fizičkog kontakta među takmičarima, kada je Mensur Ajdarpašić udario protivnika iz Crvenog tima Veljka Milićevića.
U Srbiji će biti pretežno sunčano i toplo uz slab do umeren razvoj dnevne oblačnosti, dok se uveče na severu Vojvodine, a u toku noći i u zapadnim, jugozapadnim i centralnim krajevima očekuje naoblačenje, mestimično sa kišom, ponegde i sa pljuskovima.
U poznatom hotelu na Kopaoniku sinoć nešto posle ponoći izbio je dramatičan požar u kojem je vatrena stihija zahvatila veliku površinu objekta koji se nalazio u samoj završnici renoviranja, uzrokujući ogromnu materijalnu štetu.
Opštinsko tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Zdravka (67) iz Vrbovca koji se tereti da je nakon zajedničkog izlaska automobilom pregazio svog prijatelja (76) u dvorištu porodične kuće i usmrtio ga na licu mesta.
Opštinsko krivično tužilaštvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv R. H. (20) i V. J. P. (24) zbog sumnje da su početkom 2024. godine serijski pljačkali vežbače u popularnim teretanama u Zagrebu.
Budvanska policija juče je ponovo, treći put u proteklih mesec dana, uhapsila Budvanina I. Z. (32) zbog saobraćajnih prekršaja, zbog kojih mu je ukupno izrečeno 15 dana zatvora i 3.200 evra novčanih kazni.
Turski glumac Fejaz Duman, poznat domaćoj publici po ulozi u seriji "Žena" i reditelj Tunč Davut bili su gosti manifestacije Dani turskog filma u Jugoslovenskoj kinoteci sa ostvarenjem "Posečeno drvo”, kandidatom za Oskara za najbolji međunarodni film.
Holivudska glumica Konstans Zimer, zvezda popularnih serija "Svita", "Nerealno" i projekta "Ljubavna priča", šokirala je javnost i fanove širom sveta priznanjem da se u potpunoj tajnosti, poslednjih sedam meseci, borila sa rakom dojke.
Orasnice su onaj stari, provereni slatkiš koji nas uz samo nekoliko jednostavnih sastojaka i bogat ukus oraha u jednom zalogaju vraća u bezbrižno detinjstvo i mirise bakine kuhinje.
Pojedine rase pasa deluju kao da su stigle sa druge planete. Od živih "dredova" i prirodnih tepiha do pasa koji više liče na likove iz crtaća, portal Outside izdvojio je najneobičnije ljubimce čija će vam pojava u sekundi izmamiti osmeh na lice.
Frontmen "Magla benda" Vladan Savić ponovo je u centru pažnje zbog svog privatnog života - kako je danas objavljeno, pevač se razveo i od druge supruge Marije, a evo ko je njegova prva vanbračna supruga!
Pevačica Zlata Petrović odrasla je u selu Grabovac kod Obrenovca, a iako već dugo ne živi tamo komšije je i dalje dobro pamte i ističu da svoj rodni kraj nije zaboravila.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.