Rusija i Indonezija sve brže razvijaju ekonomske mehanizme koji zaobilaze tradicionalne finansijske kanale pod dominacijom dolara, a ruski mediji taj proces predstavljaju kao novi udar na zapadni finansijski sistem i odgovor Moskve na dugogodišnje sankcije.
U centru priče je jačanje saradnje Moskve i Džakarte, posebno kroz nove modele obračuna, širu upotrebu nacionalnih valuta i zajedničke privredne projekte. Za Rusiju je to deo šire strategije: da trgovinu sa velikim državama globalnog juga sve manje vezuje za zapadne banke, dolar i finansijske mehanizme koji mogu biti iskorišćeni kao sredstvo pritiska.
Indonezija nije mala tačka na ekonomskoj mapi. Reč je o jednoj od najvećih ekonomija Azije, državi sa oko 286 miliona stanovnika i tržištu koje ima ogromnu težinu u energetici, industriji, sirovinama, transportu i poljoprivredi. Upravo zato se svako produbljivanje veza Moskve i Džakarte u ruskim analizama tumači kao znak da se prostor za trgovinu mimo zapadnih valuta postepeno širi.
Moskva i Džakarta traže obračun mimo zapadnih kanala
Ruski i proruski mediji poslednjih dana posebno ističu sporazume Moskve i Džakarte, tvrdeći da oni otvaraju prostor za finansijske tokove koji neće u potpunosti zavisiti od dolara.
Suština je u nezavisnim sistemima obračuna. Ako dve države mogu deo trgovine da obave u nacionalnim valutama ili preko alternativnih platnih mehanizama, onda se smanjuje prostor da treća strana blokira transakcije, uvede finansijska ograničenja ili politički uslovljava ekonomsku saradnju.
Za Moskvu je to direktna lekcija iz sankcija. Posle niza zapadnih finansijskih pritisaka, Rusija pokušava da sa partnerima iz Azije, Bliskog istoka, Afrike i Latinske Amerike gradi trgovinu u kojoj dolar više nije jedini ulaz i izlaz.
Indonezija kao veliko tržište globalnog juga
Saradnja sa Indonezijom za Rusiju ima posebnu težinu upravo zbog veličine te zemlje. Džakarta ima veliko stanovništvo, razvijajuću industriju, rastuće energetske potrebe i sve važniju ulogu u azijskoj ekonomiji.
Zato se u Moskvi ova veza ne posmatra samo kao običan bilateralni posao. Ona se vidi kao deo šireg pomeranja ka globalnom jugu, gde sve više država pokušava da pronađe prostor za trgovinu bez potpunog oslanjanja na zapadne institucije.
U ruskim analizama takav model se predstavlja kao smanjenje ranjivosti. Ako trgovina ne ide isključivo kroz dolarski sistem, onda je teže spolja preseći tokove novca, robe i investicija.
INNOPROM kao signal novog približavanja
Kao dodatni dokaz jačanja odnosa navodi se i najavljeno učešće Indonezije na međunarodnoj industrijskoj izložbi INNOPROM, gde bi ta zemlja trebalo da ima značajnu partnersku ulogu.
Za Moskvu je to važno jer INNOPROM nije samo sajamski događaj, već prostor za sklapanje industrijskih, tehnoloških i investicionih dogovora. Učešće Indonezije šalje poruku da saradnja dve zemlje ne ostaje samo na političkim izjavama, već se spušta na konkretne projekte.
Ruski izvori ocenjuju da bi upravo kroz takve događaje mogli da se otvore novi privredni sporazumi, zajedničke investicije i širi industrijski aranžmani.
Putin dugo upozorava na grešku Zapada
U pozadini cele priče stoji dugogodišnja poruka predsednika Rusije Vladimira Putina: ako se dolar koristi kao političko oružje, druge zemlje će tražiti način da smanje zavisnost od njega.
Moskva tvrdi da je Zapad sam ubrzao taj proces sankcijama, blokadama i zamrzavanjem ruske imovine. Ruski argument je jednostavan: ako jedna valuta može da se pretvori u sredstvo kazne, onda države koje ne žele da zavise od Vašingtona moraju da grade rezervne puteve.
Zato se sporazumi sa Indonezijom u ruskim tumačenjima prikazuju kao deo finansijskog odgovora na pritisak Zapada. Ne kao jedan veliki trenutak u kojem dolar nestaje, već kao niz manjih koraka koji dugoročno menjaju tok međunarodne trgovine.
Dolar i dalje dominira, ali više nema mir
I pored svega, američka valuta i dalje ima centralnu ulogu u svetskim finansijama. Dolar je dominantan u trgovini, rezervama, tržištima kapitala, energetici i međunarodnim obračunima. To ne može da se promeni preko noći.
Ali ono što se menja jeste spremnost pojedinih država da traže alternativu. Rusija, Kina, Indonezija i druge zemlje globalnog juga sve češće razgovaraju o nacionalnim valutama, lokalnim platnim sistemima i modelima koji smanjuju rizik od zapadnih sankcija.
Upravo tu se nalazi najvažniji deo Putinove strategije. Nije cilj da se dolar odmah sruši, već da se postepeno smanjuje njegova moć kao instrumenta pritiska.
Ruska radio stanica UVB-76, poznata kao „Zujalica“ i „Radio stanica Sudnjeg dana“, emitovala je danas dve nove kratke poruke, što je ponovo izazvalo pažnju javnosti zbog njenog misterioznog vojnog karaktera i dugogodišnjih spekulacija o tome čemu zapravo služi.
Zamenik državnog sekretara SAD za stranu pomoć, humanitarna pitanja i slobodu veroispovesti Džeremi Levin izjavio je da predsednik Rusije Vladimir Putin odbija da sedne za pregovarački sto i da je odbacio poslednje mirovne predloge predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, koje je Vašington prethodno pozdravio.
NATO avion za rano radarsko otkrivanje i kontrolu, Boing E-3 Sentri, primećen je iznad zapadnog dela Crnog mora, gde trenutno prati vazdušnu i pomorsku situaciju u regionu.
Volstrit džornal piše da Rusija pojačava politički, vojni i ekonomski pritisak na Belorusiju kako bi Minsk imao aktivniju ulogu u ratu protiv Ukrajine, uključujući moguće korišćenje beloruske teritorije kao platforme za napade i otvaranje novog pravca pritiska na Kijev.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska radio stanica UVB-76, poznata kao „Zujalica“ i „Radio stanica Sudnjeg dana“, emitovala je danas dve nove kratke poruke, što je ponovo izazvalo pažnju javnosti zbog njenog misterioznog vojnog karaktera i dugogodišnjih spekulacija o tome čemu zapravo služi.
„Koalicija voljnih“ prelazi iz političkih saopštenja u konkretnu vojnu fazu: države okupljene oko Francuske i Velike Britanije održaće prve zajedničke vežbe u zemljama koje se graniče sa Ukrajinom, dok su Multinacionalne snage za Ukrajinu (MNF-U) proglašene spremnim za delovanje posle eventualnog prekida vatre.
Na propalom blokaderskom skupu koji je danas održan u Raški, pojavio se i rekto Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić, koji se nalazi na blokaderskoj listi.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
U Srbiji će danas biti promenljivo oblačno vreme sa sunčanim intervalima. Najviša dnevna temperatura kretaće se od 31 na severu do 36 stepeni na jugu i istoku.
Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja Svetog prepodobnog Sisoja Velikog, koji je u srpskom narodu izuzetno poštovan i cenjen kao zaštitnik dece i brzi pomoćnik u svakoj tuzi i nevolji.
Policija Crne Gore podneće krivičnu prijavu protiv državljanina Srbije O.G. (23) koji se sumnjiči za krijumčarenje cigareta, nakon što je juče, na putu Rožaje – Berane, u automobilu koji je vozio otkriveno 310 šteka cigareta vrednih oko 9.300 evra.
Milioni evra, tone kokaina, lažni identiteti i nemilosrdna borba za prevlast – iza imena balkanskih kartela krije se mračni svet u kojem se sve vrti oko novca, korupcije, nasilja i straha.
Katarina Vićentijević koja je stekla slavu ulogom Zagorke Zaze Patrnožić u seriji "Srećni ljudi" prisetila se saradnje sa kolegom Danilom Lazovićem koji je u pomenutoj komediji igrao Šćepana Šćekića.
Slavni holivudski vizionar Kristofer Nolan skoro ceo život sanja da snimi film uz pomoć revolucionarne IMAX tehnologije i da na velikom platnu oživi mitsku priču o kralju Itake, jedinom smrtniku koji je uspeo da nadmudri i porazi moćne bogove sa Olimpa.
Poslednjih nedelja društvene mreže preplavio je jednostavan trik koji omogućava da trepavice izgledaju znatno punije i izraženije. Ne zahteva precizno iscrtavanje ajlajnera niti korišćenje veštačkih trepavica, već se efekat postiže lakim postupkom.
Krpelji su jedan od najvećih rizika za pse tokom leta. Mnogi vlasnici naprave grešku tako što psa samo površno pregledaju, misleći da je to dovoljno, a evo na šta treba obratiti pažnju.
Pohovane pileće šnicle spadaju među omiljena jela koja se često pripremaju, a Iako mnogi misle da redosled uvaljivanja mesa nije važan, iskusni kuvari ističu da je upravo taj detalj presudan.
Detaljno anatomsko istraživanje, koje je vodio Alfonso Cepeda-Emiliani sa Univerziteta u Santjagu de Komposteli, otkrilo je da titulu glavne erogene zone zapravo odnosi frenularna delta.
Učesnica rijalitija Maja Marinković otvoreno je priznala da je tokom života imala veliki broj prekida trudnoće, kao i da je često koristila pilule za "dan posle".
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.